Skip to main content
Internet Archive's 25th Anniversary Logo

Full text of "Monumenta historica civitatis Zagrabiae"

See other formats


Google 


This is a digital copy of a book that was preserved for generations on library shelves before it was carefully scanned by Google as part of a project 
to make the world's books discoverable online. 

It has survived long enough for the copyright to expire and the book to enter the public domain. A public domain book is one that was never subject 
to copyright or whose legal copyright term has expired. Whether a book is in the public domain may vary country to country. Public domain books 
are our gateways to the past, representing a wealth of history, culture and knowledge that's often difficult to discover. 

Marks, notations and other marginalia present in the original volume will appear in this file - a reminder of this book's long journey from the 
publisher to a library and finally to you. 


Usage guidelines 


Google is proud to partner with libraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books belong to the 
public and we are merely their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing this resource, we have taken steps to 
prevent abuse by commercial parties, including placing technical restrictions on automated querying. 

We also ask that you: 


+ Make non-commercial use of the files We designed Google Book Search for use by individuals, and we request that you use these files for 
personal, non-commercial purposes. 


+ Refrain from automated querying Do not send automated queries of any sort to Google's system: If you are conducting research on machine 
translation, optical character recognition or other areas where access to a large amount of text is helpful, please contact us. We encourage the 
use of public domain materials for these purposes and may be able to help. 


+ Maintain attribution The Google watermark" you see on each file is essential for informing people about this project and helping them find 
additional materials through Google Book Search. Please do not remove it. 


+ Keep it legal Whatever your use, remember that you are responsible for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just 
because we believe a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other 
countries. Whether a book is still in copyright varies from country to country, and we can't offer guidance on whether any specific use of 
any specific book is allowed. Please do not assume that a book's appearance in Google Book Search means it can be used in any manner 
anywhere in the world. Copyright infringement liability can be quite severe. 


About Google Book Search 


Google's mission is to organize the world's information and to make it universally accessible and useful. Google Book Search helps readers 
discover the world's books while helping authors and publishers reach new audiences. You can search through the full text of this book on the web 
a[nttp: //books . google. com/] 


























MONUMENTA HISTORICA 


LIBERAE REGIAE CIVITATIS 


ZAGRABIAE 


METROPOLIS REGNI 


DALMATIAE, CROATIAE ET SLAVONIAE. 





. COLLEGIT ET SUMPTIBUS EJUSDEM CIVITATIS 


EDIDIT 


JOANNES BAPT. TKALČIC. 


VOLUMEN TERTIUM. 


(DIPLOMATA: 1500 — 1526.) 


ZAGRABIAE. 
VELOCIBUS TYPIS C ALBRECHT, 
1896. 


. Ru: ann mn. 


POVJES INI SPOMENICI 


SLOB. KRALJ. GRADA 


ZAGREBA 


PRIESTOLNICE KRALJEVINE 


DALMATINSKO-HRVATSKO-SLAVONSKE. 


—— 1.0. - — 


SABRAO I TROSKOM TOGA GRADA 


NA SVIET IZDAO 


IVAN KRST. TKALČIC. 


SVEZAK TREĆI. 


(IZPRAVE: 1500 — 1526.) 


U ZAGREBU. 
BRZOTISKOM K. ALBRECHTA. 
1896. 


-— - 


METUIT TEE 


AU 10 1338 






PREDGOVOR. 


a načelnikovanja Dra. Josipa Hofmana, gradsko je 
zastupstvo, na predlog gradskoga senatora g. Gjure 
Deželića, zaključilo u sjednici od 6. travnja 1883, 

da se sakupe i tiskom objelodane sredovječni povjestni 
spomenici slob. kralj. glavnoga grada Zagreba. 

Taj je dičan posao povjerilo meni, a ja ga rado pri- 
hvatih, pa evo sada ovim trećim svezkom i dovrših jedan 
i to znatniji dio rečenih spomenika, naime: listine. 

U doba, za koje govore pribrani ovi spomenici, bio 
je grad Zagreb podieljen u dvie slobodne oblasti, u Gradsku 
(civitas montis Grecensis) i u biskupsko-kaptolsku; ali ja 
sam, sabirući po naših arhivih ovu povjestnu sredovječnu 
gradju, imao pred očima današnji Zagreb, kako je spojen 
u jednu cjelinu, a to s toga, što su ove dvie oblasti, ako 
i jedna od druge neovisna, ipak u neprestanom dodiru bile 
tako, da bi prošlost zagrebačkoga Gradca bez poznavanja 
prošlosti njegova susjeda, kaptola zagrebačkoga, vrlo manj- 
kavom bila. 

Ima li u ovih spomenicih takovih, koji su izazivom bilo 
jedne bilo druge oblasti krvju omrljani, ja sam ih objelo- 
danio zato, da se ne ogriešim o onoj zasadi: »Historia est 
testis temporum . ... nuntia vetustatis«; ni o onoj opo- 
meni: »Pulcherrimo nexu decurrit historia, si, quae integra 
fide coepta fuit, domestici sanguinis amore aut verecundia, 
non vitietur.« 


Gradsko je poglavarstvo i zastupstvo izdavši ovu se- 
riju sredovječnih povjestnih spomenika slob. kr. glavnoga 
grada Zagreba pomnožalo hrvatsku knjigu, a iztraživaocem 
domaće naše povjesti pristupnimi učinilo nepoznata do sada 
historijska vrela; da što više, ono je spasilo od propasti 
znatan dio spomenika, od kojih su neki tako trošni i jedva 
čitljivi, da će ih za kratko vrieme i sasvim nestati. 

Napokon mi je primjetiti, da sam kod izdavanja upo- 
triebio najveću točnost, jer tiskarski slog vaviek izpravljah 
uz izvornik, a ako mi se podkrala pogrješka, tako je ne 
znatna i malena, da ne može ništa smetati. 


U Zagrebu na Ilijin dan. 1896. 


Ivan Tkalčić. 


ZAGREB 


PRVE ČETVRTI XVI. VIEKA. 


— nn — 


-— 





a pošto je prva četvrt XVI. vieka, o kojoj govore ovi spo- 
menici, samo nastavak XV. vieka, to možemo ove rieči 
s vrlo neznatnom iznimkom protegnuti i na to doba. 

Kralj Vladislav, slabo sposoban za vladu, kojom upravljahu 
neki velikaši, koji za to ne bijahu ni dosta sposobni ni dosta sa- 
vjestni, ostavio je doduše nasljednika Ljudevita IL, diete od osam 
godina, te vladom u njegovo ime upravljahu njegovi skrbnici, a i 
oni kao i ostali dvorski dostojanstvenici bijahu ponajviše ljudi po- 
hlepni za častima i imetkom. Protiva njih ustao je veći dio velikaša, 
koji je očito išao za tim, da otme kralju svaku vlast. Jedno s ovoga 
medjusobnog trvenja, a drugo što je hrvatsko plemstvo omalova- 
žavano bilo na kraljevu dvoru, a i tim jošte, što Hrvatska, u koju 
se svaki dan zalietahu Turci, bila je prepuštena samoj sebi, počelo 
se ovdje odvracati od Ugarske te nastojati, da se što više sprijatelji 
s kućom habsburškom. Toga radi prve četvrti XVI. vieka malena 
bijaše vlast ugarskih kraljeva u Hrvatskoj, a sve njihove grožnje, svi 
silni odpisi bili sve pusti kriesovi bez vatre. 

Suvremenik Krsto Frankapan, »branitelj kraljevstva hrvatskoga«, 
crta nam u pismu (koje odmah poslije mohačkoga poraza odasla 
senjskomu biskupu Jožefiću) tadanje stanje Hrvatske ovimi riječmi: 
» Deržimo, da je ta razboj gospodin bog dopustil nad kralem i Ugri, 
ne za zlo ili pogibel, dapače za dobro vično tomu rusagu, zač ako 
bi bili sada Ugri cara razbili, kada bi konac nih nevridnu reženju 
ili gdo bi mogal pred nimi ostati.« ! 

U takovu tuZnu stanju nije ni gradu Zagrebu odlanulo. Nestalo 
je doduse s Medvedgrada grofova celjskih, koji su sa svojimi raz- 
bojničkimi četami bili na strah i trepet ove gradske obćine, ali je 


prošlosti grada Zagreba u XV. vieku rekoh, da bi se u 
kratko ocrtati mogla riečmi »iz vana borba, iz nutra strah«, 
E 
AN 


1 Doc. 204. 


II | Uvod, 


ipak prve četvrti XVI. vieka ona se sveuđilj morala boriti i s med- 
vedgradskimi i sa susjedgradskimi plemići; pa ako i nije bilo s naj- 
bližim susjedom kaptolom zagrebačkim onakovih krvavih sukoba, 
kakovi su bivali tečajem XV. vieka, bilo je ipak sveudiljnih prie- 
pora i o posjedu i o trgu. 

Sa stolice biskupije zagrebačke nestalo je doduše pohlepnih 
Albenah i Tuzah, ali su ju prve četvrti XVI. vieka zasjeli slični 
im Bakači, a prvak njihov kardinal i nadbiskup ostrogonski Toma, 
kao višegodišnji upravitelj ove biskupije, globio je zaklade stolne 
crkve, da uzmogne svojemu rodu pokupovati imanja. 

Razvratno ovo doba jadno li je uplivalo i na sam kaptol, a 
i na ostali svećenički sbor, te se našlo pojedinaca, koji su ili se 
ogriešili o tudju imovinu ili ju htjeli nepravo posvojiti. 

Ovo je glavni nacrt za prošlost grada Zagreba prve četvrti ' 
XVI. vieka, što ću pojedinimi opisi točnije predočiti u daljnjem 
. povjestnom nacrtu, osnovanu na spisih, pribranih u ovoj svezci. 


—— qp mms 


Grad'ber. 


(Civitas montis Grecensis iuxta Zagrabiam.) 


Ako se naziv »Zagrebac ili Zagrebčan«, kojim se nazivali Zi- 
telji prastaroga Zagreba na lievoj obali potoka Medvešćaka, pro- 
tegnuo s vremenom i na stanovnike visočine desne obale toga potoka, 
(koju je, kako spomenuh, kralj Bela IV. g. 1242. povisio na slo- 
bodan kr. grad,) to se ipak jošte i prve četvrti XVI. vieka u služ- 
benih izpravah desna obala luči od lieve posebnim nazivom »mons 
ili civitas Grecensis iuxta Zagrabiam«. Da se hrvatski zvala »Gradac«, 
razabiremo iz poslanice Krste Frankopana pisane iz Zagreba senj- 
skomu biskupu Jožefiću, u kojoj mu javljajuć kako bi valjalo braniti 
zemlju od Turaka, medju ostalim veli: »Samo prosimo kraleva lista 
na zapovid Slovincem da nas poslušaju, da nam dadu Zagrebci s : 
Gratca, a kanonici s Kaptoloma vzeti nič pukaš, ako bi bila potriba«.! 

Spomenuo sam u prva dva svezka ovih spomenikah, kako je 
i kada je taj novi grad na desnoj obali Medvešćaka zidom opasan 
i kulami utvrdjen bio i kako je ta utvrda izgledala i kako se do 
svršetka XV. vieka strogo pazilo, da se u valjanom stanju održi, a 
što je trošna na njoj popravi; sada ću pripoviedati njezinu prošlost 
za prve četvrti XVI. vieka. 

Ako ikada, a to je doista u ovo doba, kad se Turčin počeo 
pomicati prema Zagrebu, valjalo brinuti o toj i sa strategičkoga 
gledišta važnoj utvrdi. To bijaše ponajprije dužna sama gradska 
obćina, a nije li bila kadra sama utvrdu popravljati, morala joj je 
kruna u pomoć priteći. Za to u ovih spomenicih imademo nekoliko 
primjera. Već g. 1501. pritužilo se gradsko poglavarstvo vojvodi i 
banu Ivanu Korvinu, da je gradska utvrda trošna, a obćina osiro- 
mašila i opustjela, pa ga zamolilo, da joj izposluje u kralja, da joj 
kakovom podporom priskoči u pomoć. Na vojvodinu preporuku 


1 Doc, 204. 


IV Gradca. 


odpisa mu kralj Vladislav na 12. juna, da je za popravak gradske 
utvrde, i da se obćina što većma napuči, odredio, da se tečajem 
triju godina iz zagrebačke tridesetnice uzmu u to ime 32 for., a 
ujedno, da naloži zagrebačkim tridesetarom, da ovu podporu, dozna- 
čenu gradskoj obćini, točno izplaćuju.! Ali pošto je sliedeće već 
godine (1502.) gradska obćina i njezina utvrda pretrpjela preogromnu 
štetu, i to, kako nam spominje Vitezović u svojoj kronici: »Veliki 
potres v Horvatskom orsagu je bil, od koga se jesu vnoge hiže 
porušile, i v Zagrebu turen sv. Marka«, to je rečena podpora vrlo 
nedostatna bila, no obćina, dok joj nije iztekao trogodišnji rok, za 
koji joj ista bila doznačena, nije se usudila moliti kralja, da joj 
pripomoć poveća, već to je istom učinila početkom god. 1504. 

. U predstavci, kojom je gradska obćina zamolila kralja, da joj 
povisi podporu za popravak utvrde, spomenu: da je obćina vrlo 
osiromašila radi toga, što je dugo i do nedavna bila u tudjih rukah 
(za vremena naime samosilja grofova celjskih), a gradska utvrda, 
koju mora popravljati, da je radi starine i zuba vremena gotovo 
sva u razsulu. Obzirom na navedene razloge na 30. marta 1505. 
naloži kralj Vladislav svomu rizničaru Stjepanu Thelegdu, a ujedno 
i tridesetarom zagrebačkim, da, dok drugačije ne odredi, daju svake 
godine gradskoj obćini sto for. iz kralj. tridesetnice, a taj novac 
da se uzima iz tridesetične pristojbe od robe gradskih trgovaca.? 

Kako se dugo davala obćini pomenuta podpora, nije nam 
poznato, ali da je god. :51i1:. bila obnovljena, svjedoči nam, što 
ove godine kralj Vladislav, pošto bi dočuo bio, da su gradjanske 
kuće trošne, a naročito gradska utvrda što radi starine, što radi 
nedavnoga potresa vrlo je ruševna, dà, što više, jedna da se kula 
i srušila, naloži i svomu rizničaru Nikoli Herendiju i tridesetarom 
kraljevine Slavonije Tomi Čehu i Ivanu Gjuli, da od trgovaca, koji 
svojom robom trguju po cieloj ovoj kraljevini, naime: od Fabijana 
i Grge Kokorjavčića iz Rače i Matije Hera iz Sredice, da sav onaj 
novac, koji bi oni morali platiti u ime tridesetnice, da plaćaju te- 
čajem triju godina gradskoj obćini za popravak njezine utvrde, a 
tridesetari da su dužni njihov platežni izkaz podastirati gradskomu 
sudcu i zastupstvu. Ako bi tridesetari u tom bili nemarni, da je 
vlastan gradski sudac i obćina sama pobirati od njih tridesetarinu 
i bditi nad njihovom trgovinom. Pridodaje kralj jošte i to, da sav- 
koliki redoviti porez, koji ima obćina plaćati, ustupe njoj tečajem 


1 Doc. 8. 
* Doc. 39. 


Grad». V 


tih triju godina, a i izvanredni namet, ako bi bio za to vrieme 
obćini nametnut.! Ä 

Napokon poradi nastajne turske provale, da se grad, ta važna ' 
točka u kraljevini, valjano uzmogne obraniti, doznačio joj na 
17. augusta 1525. kralj Ljudevit II. iz prihoda zagrebačke tride- 
setnice sto petdeset for. za popravak njezine utvrde.? 

Gradska vrata bila su na ovoj utvrdi petora, i to, troja velika: 
kamena ili kamenita, mesnička i nova ili velika vrata, a dvoja mala 
na južnom zidu utvrde: surove dverce i poljska vrata. Prve četvrti 
XVI. vieka o gradskih vratih i njihovoj straži ı čuvanju ključeva 
vriedile su iste odredbe kao i u XV. vieku. 

Ulice, mostovi i zdenci bijahu za prve četvrti XVI. vieka 
iste i isti kao i tečajem XV. vieka. 

Što se javnih sgrada tiče, osim onoga, što spomenuh o njih 
tečajem XIII.— XV. vieka (u I. i Il. svezku); za prvu četvrt XVI. 
vieka poznato nam je o: 

Župnoj crkvi sv. Marka, da joj god. 1501. bio župnikom 
Martin, koji je imao za pripomoć svi svećenika kapelana. ? 

Spomenuo sam, da je god. 1499. gradska obćina sagradila na 
sjevero-zapadnom uglu ove župne crkve zavjetnu kapelu na čast 
sv. Fabijana i Sebastijana, zaštitnika proti kugi; u istoj je kapeli 
podignut bio i oltar na čast ovih svetaca, te je i tu kapelu i njezin 
oltar na samu novu godinu 1502. posvetio Stjepan, naslovni biskup 
rožnanski, a generalni vikar biskupije zagrebačke. Ove iste godine, 
kako malo više navedoh, bio je u Zagrebu veliki potres, usljed 
koga se srušio i zvonik ove župne crkve. 

Poznato nam je jošte o toj crkvi, da je na 1. marta 1504. 
neka Margeta udova Boltižara Mikčevečkoga, posjednica u Marincih 
preko Save, oporučila »crkvi sv. Marka sedam zlatih v kelih, pli- 
banušu dva zlata za maše«.* 

Od župnika sv. Marka poznati su nam, i to: god. 1504. župnik 
Martin, koji je kao svjedok prisustvovao, kada se gradjanin Jakob 
Flic odrekao svakoga zahtjeva na posjed Marince, koje je netom 
spomenuta Margareta oporučila remetskomu samostanu, ako li mu 
bieli fratri izplate sav novac, koji je izdao za njezino liečenje." — 
God. 1516. spominje se kao župnik sv. Marka neki Blaž, koji je 


! Doc. 98. 
* Doc. 197. 
® Doc. 12. 
* Doc. 24. 
5 Doc. 29. 


VI Gradaca. 

sudjelovao u parnici medju prebendarskim sborom i Dimitrom, 
opatom bl. d. Marije, vodjenoj radi kupališta, koje bijaše preben- 
darsko;! a god. 1519. na r1. aprila nalazimo gradskoga župnika 
Nikolu, kao suovršitelja oporuke pokojnoga kanonika Pavla Rovi- 
šćana, gdje uručuje sto for. prebendarskomu sboru kao misnu za- 
kladnicu za dušu pokojnikovu.? 

Uz župnike sv. Marka spominju se u toj župi i gradski pre- 
bendari, i to god. 1506. prebendar Antun, koji je ove godine na 
t. marta bio prisutan u Čazmi onomu sudu, kada je biskup Luka 
skinuo s časti i kanoničkoga sbora dotadanjega kanonika lektora 
Stjepana, jer je kao ovršitelj oporuke pronevjerio ostavštinu umrloga 
kanonika Pavla Siščanina. ? 

Godine pako 1509., kada je gradska obćina stvorila neka šta- 
tuta za gradski trg, bijaše pod globom od pet maraka zabranjeno 
gradskim prebendarom, da ne smiju dopustiti stranim trgovcem 
iztovarivati vino ni u njihovih kućah niti u podrumih. * 


Župna crkva sv. Margarete prve četvrti XVI. vieka trebala 
je znatnih popravaka, naročito njezin krov, jer na 20. oktobra pred 
gradskim se magistratom, postolar Ivan Sinek i Jelena Škriljak, kao 
ovršitelji oporuke pokojnoga gradjanina Mihalja Malca, izjavili, da 
su dvie čestice pokojnikova trsja prodali za četiri i pol for., a taj 
novac da su na naročitu želju umrloga dali za popravak krova 
župne crkve sv. Margarete." 

Od župnika sv. Margarete poznata su nam samo dva, i to 
8. 1501. župnik Petar,“ a g. 1516. Luka, koji je sudjelovao kod 
parnice medju prebendarskim sborom i prepozitom Dimitrijem.? 


Župna crkva sv. Martina. Osim onoga, što spomenuh u II. 
sv. ovih spomenika, nije nam o toj župnoj crkvi prve četvrti XVI. 
vieka ništa poznato, osim da je ovdje g. 1516. župnikovao neki 
Luka, koji je po nalogu Dra. Andrije Cesija, kao sudca u parnici 
radi prebendarskoga kupališta, zamolio kaptol zagrebački, da u 
svojem arhivu potraži i izdade dokaze potrebite za riešenje ove 
parnice. 5 


! Doc. 129. 135. 
* Doc. 156. 

3 Doc. 49. 

* Doc. 68. 

5 Doc. 45. 

* Doc, 12. 

7 Doc. 129. 

5 Doc. 131. 135. 


Gradoed. VII 

Od kapela, koje su bile u obsegu gradske obćine, naime od 
kapele sv. Jurja, sv. Ursule i sv. Duha, ne ima tečajem prve četvrti 
XVI. vieka nikakovih viesti. 

Kada je g. 1473. kralj Matijaš dopustio redovnikom Domini- 
kancem, da se iz laškouličkoga zapuštenoga svoga samostana smiju 
preseliti u gradsku obćinu i uz kapelu sv. Katarine sagraditi svoj 
samostan, i kada ih odmah nakon toga dopuštenja i gradsko pogla- 
varstvo primilo u svoju obćinu, od to doba nalazimo 


Dominikance na zagrebačkom Gradcu. Njihovu prošlost u XV. 
vieku nacrtah u I. i II. sv. ovih spomenika, a iz prve četvrti XVI. 
vieka poznato nam je o njih samo to, da je na 31. oktobra njihov 
prior Gjuro Požežanin pred kaptolom zagrebačkim uložio prosvjed 
u ime svoga samostana protiv kralja Ljudevita IL, ako bi njihov 
posjed Stupnik darovao kardinalu i nadbiskupu Tomi Bakaču il 
Margareti udovi Ivana Banfija i protiva ovoj dvojici, ako li ga bi 
posvojili, te ujedno zamolio i sva vjerodostojna mjesta, da nikojega 
osvajača posjeda Stupnika ne uvedu u uživanje niti da mu ne iz- 
dadu posjedovni list.! 


O grobljih u tom historijskom razdobju vriedi ono, što re- 
kosmo o njih za XV. viek, a tako isto i 


O školah, osim što je obretom tiska obuka mladeži mnogo 
se olakotila, a tim i uspješnijom bila obuka. 

Bolnica i ubožnica. O gradskoj bolnici i ubožnici, kakova 
je bila do svršetka XV. vieka, pripoviedao sam u I. i II. svezku 
ovih spomenika. Za prvu četvrt XVI. vieka znamo o njoj samo to, 
da je ona pod naslovom bl. d. Marije imala kapelicu njoj posve- 
ćenu, i da je god. 1506. zagrebački kanonik Pavao Siščanin opo- 
ručio joj dva i pol for.? — S ovim hospitalom bijaše spojena i 
prebenda bl. Martiha, koje je altarista uživao u gradskom području 
jednu oranicu i jednu sjenokošu,* a bolnica je posjedovala jošte 
jednu šumu.“ 

Od svećenika rektora ove bolnice poznat nam je samo neki 
Stjepan, koji je imao i svoju vlastitu kuću u gradskoj obćini, koju 
je po njegovoj smrti (T 1520.) od ovršitelja oporuke kupio gra- 
djanin Fabijan Milin. ? 


1 Doc. r62. 

* Doc. 49. 

8 Doc. 61. 69. 
* Doc. 87. 

5 Doc. 163. 


VIII Gradver. 

O kraljevskoj palači, koja je stojala do južnih malih vrata 
ili »surovih dveraca« gradske utvrde, a gradjena bila u XIV. vieku, 
i u kojoj je pod svršetak XV. vieka stanovao vojvoda i ban Ivan 
Korvin, progovorio sam u |. i u Il. svezku ovih spomenika. Za 
prvu četvrt XVI. vieka samo to znamo, da je isti Ivan Korvin u 
toj palači na rr. aprila god. 1504. na molbu šoštarskoga ceha kao 
vojvoda i ban potvrdio mu cehovska privilegija, kako im ih je pro- 
pisao njegov otac kralj Matijaš.' Bez dvojbe da je u toj kraljevskoj 
palači isti vojvoda i umro na 12. oktobra g. 1504. u jedanaest sati 
noćju navršivši jedva 35 godina, te bi, kako si je na samrti odredio, 
pokopan u pavlinskom Lepoglavskom samostanu, kojemu bijaše za 
života velikim dobrotvorom. — Ivan Korvin bijaše bez dvojbe po- 
sljedni od kraljevske krvi, koji je u toj palači stanovao. 

O gradjanskih kućah, vrtovih, trsjih i mlinovih ne ima prve 
četvrti XVI. vieka tako važnih viesti, koje bi zavriedile, da se poi- 
mence i napose ovdje spomenu, te o njih vriedi, kako nacrtah u 
drugom svezku ovih spomenika. 


! Doc. 27. 


Gradski posjedi i borba za njih. 


Kakovih je borba imala gradska obćina tečajem XV. vieka za 
svoje prastare posjede, spomenuo sam u ll. svezku ovih spomenika 
(na str. XXVI—XLII), a kakove su bile prve četvrti XVI. vieka, sada 
ću nacrtati. 


Dediéi, Bıtek, Crnomerci, Novaci 1 Savski brod. Kako doznasmo, 
odlukom kralja Matijaša od 20. maja g. 1472. ovi su posjedi, koje 
su grofovi celjski silomice htjeli posvojiti, gradskoj obćini bili po- 
vraćeni, ali ipak kraj svega toga, a naročito, kada su izumrćem 
grofova celjskih pohlepni Thuzi zagospodarili Medvedgradom nad 
Zagrebom, bilo je borba i s njimi sve do god. 1481., kada bude 
Ivan Thuz prisiljen izručiti Medvedgrad u ruke kralja Matijaša. 
Tada je istom mogla gradska obćina rečene posjede mirno uživati. 

Po Matijaševoj smrti predje i Medvedgrad poput ostalih nje- 
govih gradova u ruke njegova nezakonita sina vojvode i bana Ivana 
Korvina. Dok je on živio, nije se sa strane medvedgradskoga vlaste- 
linstva napadalo na ove posjede, ali kada se po Korvinovoj smrti 
njegova udova Beatrica udala (1508.) za razuzdana i mekoputna 
markeza Jurja Brandenburskoga, slutila je gradska obćina, da joj 
glede pomenutih posjeda prijete nove borbe, pa si i toga radi od 
kralja Vladislava potvrditi dala (5. augusta 1508.) onu osudu kralja 
Matijaša, kojom su joj Dedići, Bitek, Črnomerci, Novaci i Savski 
brod bili dosudjeni.! 

Bojazan se gradske obćine u brzo i obistinila, jer markez 
Brandemburški, kao novi posjednik Medvedgrada, poče si poput 
svojih predšastnika svojatati neko pravo na rečene posjede. Već 
godine 1509. pred banovi Gjurom Kanižanom i Ivanom Ernustom 
počela je parnica medju gradskom obćinom i markezom Jurjem, te 
bude na razna ročišta odgadjana, napokon svedena pred sud pala- 


* Doc. 66. 


X Gradski posjedi: Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i Nart. 


—_ l4. 














tina i bana Emerika Perena, koji je obima strankama urekao odrje- 
Sito sudbeno ročište u osminu bogojavljenja g. 1513., i to u Zagrebu. 


Na ovo je ročište poslala gradska obćina svoga punomoćnika 
i odvjetnika Ivana de Mere. No kada knez Juraj, podpunih trideset 
i pet dana očekivan od suda, niti je došao niti je punomoćnika 
poslao, to ga palatin 1 ban Emerik Peren na 16. februara osudi 
s ogluhe, ako svoga odsuća valjano ne opravda.! 


Za tu osudu markez nije hajao, a još manje je bio voljan 
ustupiti ove posjede gradskoj obćini. Toga radi se nastavila parnica, 
kojoj uz razna odgadjanja odrješito sudbeno ročište bijaše odredjeno 
na osminu bogojavljenja g. 1517. i to pred banskim sudom. I na 
ovaj sud, kojemu predsjedaše ban Petar Berislavić, a prisjednici mu 
bijahu oba podbana: Baltazar Baćan i Bolto Alapić, gradska je 
obćina poslala svoga punomoćnika Grgu Mikulića. No markez niti 
je došao niti je koga poslao. Toga radi banski sud, pošto je prema 
propisom badava izčekivao krivca šest dana, osudio ga opet s ogluhe, 
ne opravda li svoga odsuća zakonito.? 


Dok je markez Brandenburški gospodario u Medvedgradu, 
dotle se je bilo gradskoj obćini boriti protiv njega za rečene nje- 
zine posjede. Držimo, da je, odkako je god. 1520. markez Juraj 
založio Medvedgrad Ivanu od Kolovrata, a za četiri godine kasnije 
prodao ga kraljici Mariji, ženi Ljudevita II., gradska obćina takodjer 
imala borba za rečene posjede, ali su se pismeni spomeni o tih 
prieporih izgubili. 

Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i Nart bijahu od vajkada 
gradski posjedi, ali se je glede njih, kako spomenuh, tečajem XV. 
vieka gradska obćina dugo borila s kaptolom zagrebačkim, dok je 
napokon g. 1487. na kraljevskom sudu izgubila i parnicu i posjede. 


Istom prve četvrti XVI. vieka ili na 19. juna 1508. gradska 
obćina po svojih izaslanicih prosvjedova pred kraljem Vladislavom 
protiv rečene osude, te mu naročito spomenu, da je za to izgubila 
parnicu, jer nije mogla pismenimi izpravami dokazati i obraniti 
svoga prava na Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i Nart. To nije 
za to mogla, jer joj za strahovlade grofova celjskih i njihovih nje- 
mačkih pustahija nestalo pravnih izprava; a pošto se obćina tvrdo 
nada, da bi se one mogle pronaći, a po tom ona i parnicu dobiti, 
zamoliše kralja, da je obnovi i prema tomu shodno odredi. 


! Doc. 105. 
* Doc. 137. 


Gradski posjedi: Hrašće, Petrovina 1 Šiljakovina. XI 

Kralj Vladislav prista na to, te odredi, da se u osmini bogo- 
javljenja sliedeće godine 1509. taj posjedovni priepor medju kap- 
tolom i gradskom obćinom na banskom sudu iznovice pretrese, a 
ujedno naloži i čazmanskomu kaptolu, da odašalje svoga čovjeka, 
koji će s kraljevim pristavom pozvati zagrebački kaptol pred rečeni 
sud, i odrediti, da donese sve izprave, koje se odnose na tu posje- 
dovnu parnicu, pa da mu jošte i to jave, ako li ne dodje na sud. 
U tom će slučaju sudci i u njegovom odsuću suditi, kako je pravo.! 


Ne imamo izričnih viesti o sudu, koji bi se morao držati u 
osmini bogojavljenja g. 1509., ali nam se ipak sačuvalo pismo, iz 
koga doznajemo, da je na 7. augusta iste godine gradski sudac 
Ivan Požegaj u ime gradske obćine pred budimskim kaptolom pro- 
svjedovao protiv kaptola zagrebačkoga, koji da nepravedno uživa 
gradske posjede Kraljevec, Cerje, Kobiljak, Sviblje i Nart, i protiv 
kralja Vladislava, koji mu je ove posjede dopitao, i proti svakomu, 
ko bi se usudio dirati u njih ili njihove usjeve pobirati.? — Ali taj 
prosvjed bijaše uzaludan. 

—. Zbašk, taj prekosavski posjed, kralj je Matijaš god. 1487. u 
parnici gradske obćine sa susjedgradskimi Heningi dosudio gradskoj 
obćini. Za ono doba, dok je Juraj markez Brandenburški gospo- 
dario u Medvedgradu, počeo je svojatati i Hrašće, a uz njega i 
susjedni plemići prekoračivši medje počeli otimati pojedine mu 
zemljištne česti. Protiva takova nasilja pritužila se gradska obćina 
kralju Vladislavu, koji je na 21. juna ı511. naložio protonotaru 
Franji Moravčanu, da na podlozi posjedovnih izprava i uz svjedo- 
čanstvo medjašnika iznovice zaokruži Hrašće i da ga preda gradskoj 
obćini davši joj pismenu predatnicu podpečaćenu banskim pečatom. 


Petrovina i Siljakovina. Ova dva prekosavska posjeda, za koja 
se tečajem XV. vieka otimali vlasteli susjedgradski Toti i Heningi, 
dosudio je g. 1487. kralj Matijaš Ivanu Heningu susjedgradskomu, 
kao zakonitomu nasljedniku i baštiniku Tota. Ali prve četvrti XVI. 
vieka gradska se obćina opet digla, da si ih izvojuje i toga radi 
njezin sudac Grga na 7. septembra 1507. pred kaptolom zagre- 
bačkim, pošto je spomenuo, kako je nekoć Ivan Hening, otac umr- 
loga susjedgradskoga vlastelina Andrije Heninga, nepravednim na- 
činom prisvojio si Petrovinu i Šiljakovinu, i kako su ova dva po- 
sjeda obojica bezpravo uživala, a Ivan ih Hening drži i sada, da, 


! Doc. 64. 
2 Doc. 72. 
8 Doc. 92. 


XII Gradski posjedi: Petrovina i Siljakovina. 

što više, pripojili su ih kao sastavni diel svojim gradovom Susjedu 
i Želinu na ogromnu gradsku štetu. Za to on u ime gradske obćine 
prosvjeduje i proti Heningu i proti kralju Vladislavu, koji je s tim 
suglasan, i proti Sofiji, udovi Andrije Heninga, napokon i proti 
svakomu, koji bi se drznuo rečene posjede posvojiti ili njihove usjeve 
pobirati, a ujedno da upozoruje i sva vjerodostojna mjesta u kra- 
ljevini, da se ne usude izdati nikomu posjedovnih izprava za Petro- 
vinu i Šiljakovinu, niti ikoga u njihovo posjedovanje uvesti.! 

Medjutim umrie Ivan, posljednji Heningovac, ostavivši svoju 
snahu Sofiju, kao jedinu vlastnicu imanja susjedgradskih. Heningovom 
smrću naumila se okoristiti gradska obćina, te odašalje kralju svoje 
izaslanike, koji su mu na 19. juna g. 1508. izpripoviedali, kako se 
nekoć gradska obćina parbila na banskom sudu s Ivanom Heningom, 
koji joj silomice oteo Petrovinu i Siljakovinu, ali da je parnicu 
izgubila samo za to, jer su joj za provale grofova celjskih sve iz- 
prave, koje se odnose na ove posjede, raztepli i poodnesli Niemci, 
i da se Ivan Hening, dobivši tako parnicu, dao pravno uvesti u 
spomenute posjede, i da ih je uživao sa sinom Andrijom, a sada 
po smrti obojice, da ih Sofija, udova Andrijina, posjeduje i uživa 
na veliku štetu gradske obćine, koje izprave da nisu propale u 
celjskoj navali, ne bi obćina izgubila parnicu, a nada se izvojevati 
pravo, ako se parnica obnovi. Zato zamoliše kralja, da prema tomu 
shodno odredi. 

Obrazloženu ovako molbu usliša kralj i odredi, da se u doj- 
dućih osminah bogojavljenja pred banskim sudom iznovice povede 
parnica proti Sofiji Heningovoj, te prema tomu naloži kaptolu za- 
grebačkomu, da odašalje svoga čovjeka, koji bi s kraljevim pristavom 
pozvao Heningovicu na ustanovljeno ročište pred banski sud.? 


Ako i ne imamo viesti o tom sudu, koji se držao u Zagrebu 
u osminah bogojavljenja g. 1509., no poznavajući ondašnje okol- 
nosti, možemo uztvrditi, da je Heningovica svojim odsućem otezala 
riešenje parnice, a medjutim i umrla (oko 1522.). 

Iza njezine smrti ostale su kao baštinice tri njezine kćeri, i 
to: Margareta, udata za vana Banfıja, te Katica i Urša, jedna udata 
za Ivana Dragfija, a druga za Petra Erdčda, koja se trojica digla, 
da podiele ostavštinu. Uz njih se digla i gradska obćina, koja je 
s pokojnom Heningovicom vodila parnicu glede Petrovine i Šiljako- 
vine, te ju na kraljevskom sudu i dobila tako, da su joj rečeni 


! Doc. 55. 
* Doc. 65. 


Gradski pojedi: Petrovina d Siljakovina. 


XIII 





posjedi dosudjeni bili, a na 8. jula 1523. naloZeno bi kaptolu za- 
grebačkomu, da odaialje svoga čovjeka, koji bi s kraljevim pristavom 
uveo gradsku obćinu u zakoniti posjed Petrovine i Siljakovine, ne 
obzirući se ni najmanje na prigovore Margarete Banfijice ni Ivana 
Dragfija ni Petra Erdčda.! 


Uz prkos kraljeve osude nije gradska obćina Petrovine i Šilja- 
kovine mogla zaposjesti, jer kad su ju početkom februara g. 1524. 
kaptolski čovjek i kraljev pristav htjeli uvesti, to ih oružani ljudi, 
poslani od Margarete Banfijice i njezina zeta Stjepana Deeshaza, 
suzbili, a bili bi ih i poubijali, da se nisu biegom spasili. Protiva 
takova nasrtaja gradski je sudac Mihalj s obćinskimi izaslanici Mi- 
haljem Oprašnićem, Emerikom Mikulićem i Markom Požgajem na 
7. februara pred kaptolom zagrebačkim uložio prosvjed, a ujedno 
prosvjedovao i protiv udove Margarete Banfijice i njezine kćeri Ane, 
udate za Stjepana Deešhaza, i protiv svakoga, ko bi se usudio svo- 
jatati Petrovinu i Šiljakovinu.? 


U isto doba gradska je obćina javila i kralju Ljudevitu II., da 
su Stjepan Deešhazi i žena mu Ana i punica Margareta Banfıjica 
poslali u Petrovinu i Siljakovinu plemiće Jakoba Rošćića i Stjepana 
Cednikovića s velikom oružanom četom, koja je ono izaslanstvo, 
što bi po kraljevu nalogu ova dva posjeda uručiti moralo gradskoj 
obćini, obružila, a bila bi ga ı ubila, da se nije biegom spasilo, 
te moli u kralja zaštitu i pomoć. Prema tomu na 10. februara 1524. 
naloži kralj banovom Ivanu Torkvatu Karloviću i Ivanu Tahu, da 
u što kraćem roku Stjepana Deešhaza, ženu mu i punicu pozovu 
preda se, da točno od njih iztraže o spomenutom nasrtaju, pa ako 
u istinu gradska obćina Petrovine i Šiljakovine nije zaposjela, da 
ju oni svojom vlasti u posjed uvedu.? 


Prema ovomu kraljevu nalogu odrediše oba bana, da mali 
sudac Mihalj Jurjeković u prisuću kaptolskoga izaslanika i kraljeva 
pristava uvede gradsku obćinu u posjed Petrovine i Šiljakovine, što 
je on i izveo bio, ali jerbo je veliki sudac Mihalj iz Šćitarjeva bio 
sklon Deešhazu, ženi mu i Banfijici, to je pred banom Ivanom Tor- 
kvatom prosvjedovao proti tomu uvodu, tvrdeći, da je nezakonit, 
jer bijaše obavljen bez njega i po čovjeku, koji ne bijaše za to 
pravno ovlašten, a napokon jošte, što ova oba posjeda po pravu 
spadaju Deešhazu, ženi mu i punici. Taj svoj prosvjed dade na- 


! Doc. 181. 183. 
* Doc. 189. 
* 5 Doc, 190. 


XIV Gradski posjedi: Petrovina 1 Siljakovina. 


pisati i podkriepiti pečatom podbana Pavla Kerečenja, zahtievajuć, 
da ga uruče Deešhazu, neka mu bude podlogom, da podigne novu 
parnicu proti gradskoj obćini.! 

Da se Stjepan Deešhazi na podlozi spomenutoga prosvjeda 
upustio u novu parnicu sa gradskom obćinom poradi Petrovine i 
Šiljakovine, svjedoči nam odredba kralja Ljudevita II., kojom na 
23. juna 1526. javlja palatinu Stjepanu Bathoru, te kraljevskomu 
dvorskomu sudcu Ivanu Dragfiju i Nikoli Turzu, pošto su svi spisi, 
tičući se Petrovine i Šiljakovine, u parnici medju Deešhazom i 
gradskom obćinom uručeni bili Stjepanu Verbecu, a od njega ih 
do sada dobiti nije bilo moguće, jerbo je, okrivljen s veleizdaje, 
uskočio, a i inače, pošto se gradska obćina pripravlja na obranu 
svoje tvrdje radi prieteće turske provale, da se riešenje ove parnice 
odgadja, a odgodjenom da ju i oni drze.? 


! Doc. 191. 
* Doc. 199, 


Gradjanstvo i gradska uprava. 


Da je na zagrebačkom Gradcu uz prasjedioce Hrvate bilo i 
doseljenika Niemaca, Talijana, Ugara, i da je tom obćinom uprav- 
ljalo gradsko poglavarstvo t. j. sudac s osam prisežnika počevši od 
onoga doba, kada je on povišen na slob. kralj. grad pa sve do 
svršetka XV. vieka, nacrtao sam što obširnije u prva dva svezka. 


I prve četvrti XVI. vieka gradsko je poglavarstvo pomno bdilo, 
da gradskoj obćini sačuva sva njezina prava i sloboštine, koje su 
joj nekoć udieljene bile, te bi za najmanju njihovu povredu tražila 
zaštitu od krune. 


Kada se u tom historijskom razdobju pojavili stari priepori 
medju kaptolom i gradskom obćinom, to je kaptol utužio obćinu 
pred banskim sudom. Protiva takovoj povriedi gradskih sloboština 
gradska je obćina prosvjedovala pred kraljem Vladislavom, a on na 
4. februara 1514. odasla pismeni nalog Emeriku Perenu, tadanjemu 
palatinu i banu, te Franji Moravčanu, prabilježniku kraljevine Sla- 
vonije, i svim budućim banom i prabilježnikom, u kojem, pošto je 
spomenuo, da gradska obćina po prastarom njezinom pravu, koje 
su joj udielili ugarski kraljevi, uživa tu prednost, da, tuži li tko 
njezine gradjane, mora ih najprije tužiti pred gradskim sudom. A 
pošto je kaptol zagrebački mimoišao ovo pravo, te ih tužio pred 
banskim sudom, to kralj, štujuć prastaro ovo pravo, zabranjuje i 
banu i prabilježniku, da ovu kaptolsku tužbu odklone i svedu pred 
gradski sud.! 

Vladislavljev nasljednik kralj Ljudevit II., pošto mu se gradska 
obćina gorko iztužila, da počevši od banovanja Ivana Korvina svi 
se bani iza njega uzprkos gradskih povlastica upleću u gradske 
poslove, a gradjane i gradske stanovnike njihovi ljudi uznemiruju, 


! Doc. 104. 


XVI Gradjanstro i gradska uprava. 











to kralj na 2. jula g. 1520. zabrani i tadanjim i budućim banom, 
da ne smiju dirati u prava gradske obćine.! 

Isti kralj na 22. jula 1523., pošto je i on gradsku obćinu, sve 
njezine posjede i sva njezina posjedovna prava primio pod osobito 
kraljevsko zakrilje, nalaže banu Ivanu Torkvatu Karloviću, da ih i 
on štiti proti svakomu, ko bi ju uznemirivao.? 

S krunom u gradskih poslovih gradska je obćina obćila nepo- 
sredno il pismeno il po svojih izaslanicih, a isto tako i kruna s njom. 
Ovo doznajemo iz popratnice kralja Vladislava, koju na 15. no- 
vembra 1504. uruči gradskomu izaslanıku, a glasi: Poslaste ovamo 
k nam svoga izaslanika Tomu, koji je i vaše pismo predao našemu 
Veličanstvu. Mi smo vaše pismo proučili i razumjeli ga i na nj vam 
po istom vašem izaslanıku odgovaramo, a hoćemo, da podpuno 
vjerujete ovomu izaslaniku, što će vam reći u Naše ime, te prema 
tomu da i radite.? 

Ali za ovo zakrilje zahtievala je i kruna od gradske obćine 
neku zahvalnost i neke obveze. Kad se god. 1506. zagrebački tri- 
desetari pritužili kralju Vladislavu, da ih ban Marko Horvat i nje- 
govi ljudi vele uznemiruju i progone, a tim da je kraljevska tridese- 
tara pretrpjela na dohodcih veliku štetu, a trpi ju i sada, to je 
kralj na 10. novembra naložio gradskoj obćini, da njegove tridese- 
tare štiti i brani od bana i njegovih ljudi.“ 

Kada je početkom g. 1508. rečeni kralj dignuo s banske sto- 
lice Andriju Bota i Marka Horvata imenovavši novimi bani Gjuru 
Kanižana i Ivana Ernušta, zapovjedio je na 12. januara gradskoj 
obćini, da, čim novoimenovani bani sa svojimi ljudmi prispiju u 
Zagreb, da ih liepo dočeka, dostojno prime, za bane prizna i da 
se im pokorava. 

Ne dugo za tim t. j. na 25. januara, kada je rečeni kralj 
opetovano javio gradskoj obćini, da je imenovao bani Gjuru Kani- 
žana i Ivana Ernušta, to je obćini ne samo strogo naložio, da im 
se pokorava, već je i zahtievao od nje, da ako Gjuri Kanižanu, 
koji je jur pošao u Zagreb, a kad prispije onamo, ne bi htio do- 
tadanji ban Marko Horvat ustupiti bansku stolicu (premda je to 
čvrsto obrekao), da gradska obćina svom silom prione uz novoga 
bana i da uznastoji, da i isti zaposjedne bansku stolicu. S 


! Doc. 165. 

3 Doc. 184. 
3 Doc 32. 
* Doc. 52. 
“oc. 57. 
* 69. 





Gradjanstvo i gradska uprava. XVII 

Kada je kralj Ljudevit II. godine 1525. udielio zagrebačku 
tridesetarsku službu Aleksiji Turzu, a to i na 12. januara doglasio 
gradskoj obćini i zagrebačkim tridesetarom, zahtievao je od ove 
obćine, ako se ovdješnji tridesetari ne bi htjeli s dobra pokoriti 
rečenomu Turzu, da ga obćina, kada ju ili on ili njegov izaslanik 
zamoli za pomoć, svom snagom pomogne, da poprimi upravu za- 
grebačke tridesetare i njezinih podruZnica.! 

Kako je s kraljevi, tako je i s banovi nastojala gradska obćina, 
da izbjegne svakomu i najmanjemu sukobu, dapače njezina je bila 
jedina težnja, da s banovi u slozi živi. Primjera radi spominjem 
ovaj slučaj. Kada je god. 1518. tadanji ban Petar Berislavić ne ka- 
zavši nikomu otišao s budimskoga sabora, koji se ondje držao o 
Gjurgjevu, a s toga odlazka pošto su mnogi zloglasni ljudi pronieli 
lažljive viesti o banu, da je naime radi zlih djela pao u kraljevu 
nemilost, a toga radi buduć da su hrvatski neki plemići odkazali 
banu svoj posluh, odkazala mu ga je i gradska obćina, Ali pošto 
se ona u brzo o protivnom uvjerila, to je odmah odaslala banu 
svoje poslanike, koji su ju pred njim imali opravdati za ovaj njezin 
postupak i uvjeriti ga o njezinoj nepokolebivoj odanosti i vjernosti, 
te mu od strane obćine obreći i to, da ako bi s vremenom stvorila 
se u zemlji i stranka, koja bi banu bila protivna, da se gradska 
obćina takovoj stranci nikada pridružiti ne će; dapače da će ona 
vaviek stojati uz bana i podupirati ga. Na takovu izjavu poručio je 
i ban obćini, da joj njezin dotadanji čin oprašta i sa svoje strani 
obriče, da će svimi mogućimi sredstvi braniti i štititi gradsku ob- 
ćinu i pojedine gradjane i njihovu imovinu.? | 

Gradska je obćina osim sloboština o svojoj neodvisnoj upravi 
i obćinskom imutku, koje je, kako netom spomenuh, savjestno čuvala 
i branila, imala je i drugih povlastica, a nad njimi bditi i neo- 
skvrnjene ih potomstvu predati, bila je takodjer dužnost gradskoga 
poglavarstva. | 

U takove povlastice ubrajao se oprost od plaćanja kunovine, 
te izvanrednih nameta i pristojba, koji joj oprost udielio kralj Ma- 
tijaš na 20. maja g. 1472., a potvrdio joj ga kralj Vladislav na 
30. marta god. 1505.5 

Čim je iza smrti Vladislavove zasjeo ugarsko-hrvatski priestol 
Ljudevit II., gradska ga obćina, koju su kraljevski porezovnici počeli 


1 Doc. 194. 
* Doc. 151 152. 153. 
* Doc. 37. 


XVIII Gradjanstvo i gradska uprava. 


siliti, da plaća izvanredne namete i kojekakve pristojbe, smjerno 
zamolila, da joj više rečenu oprostnu povlasticu potvrdi. Gradskoj 
se molbi odazove kralj te joj na 31. maja g. 1517. istu iznovice 
odobri i prizna, a ujedno naloži i tadanjemu banu Petru Berisla- 
viću, te vrhovnomu svomu rizničaru Pavlu, prepoštu sv. Sigismunda, 
i svimkolikim poreznikom, da se ne bi usudili utjerivati u gradske 
obćine ikakovih pristojba ili izvanrednih nameta.! 

Ovoj povlastici slična bijaše i druga povlastica ili oprost od 
zalazine banske t. j. od prinosa za uzdržavanje bana i njegovih ljudi. 
Na naročitu molbu gradskoga poglavarstva gledom na taj oprost 
kralj je Vladislav na 30. marta g. 1505. naložio banom Andriji 
Botu i Franji Balaši i njihovim podbanom, da bilo oni ili njihovi 
ljudi ne smiju dirati u gradske povlastice, a naročito da im nije 
slobodno zahtievati od gradske obćine nikakove zalazine, te da u 
onom slučaju, kada sa svojimi ljudmi dodju i odsjednu u gradskoj 
obćini, svojim vlastitim novcem da podmiruju sav trošak i za sebe 
i za svoju pratnju.? | 

< Joste jedan slučaj spomenuti nam o tom. Kada je naime go- 
dine 1518. tadanji ban Petar Berislavić u ime nameta i zalazine 
nepravednim postupkom što iz crkvenih zaklada a što opet od po- 
jedinih gradjana utjerao do 300 for., gradska se obćina radi takove 
povrede svojih povlastica pritužila kralju Ljudevitu II. Kralj na 
31. augusta javljajuć banu, kako je gradska obćina od vajkada 
oslobodjena od plaćanja raznih pristojba, izvanrednih nameta i 
zalazine, u kojem ju pravu i on želi netaknutom ostaviti, ukori 
bana, što se usudio utjerati rečenu novčanu svotu, te mu strogo 
zabranjuje, da se u buduće ne usudi dirnuti u gradske povlastice, 
već da pusti gradjane u miru. 5 | 

Akoprem je gradska obćina prosta bila od pristojba, izvan- 
rednih nameta i zalazine, ali državni porez dužna je bila plaćati i 
u ratno doba slati u vojsku svoje valjano naoružane ljude i potre- 
bito streljivo. Kada se godine 1525. pronesao glas, da će Sulejman 
na čelu ogromne vojske krenuti iz Carigrada u Ugarsku, kralj Lju- 
devit II. zapovjedio je gradskoj obćini, da u ime obrane pošalje jedan 
svoj veliki top s 50 kugalja, i potrebnim barutom i koli i s meštrom 
bombarda (topžijom), a povrh toga jošte da za kraljevske topove 
dade i dva centa baruta. No pošto se uvjerio, da i sam grad nije 
siguran od turske navale, pa da će rečenu ratnu zalihu i sama 


! Doc. 141. 


* Doc. 38. 
* Doc 154. 


Gradjanstvo i gradska uprava. XIX 





obćina nuždno trebati za svoju obranu, to ju pismom od 23. aprila 
oslobadja od pošiljanja spomenute zalihe, ali joj ipak strogo nalaže, 
da svoju utvrdu junački brani.! 


Pošto je u istinu sliedeće godine (1526.) Sulejman provalio u 
Ugarsku, gradska je obćina stavila u zajedničku vojsku četrdeset 
valjano naoružanih pješaka i poslala šest konja, da topove vuku. 
Da se što više vojske sabere, proglasio je ban Franjo Baćan obći 
ustanak. U tom ustanku sudjelovati bi moralo i gradsko pučanstvo, 
no pošto ga gradsko poglavarstvo uvjerilo, da.je obćina zadovoljila 
vojnoj dužnosti, a i sama je izvržena provali turskoj, pak da za 
slučaj navale ne ostane bez ljudi, to ju ban oslobodio od obćega 
ustanka. 2 

I Krsti Frankopanu, došavšemu s vojskom u Zagreb, da pri- 
teče u pomoć kraljevoj vojsci, zagrebački gradjani za obskrbu vojske 
uzajmiše dvie stotine dukata, a gradska mu obćina obrekla, da će 
mu ustupiti i nekoliko pušaka, čim joj za to stigne kraljev nalog. 


Gradsko je poglavarstvo osim toga, da steče zakrilje u krune, 
a prijateljstvo u banova, te osigura svoje povlastice, nastojalo jošte 
i o tom, da se u gradskoj obćini, koja je tečajem dva vieka s naj- 
bližim susjedom kaptolom u zadjevici živjela radi priepornih po- 
sjedovnih medja, takovi priepori jednoć a za vieke odstrane. Prema 
tomu odasla gradsko poglavarstvo početkom februara god. 1523. 
svoje poslanike u Križevce k banu Ivanu Torkvatu, koji su mu 
dojavili, da, kako sada gradska obćina uživa podpun mir, a ne želi 
da se poremeti, scieni, da je od prieke potrebe, da se opet oni 
njezini posjedi, koji s kaptolskimi medjaše, iznovice obadju i novimi 
medjami okotare, te su zamolili bana, da on taj razvod povjeri 
kaptolu čazmanskomu, kao vjerodostojnu mjestu. Ban usliša njihovu 
molbu i na 5. februara pisa rečenomu kaptolu, da na taj razvod 
odašalje svoga čovjeka, koji si neka uzme za pristava ili Nikolu 
sa Psarjeva, ili Pavla i Ivana s Nespeše, ili Ivana Parisa s Adamovca, 
ili Gjuru Barbarića s Jasenovca, ili Ivana Šampa s Topličice, pak 
da iznovice obadju susjedne gradske i kaptolske posjede, da na 
mjestih, gdje uztreba, postave nove mejaše, a napokon da svakoga, 
ko bi tomu razvodu protuslovio, pozovu na banski sud u dojdućih 
osminah Bogojavljenja.“ 


1 Doc. 196. 
* Doc. 202. 
3 Doc 204. 
* Doc. 177. 


XX Djelokrug gradskoga zastupstva. 


Ovomu banovu nalogu bez sumnje bijaše udovoljeno. 

Osobito je jošte bdilo gradsko poglavarstvo, da u sl. kralj. 
gradu slobodno upravlja bez ičijega tudjega i najmanjega utjecaja. 
Nekako zadnje desetine XV. vieka neki Domko Perović kao gradski 
sudac posvojio si kuću Kate Baćanke i njezine djece Tome, Franja 
i Ane, ali je radi počinjene nevjere istu kuću u brzo i izgubio. Po 
pravu ova bi kuća, ne nadje li joj se zakonit vlastnik, morala pri- 
pasti kraljevskomu fisku, ali se podigli Baćani i zamolili g. 1496. 
bana Ivana Korvina, da im tu kuću, jer je njihova bila, povrati, 
Ban naloži gradskoj obćini, da pronadje, jesu li u istinu Baćani 
pravi vlastnici te kuće: ako jesu, da ih uvede u njezin posjed. Kada 
se nije moglo temeljito dokazati pravo vlastničtva Baćana, to je ban 
kuću poklonio nekomu krznaru lliji, koji je u njoj osnovao krz- 
narsku radionicu. Ne dugo zatim umre rečeni Ilija, imenovavši za 
oporučne ovršitelje krznare Mihalja i Petra i svoga zeta Valentina. 
Sada se opet dignu Domko Perović, te mimoišav gradski sud, obrati 
se na kaptolski, te pred Stjepanom kanonikom lektorom zahtievaše, 
da mu pomenutu kuću kao bivšu njegovu svojinu opet povrati. 
Protiva takova postupka rečeni su ovršitelji oporuke prosvjedovali 
pred banom Ivanom Korvinom, a taj na 20. augusta g. 1501. za- 
povjedi kanoniku lektoru Stjepanu, da se ne upušta u rješavanje 
toga priepora, jer to nije crkveni, već svjetovni priepor, a takov da 
spada samo pred gradski sud; ako ima Perović kakovo pravo na 
spomenutu kuću, neka ga traži u gradskoga suda.! 


Ovo samostalno pravo sudstva priznavao je gradskoj obćini 
i ban Petar Berislavić, kada ju je na 30. oktobra g. 1519. zamolio, 
da što prije rieši parnicu, koju pred gradskim sudom vodi njegov 
rodjak Nikola Zemče, a riešivši parnicu da odmah i provede osudu 
tužitelju u prilog.? 

Gradskomu samo poglavarstvu kako je pripadalo pravo primiti 
koga u gradjane i nastaniti ga u gradskoj obćini, tako je imalo i 
. pravo odpustiti koga iz obćine. Godine 1513. neki gradski kovač 
Valentin odlučio je izseliti iz gradske obćine i naseliti se na kojem 
posjedu Gjure markiona Brandenburskoga (po svoj prilici u Va- 
raždinu), te se i obratio na samoga markiona, koji je rado na to 
pristao, da, odredio mu i zemljište, na kojem bi se nastanio. Ali 
poznajući markio pravo gradske obćine o izseljivanju njezinih sta- 
novnika, pisa joj iz Varaždina na 18. maja, te ju moli, da ona u 


* Doc. 160. 


Djelokrug gradskoga zastupstva. XXI 








što kraćem roku pozove preda se sve dužnike Valentinove, utjera 
od njih dug i da mu novce uruči; a usrdno ju napokon moli, da 
istomu Valentinu, premda bi po pravu mogla uzkratiti, dopusti, da 
se iz gradske obćine sasvim izseli.! 


Pod nadzorom gradskoga poglavarstva stojao je obrt i trgo- 
vina. Kada su g. 1521. zagrebački ostrugari, bravari i cestari t. j. 
meštri, koji su mačeve kovali, zapustivši svoje posebne zanatlijske 
bratovštine ili zadruge, spojili se u jedan zajednički ceh, a za nj 
uzajmili pravila križevačkoga ostrugarskoga ceha, no štujući ob- 
ćinsko pravo, zamolili su gradsko poglavarstvo, da im rečena križe- 
vačka štatuta prihvati, odobri i za njihov novi ceh potvrdi. Gradsko 
im je poglavarstvo rečena štatuta doista potvrdilo, ali i pridodalo 
po pripadajućem si pravu, da od spomenutih meštara, premda razna 
obrta, koji ipak sada sačinjavaju jedan zajednički ceh, da meštri 
jednoga istoga obrta, ako bi s vremenom zaželjeli zasnovati svoj 
poseban ceh, da im je slobodno, ali da će i za taj vriediti rečena 
štatuta. ? 

I nad trgovinom je gradsko poglavarstvo uživalo vrhovni 
nadzor, jer, kako ćemo niže spomenuti, kada progovorimo o trgo- 
vini, ono je strogo bdilo, da bude trgovina slobodna t. j. da se 
štuju povlastice udieljene gradskim trgovcem, po kojih su opro- 
šteni, da od svoje robe ne plaćaju nigdje ni maltarine ni brodarine. 
Kada je svršetkom XV. vieka gradska obćina izvojevala pravo po- 
biranja gradske pijacovine, prozvane knežije, to je nastojala, da 
trgovinu što jviše svede na gradski trg, te je prema tomu, kako 
ćemo niže navesti, stvorila g. 1508. i odredbe, po kojih bijaše gra- 
djanom zabranjeno prodavati ili kupovati robu na kaptolskom trgu.® 


Akoprem je gradskomu poglavarstvu jedna od glavnih dužnosti 
bila, da sačuva obćinsku posjedovnu cjelokupnost, to je kadšto, ako 
se nadalo probitka za obćinu, i pojedina zemljišta prodavalo u ko- 
rist gradske blagajne. Na 8. maja god. 1509. prodalo je obćinsku 
sjenokošu krznaru Gjuri Kušićinu i njegovim potomkom za 3 (or. 
u zlatu, i tom ga sgodom oslobodilo od plaćanja obćinskoga činža 
od nje. * 

Godine pako 1517. na 31. januara gradsko je poglavarstvo 
obćinsku šumu Goranščicu u Prekrižju prodalo za 4 for. u zlatu 


1 Doc. 107. 
* Doc. 169. 
5 Doc. 68. 
* Doc. 69. 


XXII Djelokrug gradskoga zastupstva. 


seljaku Gjuri Preksavcu, te ga ujedno oslobodilo, da od nje ne 
plaća £inza. ! 


Ne samo za obćinske posjede brinulo se gradsko poglavarstvo, 
već i za posjede pojedinih gradjana i toga radi bijaše ono i grun- 
tovna oblast, i toga radi svaka se posjedovna prodaja ili zamjena 
pred njim morala obavljati. Obavljala se tako, da je prodavalac 
morao poglavarstvu pokazati izpravu, da je posjed, koji prodaje, u 
istinu kupio i da je pravo njegovo vlastničtvo. Nije li imao pismena 
dokaza, morao je dovesti svjedoke, a naročito one gradske sudce 
(ako su živjeli), pred kojimi je taj posjed i od koga kupio, pa istom, 
kada se to svjedoci, dokazalo, gradsko je poglavarstvo pristalo na 
prodaju, uručilo kupcu novu gruntovnu izpravu, koju je i u gradsku 
gruntovnicu dalo unesti. 


Ovomu imade u ovih spomenicih više primjera. God. 1501. 
na 12. januara pred gradskim je poglavarstvom Jelka udova uzdara 
Blaža svoju drvenu kuću i nuzgredne sgrade prodala novomu gra- 
djaninu Marku Severu za 5 i pol for. u zlatu, a istom prigodom 
prodala je rečenomu Severu i Ana udova Pavla literata svoj vrt 
za jedan i pol forinta. ? 


God. 1504. na 25. juna Ursula, kći Martina Stanše, a žena 
seljaka Gjure, pred gradskim je poglavarstvom prodala za 6 for. i 
60 novč. jednu česticu svoga baštinskoga trsja Matiji sa Vrhovaca.? 

Na 29. januara 1505. javlja gradsko poglavarstvo i posvjedo- 
čuje, da je prebendar stolne crkve Nikola Šimunović, dok je jošte 
živio, nekoje svoje baštinske zemlje, ležeće u gradskoj obćini na 
mjestu Cirkvišću, prodao krojaču Martinu Radlinu za 5 for.* 


Iste godine na 20. oktobra Ivan Sinek i Jelka udova Matije 
Škriljaka, gradjani iz podgradja ili šoštarske ulice, kao ovršitelji 
ustmene oporuke literata Mihalja Malca, javljaju pred gradskim po- 
glavarstvom, da su dvie čestice zapuštena trsja, koje je jošte Malčev 
otac kupio od nekoga Kokota, prodali gradjaninu Petru llickomu 
za četiri i pol for., a dobljeni novac da su namienili za izpokoj 
pokojnikove duše tako, da se pokrije župna crkva sv. Margarete. 5 

God. 1507. na 16. oktobra pred gradskim su poglavarstvom 
Agneza udova Petra Keleminca i njezine kćeri Jelka, Kata i Dora 


* Doc. 138. 
* Doc, I3. 
5 Doc. 28. 
* Doc. 34. 
5 Doc. 45. 


Djelokrug gradskoga zastupstva, XXIII 











prodale Emeriku Mikuliću starijemu sudcu za deset for. svoju ora- 
nicu od četiri rali. ! 


Pred gradskim poglavarstvom svjedoči na 10. januara 1508. 
bivši gradski sudac Ivan, da se za njegova sudčevanja pred njim 
kao sudcem izjavio pokojni Gjuro, zet Stanišin, da je svoju šumu, 
ležeću u gradskom području, prodao za tri for. Fabijanu Milinu. ? 

Iste godine na 5. maja literat i bivši sudac Emerik Mikulić 
javlja gradskomu poglavarstvu, da je svoju oranicu od šest rali 
prodao krznaru Mihalju za 16 for. u zlatu. * 


Sliedeće godine 1509. na 16. maja pred gradskim poglavar- 
stvom postolar Nikola je Čavlović svoj pusti grunt u šoštarskoj ulici, 
sadržavajući pol kućišta (media curia) uz suglasje susjeda prodao za 
tri for. svomu rodjenomu bratu postolaru Tomi i njegovoj ženi 
Kati kao novim gradjanom. * 


Gradski stanovnik Ilija s Cirkvišća doveo je pred gradsko po- 
glavarstvo na 1. februara g. ISII. svoje svjedoke i tuj izjavio, da 
je prije nekoliko godina, za sudčevanja naime Fabijana Carena, 
kupio za šest for. od Valentina Petka jedno trsje i nešto šume u 
Vrhovcih, i da je to u istinu Petkovo bilo, podastro je gruntovnu 
Petkovu izpravu; kada su mu svjedoci posvjedočili, da je on Petku 
rečenu svotu podpuno izplatio, dalo mu je gradsko poglavarstvo 
gruntovni list na više rečeno trsje i šumu. 5 


God. 1517. na 2. januara pred gradskim poglavarstvom javlja 
Ivan uzdar i žena mu Kata, da su prodali svoje trsje za 13 for, u 
zlatu Blažu Šporaru i ženi mu Margeti. ® 

Mihalj Oprašnić, bivši sudac, na 14. januara g. 1520. pred 
gradskim poglavarstvom svjedoči, da je prošle godine ili za njegova 
sudčevanja došao pred njega Fabijan Milin, te mu ustmeno javio, 
da je gradskomu stanovniku Iliji s Cirkvišća prodao za 5 for. svoju 
šumu u Vrhovcih, zatim da je istomu Iliji prodao i svoju kuću 
s nuzgrednimi sgradami i vrtom za tri for. u zlatu i da mu je 
kupac Ilija ukupnu svotu točno izplatio. Na takovo svjedočanstvo 
izdalo je gradsko poglavarstvo pomenutomu Iliji gruntovni list. ? 


! Doc. 56. 

3 Doc. 58. 

3 Doc. 61. 

* Doc. 70. 

5 Doc. 87. 

$ Doc. 136. 7 
* Doc, 163. 


XXIV Djelokrug gradskoga zastupstva. 

Kada je god. 1523. gradjanin Ivan Zovinović svoju trošnu i 
nedogradjenu kuću, koja je stojala uz kuću Emerika Mikulića, za- 
mienio s istim Mikulićem, koji mu je ustupio za nju pet rali zemlje 
u Ilici, te šumu Doktorovčicu i doplatio mu jošte 35 for.; a pošto 
su na tu zamjenu pristali i susjedi, to ju obojica prijavila na 1. 
februara gradskomu poglavarstvu, a i ono je to potvrdilo i izdalo 
za to gruntovnu izpravu.! 

Iste godine, kada je rečeni Mikulić na svojem posjedu Vr- 
hovcih izkrčio šikaru i šumu, a tu krčevinu, koja je bila tako pro- 
strana, da bi se na njoj sagraditi mogla i kuća s nuzgrednimi zdanji, 
prodao za osam for. novim gradjanom Marku Vučiću i ženi mu 
Ursuli u tu svrhu, da ondje sagrade kuću, dojavio je to gradskomu 
poglavarstvu i zamolio ga, da to odobri i dopusti, da Vučić ondje 
sagradi kuću. ? 

I prazne gruntove, koji su izumrćem svojih vlastnika prošli u 
kraljevsko dobro, bili oni s vremenom komu darovani, vaviek se 
to dojavilo gradskomu poglavarstvu, a ono bi istom tada novoga 
vlastnika uvelo u posjed. Bilo je to god. 1508., kada je vojvoda i 
ban Ivan Korvin nekomu Hanžu slikaru darovao jedan prazan grunt 
u gradskoj obćini, a to je doglasio i gradskomu poglavarstvu i za- 
tražio u njega, da novoga vlastnika uvedu u zakoniti posjed, što 
je poglavarstvo i izvelo na 8. marta iste godine. 3 

Veoma važna zadaća, koju je izvršivalo gradsko poglavarstvo, 
bijaše sudstvo, i to mu je pravo neovisno bilo o ičijem tudjem uplivu 
nad gradjani i gradskimi stanovnici ne samo u gradjanskom po: 
stupku, već i u prekršajih i u karnih poslovih, dapače tu je imalo 
i pravo mača t. j. smjelo je izreći osudu na smrt. 

I prve četvrti XVI. vieka u prestupcih i karnih stvarih sudilo 
se kako i u XV. vieku, što se obširno nalazi opisano u II. svezku 
ovih spomenika na str. LXIV—LXX. Budući da se postupak u ovom 
razdoblju nije ni u čem promienio, to o njem ovdje ne ćemo ni 
govoriti, već upućujemo na pomenuto mjesto. 


! Doc. 176. 
* Doc. 180. 
* Doc. 25. 


Javne sluzbe. 


U javne službe, koje su ljudi naukom usposobljeni a višimi 
povlasticami ovlašteni obavljali u Zagrebu, ubrajamo liečnike i javne 
bilježnike. 

U drugom svezku ovih spomenika (str. LXXIV) spomenuo sam 
liečnike, koji su tečajem XV. vieka i u gradskoj i u kaptolskoj 
oblasti brinuli se oko zdravlja pučanstva. U prvoj četvrti XVI. vieka 
ne ima sumnje, da nije jošte živio u Zagrebu »egregius medicine 
Dr. Henricus Alemanus«, koji bi dozvan ovamo god. 1492., a kaptol 
mu doznačio petdeset dukata godišnje nagrade, a uz njega bio je 
jošte i »egregius dominus Jacobus Dr. in medicis«, koji se g. 1504. 
spominje kao svjedok, pred kojim se je na gradskoj viećnici Jakob 
Flicz odrekao svake tražbine na posjed Marince, ostavljeni remet- 
skomu samostanu.! — Ovaj Jakob bijaše prije toga kraljevim lieč- 
nikom »phisicus regie Maiestatis«, te je bez dvojbe sa vojvodom i 
banom Ivanom Korvinom došao u Zagreb, gdje se oženio sa Milicom 
i kupio si posjed u Vrhovcih. Pošto se isti god. 1523. spominje 
kao bivši »condam«, to je umro ili ove i koju godinu prije. 

Ostali liečnici nisu nam poznati, ali da ih je bilo, nema 
sumnje. Zagreb bijaše sielo i vojvode i banova i biskupa te kaptola 
i drugih odličnika, pak i samo gradsko poglavarstvo radi česte kuge, 
trgovinom unesene ovamo iz turskih strana, a naročito god. 1511., 
bijaše prinuždeno pobrinuti se za liečnike.? 

U to doba liečilo se takodjer i po stanovitih pravilih, kojih 
se valjalo držati, hoće li tko ostati zdrav. Takova pravila bijahu 
stvorena na ljekarskom učilištu u Salernu, odakle bijahu unesena i 
k nam, a naročito po zagrebačkih kanonicih, koji su ondje učili 
liečničtvo. Da budu poznata i vanjskomu stanovničtvu, a naročito 
svećenstvu, bijahu tiskana pridodana mjesecoslovu misala biskupije 


! Doc. 29. 
* Doc. 90. 


XXVI Javne službe: Lječnici, 


zagrebačke godine 1511. Ovdje se pod svakim mjesecom nalazi u 
latinskih stihovih takovo zdravstveno pravilo ili uputa o čuvanju 
zdravlja.! Pravila su ovaka: 

U siečnju : Probavljivim i toplim se jelom hrani ; poslije obroka 
umjereno pij, ali ne pij medice; kupaj se slobodno i puštaj si žilu., 

U veljači: Potajna groznica rado se radja, ali ćeš je svladati 
umjerenim jelom i pićem; čuvaj se nahlade, puštaj na palcu krv, 
sisaj sät meda, jer će ti izliečiti prsa. 

Ožujak prouzrokuje proljev i razne bolesti. Uzimaj probav- 
ljiva jela i pečena; zdravo se kupati, ali ne odviše; ne puštaj žile 
niti pij mnogo. 

Travanj u proljeću ima najveću vlast, jer oživljuje sve, te se 
i pori u čovjeku otvaraju, tielo počinje svrbjeti, a krv se umna- 
žati, zato čisti si utrobu i puštaj žilu. 

U svibnju čisti utrobu, puštaj žilu i u toplom se kupaj, jelo 
da ti je toplo sa začinbom, a u piće miešaj žalfiju i benediktu.* 

‚U lipnju škodi narodom pice medice i ne pij neobležana piva, 
da ti ne naudi kolera; hrani se salatom i zelenilom, te pij vodu 
na tašte. 

U srpnju tko želi biti zdrav, neka ovaj pokuša liek: ne puštaj 
si žile i trbuh ne obtereti pićem ; spavaj malo, ne kupaj se nipošto, 
pij svježu vodu, jedi češanj i kadulju. 

U kolovozu da budeš zdrav, ovaj je liek: tielo da miruje, kloni 
se žege, a okani putena druženja; niti se kupaj niti mnogo jedi; ne 
čisti utrobe i ne stavljaj rogova. 

U rujnu zdravo je jesti zrelo voće, kruške močene u vinu i 
kruh s kozjim sirom; ugodno je piće koprivina voda; puštaj žilu i 
jedi začinjeno povrće. 

Listopad pruža ti vino i divljači, ptičje meso i domaću perad ; 
pa ako li je i zdrava, ne obtereti njom želudac, jedi je slobodno, 
ali ne odviše. 

Studenog mjeseca lieči se nahlada (rheuma) i svaka zarazna 
bolest, mani se kupelji i putena druženja, pij umjereno i puštaj žilu. 

U prosincu toplo se odjeni, čuvaj se prehlade, puštaj žilu na 
glavi, ne kupaj se, pij umjereno, ali toplo piće. 

Ti indi zdravstveni propisi preporučaju najviše umjereno jelo 
i piće, te kupanje i puštanje žile. 


! Pag. 265 — 286. 


* Benedicta == lagopus, trifolium humile, hrvatski zečja noga, vrst djeteline, 
za koju Bielostenac veli: »Stanovito vračtvo suprot boli kostene t, j. koga kosti bole,« 


Javne službe: Javni bilježnici. XXVII 





Uz liečnike bilo je i ranarnika, koji su slomljena uda ravnali 
i vezali, zube vadili i krv puštali. 


Javnih bilježnika (imperiali auctoritate notarius publicus, ta- 
bellio publicus) kako je bilo u XV. vieku (sv. II.), tako ih nalazimo i 
prve četvrti šestnaestoga vieka, a u tu službu obavljahu i svećenici i 
svjetovnjaci. U ovih se listinah njihov djelokrug razno spominje. 
Godine 1500 Andrija Alfonso Thuz, prepozit zagrebački i glogov- 
nički, pred svjedoci i javnim bilježnikom Stjepanom, sinom Grginim, 
sa Baćina, svećenikom biskupije zagrebačke, u kaštelu Glogovnici 
načinio je svoju oporuku, koju je taj javni bilježnik i podpisao i 
svojim bilježničkim znakom (signum notarii) podkriepio. Njemu za 
trud zapisao je rečeni oporučitelj 1o for.1 


Kada je god. 1502. plemić Andrija Krajačić u Prugovcu pred 
domaćim župnikom Dominikom i svjedoci pismenom oporukom, 
koju je rečeni župnik pisao, ostavio prebendarskomu sboru neke 
znatne zapise, to da bude ta oporuka tvrda i valjana, dao ju je 
prebendarski sbor prepisati po javnom notaru Ivanu, sinu Benkovu, 
iz Padeža, svećeniku biskupije zagrebačke. ? 


Isti Ivan sa Padeža kao javni bilježnik potvrdjuje god. 1504., 
da je oporuka plemkinje Margarete Mikčevačke sa hrvatskoga jezika 
glagolskim pismom pisana točno prevedena na latinski; dok drugi 
javni bilježnik Bernardo, sin Petrov, iz Modruša, na istoj oporuci 
jamči svojim podpisom, da je napisane u njoj zapise odobrio Dr. 
Andrija, kanonik i kaptolski vikar biskupije zagrebačke. * 

Na gradskoj viećnici god. 1504. javni bilježnik Toma Ster- 
likar iz Hardtlanda, svećenik biskupije oglajske, pred svjedoci sa- 
stavio je i podpisao izpravu, kojom se gradjanin Jakob ;Flicz od- 
rekao prava na posjed Marince, koji je Margareta Mikčevečka opo- 
ručno ostavila remetskomu samostanu, koji mu se u to ime obvezao, 
da će podmiriti liečničke troškove za pokojnicu. — Istom sgodom 
i na istoj izpravi obvezao se i gradjanin Mihalj Oprašnić, da će 
svake godine o Sviećnici točno plaćati remetskomu samostanu 1 for. 
najamnine za samostanski dućan. * 

Na izpravi, kojom je god. 1505. kanonik Dr. Andrija, kap- 
tolski vikar, naložio bio župniku sisačkomu i pešćeničkomu, da od 
njihovih župljana ili utjeraju neke zapise prebendarske, ili da ih, 


I Doc. 2. 

* Doc. 16. 
5 Doc. 24. 
* Doc. 29. 


X XVIII Javni bilješnici, 


= M — — — >. 





ne bi li hajali za to, pozovu pred. njegov sud. Posto se pako radi 
žetve sud nije mogao držati, to je kaptolski vikar odredio, da se 
poslije svršene žetve parnica iznovice povede, a tu se podpisa i 
javni bilježnik kanonik Matej.! 


Isti kanonik Matej, sin Grgin, iz Gjurgjevca, kao javni bilježnik 
prisustvovao je sudu i podpisao osudu, kojom biskup Luka skida 
s lektorata kanonika Stjepana, jer je pokrao ostavštinu kanonika 
Pavla Siščana; a buduć da je ta osuda važna bila, podpisa ju i 
drugi javni bilježnik Gjuro, sin Stjepanov, iz Prašnice, dapače pod- 
kriepi ju svojim podpisom i treći javni bilježnik Ivan, sin Benkov, 
iz Padeža. ? 


Kada su god. 1511. ovlašteni od rimske stolice Alberto Kasuh, 
prepozit zagrebački, i Dr. Andrija, prepozit čazmanski, ukinuli kap- 
tolsku župu sv. Emerika prenesav ju u napuštenu crkvu sv. Marije 
i odredili, da se crkva sv. Emerika sruši, a na njezinu mjestu po- 
dignu kule za obranu stolne crkve, tu su odluku podpisala i dva 
javna bilježnika, Martin, sin Mihaljev, iz Obeda, i Matija Klementov 
iz Sredice. ? 


Godine 1516. dao je sbor prebendarski po javnom bilježniku 
Blažu, sinu Franjinom iz gornjih Zdenaca, prepisati i ovjeroviti 
osudu kaptola zagrebačkoga, kojom se u sporu kupalištnom medju 
ovim sborom i Dimitrom, prepozitom sv. Marije, odredjuje, da par- 
bene troškove jedna i druga stranka jednako nosi,* a priloživši taj 
ovjerovljeni prepis svomu prizivu na rimsku stolicu glede iste ne- 
pravedno izrečene osude, taj svoj priziv dao sbor podkriepiti pod- 
pisom javnoga bilježnika Stjepana, sina Matijina, iz Lepsinca.5 

Ovaj javni bilježnik Stjepan iz Lepsinca u spomenutom sporu 
glede prebendarskoga kupališta, (koji je spor trajao ciele godine 1516.) 
u to je doba službeno uredovao za jednu i drugu stranku. Po njemu 
i prepozit Dimitrija nezadovoljan više rečenom kaptolskom osudom 
prizvavši se na papina legata, kardinala i ostrogonskoga nadbiskupa 
Tomu Bakača, podpisati dao svoj priziv.9 Pred istim javnim biljež- 
nikom i prebendarski dekan Mihalj Berlek pročita pred stolnom crkvom 
sborov priziv na rimsku stolicu i pribije ga na glavna vrata stolne 


! Doc. 42. 
3 Doc. 49. 
3 Doc 96. 
* Doc. 123. 
5 Doc. 124. 
* Doc. 125. 


Javni bilježnici. XXIX 





crkve; ! napokon mjeseca decembra i. g. dao je u toga bilježnika 
prebendarski sbor prepisati i njegovim bilježničkim znakom pod- 
kriepiti ne samo odluku rimske stolice, kojom se odredjuje, da 
nastali spor radi kupališta medju prebendarskim sborom i prepo- 
zitom Dimitrijem rieše kanonici čazmanskoga kaptola Mihalj, cantor - 
i Matej custos, već i poziv ove dvojice kanonika sudaca, kojim 
nalažu nekojim župnikom, da prepozita pozovu pred njih na sud 
u dan, za koji su mu označili ročište. ? 


Ostalo službeno djelovanje javnih bilježnika tečajem prve če- 
tvrti XVI. vieka nije nam poznato. 


1 Doc. 128. 
* Doc. 135. 


Obrt i trgovina. 
E 
Kakovi su u Zagrebu, od kako mu se za prošlost točnije znade 
pa sve do svršetka XV. vieka, bili obrtnici, i kako su se iz njihovih 
obrtnih zadruga ili bratovština razvili cehovi, pa koje je pravo nad- 
zora nad obrtom pripadalo u to doba gradskomu poglavarstvu, spo- 
menuo sam u prva dva svezka ovih povjestnih spomenika. 


S razvijanjem cehova druge polovine XV. vieka, kojim bijaše 
kraljevskimi povlasticami udieljena samouprava u stvarih obrta, 
bijaše magistratska vlast spram njih doduše nješto stegnuta, ali joj 
se ipak uviek priznavalo pravo nadzora. 


U koliko se znade, od zagrebačkih su obrtnika prvi osnovali 
posebne cehove šoštari, a odmah uz njih krznari, uzdari i reme- 
nari, kojim je jednim i drugim cehovska pravila potvrdio kralj 
Matijaš g. 1466. U ceh ovih potonjih obrtnika pristupiše g. 1480. 
i sedlari, što je još iste godine rečeni kralj odobrio. 

Prve četvrti XVI. vieka počeli su se obrtnici i drugih zanata 
skupljati u pojedine cehove, pa kako se tada cehovi sve većma raz- 
vijali, to su im i štatuta ili pravila bila razvijenija i obširnija, kako 
to opažamo u novom cehu zagrebačkih ostrugara, bravara, kovača 
i cestara (t. j. obrtnika, koji su mačeve ili nože pravili). 


Njihov štatut nije bio doduše stvoren u Zagrebu, a niti za 
zagrebački ceh, već ga je god. 1:510. za kraljevanja Vladislava II. 
odredio palatin Emerik Peren za križevački ostrugarski i bravarski 
ceh, ali ga je godine 1521. doslovce usvojio i pomenuti zagre- 
bački ceh. 

Takovo usvajanje inogradskih cehovskih štatuta ne bijaše tada 
ništa neobično, jer imademo primjera, da su obrtnici jednoga grada 
stvarajući svoj ceh, nisu li do tada imali kakovih obrtničkih pra- 
vila, uzajmljivali pravila ili štatute od sličnoga ceha drugoga grada. 
(God. 1559. n. pr. varaždinski ceh uzdara, štitara, sedlara, lučara, 
kopljara i krznara usvojio je Statuta zagrebačkoga ceha krznara, 





XXXII | Cehovi. 








prisustvovati svaki majstor od početka do svršetka. Ne dodje li tko 
k misi, a svoga odsuća ne.bude mogao valjano opravdati, da plati 
globu ; četvrt marke za vosak. Poslije mise morat će se majstori: 
sabrati u ceh i ondje razpravljati o stvarih, koje se tiču njihova 
zanata. Tom sgodom da svaki majstor u cehovsku ladicu plati četiri 
dinara; cehmeštri ne plaćaju ništa u cehovsku ladicu, ali su za to 
dužni svakoga mjeseca jednom bar obaći sve majstorske radionice 
i pregledati, da li valjano rade. Ne bude li radjeno djelo valjano, 
da ga uzmu i razbiju, a takova majstora fušara neka ceh globom kazni. 


5. Nijedan majstor ne smije kupiti sve željezo, koje se na 
sajam doveze, već mora prije o tom upitati cehmeštre, a ako mu 
ovi dopuste, tada ga neka kupi, pa ako li je voljan, i drugim maj- 
storom razproda. Prestupnika protiv te odredbe neka ceh kazni 
prema prestupku. 

6. Nijedan majstor ne smije k sebi vabiti sluge drugoga maj- 
stora, obećajući mu ili veću plaću ili slično što. Tko bi takovo 
što pokušao, toga neka ceh globi u jednoj forinti za oltarni vosak. 
Jošte da nijedan majstor ne smije pod kaznom od jedne forinte 
primiti u svoj posao onoga kalfu, koji bi zavadiv se sa svojim go- 
spodarom naprečac otišao od njega. Majstor pak, koji bi onomu 
kalfi, što je uvriedio ceh, dozvolio, da u njega radi, morat će za 
takov prestupak moliti ceh za oproštenje i platiti jedan for. za vosak. 


7. Nijedan majstor ne smije držati više od dvie kalfe; no ako 
gradski majstori ne bi imali dovoljno posla za domaće i pridošle 
kalfe, tada onaj majstor, u koga bi naručeno bilo mnogo robe, može 
bez svakoga prigovora držati i više kalfa. Nijedan takodjer meštar 
ne smije imati više od dva šegrta, i to tako, da kada jedan šegrt 
stojeći pol godine u nauci, svrši ju, tada istom slobodno mu je 
uzeti u nauku i drugoga šegrta. Kada uzme majstor šegrta u nauku, 
da se najkasnije za mjesec dana s njim pogodi, i tada da ga u 
prvom cehovskom sastanku majstorom predstavi. | 

8. Nijedan pako kalfa, ako nije majstor u cehu, ne smije izvan 
grada raditi majstorske radnje, ako mu gradski majstori ne dozvole. 
Tko bi se usudio to počiniti, da se takov nikada ne smije primiti 
ni u majstorski ceh ni u zadrugu kalfa, dok se ne pokori odluci 
majstora. Pokori li se, neka mu cehovski majstori sude, ali kod 
takova suda ne će smjeti prisustvovati ni jedan kalfa. Bude li koji 
majstor voljan svomu kalfi, pa.: mu propusti, da se sam pogodi za 
izradbu kakova djela, za to vrieme ne smije taj kalfa otići od svoga 
majstora, 





Cehont. | XXXIII 

9. Počini li koji majstor ili kalfa zlobnom nakanom i naumice 
kakovo umorstvo, ili se zateče na kakovom bezdjelu ili razbojstvu, 
taj se bez milosrdja izključuje za vječna vremena iz ceha. 

10. Kada cehmeštri sazovu sastanak cehovski, na nj neka svaki 
majstor glavom dodje, a koji se valjano ne izpriča, platit će za prvi 
put jednu marku za vosak, za drugi put dvie marke, a za treći da 
se izključi iz ceha, dok ne obreče, da će se pokoriti odluci cehov- 
skoj, ali prkos neka novcem podmiri. | 


r1. Uvriedi li u cehovskom sastanku majstor majstora krup- 
nimi i nečednimi riečmi, da plati četiri marke za vosak, i to svaki 
put, kada uvriedi svoga druga. 

12. Pozove li gradski sud i zastupstvo radi gradskih potreba 
cehmeštre preda se, morat će ići, nu poslije toga neka odmah sa- 
zovu ceh i neka mu nalog sudčev priobće. Koji cehmeštar toga ne 
bi učinio, da plati jedan forint za cehovski oltar. 


13. Umre li majstor ili kalfa, svaki majstor sa ženom i svi 
kalfe da mu dodju na sprovod, a kada ga pokopaju, svaki majstor 
mora dati u cehovsku škrabljicu jedan novčić, a toliko i kod po- 
greba kalfina. Umre li pako sin ili kći majstorova, poslije pogreba 
stavit će svaki majstor samo pol novčića u cehovsku škrabljicu. 

14. Nijedan majstor da ne primi zloglasna kalfe ili kalfe za- 
natu nevješta; učini li to, platit će deset fertonah (dvie i pol marke) 
globe za vosak, a morat će jošte i ceh zamoliti za oproštenje. 

15. Vabi li koji majstor u svoj dućan ili javno ili potajice 
kupca, koji je u drugoga majstora hotio kupiti robu, da takovu 
prestupniku ceh odmjeri globu. 

16. Samo majstori mogu suditi o dugu, koji je učinjen na 
robi; ali tada samo, ako ne nadmašuje svote od četiri forinta. 

17. Dodje li u grad strani kalfa, da ovdje radi, dužni su do- 
maći kalfe takovoga gosta primiti i odvesti ga u nastanište (Herberg). 


18. Umre li oženjen majstor, to će ostali majstori ostavljenoj 
udovi doznačiti vješta kalfu; koji će joj, dokle bude udovica, uprav- 
ljati zanatom; ali za to vrieme, da se oboje ćudoredno vladaju. 
Uda li se pako udovica za majstora inoga zanata, tada se taj kalfa 
poslovodja neka odstrani. 

19. Udari li ceh globom kojega majstora, a on bi se tomu 
opirao i psovao, to takov ne smije imati kalfe u svojoj radionici, 
dok se ne pokori cehu. Prkosi li pako tvrdovrato globi, da se iz- 
ključi iz ceha i da mu se i samomu zabrani raditi na zanatu, dok - 


se ne pokori. 
3 


XXXIV Cehovi. Slikari. Resbari. 





20. Opsuje li ružno kalfa kojega majstora, majstoricu ili obitelj 
i ne zadovoljivši uvriedjenim otidje iz grada, da se za njim na sve 
strane pošalju tjeralice, da ga nigdje u zanat ne primu. 

21. Radi li kalfa za svoga majstora marljivo i vješto, majstor 
pako slučajno osiromaši i ne može ga izplatiti, da ga robom odšteti. 

22. Uzme li koji majstor za dnevničara suradnika (aprodianum) 
drugoga majstora i dade mu raditi, da se i takov majstor i dnevničar 
izključe dotle iz ceha, dok ne zamole oproštenje; jedino samo 
majstori mogu im oprostiti. Napokon : 

23. Usudi li se koji majstor ili kalfa bilo u cehu bilo izvan 
ceha ove ustanove metati na ruglo, za svaki put da plati globu od 
dvanaest fertonah ili tri marke za vosak. 


Odobrivši zagrebačko gradsko poglavarstvo ova štatuta prido- 
dalo im jošte i ovo: Ako bi se koji od rečenih ostrugara, bravara, 
kovača i cestara, koji ukupno sada sačinjavaju jedan ceh, s vre- 
menom odvojio, te htio stvoriti poseban za sebe ceh, da mu je slo- 
bodno, ali da se po rečenih statutih mora upravljati.! 


Poput gradske obćine, koja je udieljene joj povlastice često 
iznovice po kraljevih ili banih dala potvrdjivati, običavali bi to isto 
i cehovi raditi. Tomu za primjer budi, što je god. 1504. šoštarski 
ceh zamolio vojvodu i bana Ivana Korvina, da mu potvrdi cehovske 
povlastice, koje mu god. 1466. podielio kralj Matijaš. Vojvoda im 
je uslišao molbu i potvrdio povlastice na ıı. aprila rečene godine.? 


Prve četvrti XVI. vieka nalazimo u Zagrebu uz obrtnike i 
umjetnika i to: slikara. U računih kaptola zagrebačkoga * spominje 
se god. 1503. neki slikar imenom Hans, komu je tadanji kanonik 
custos izplatio četiri for., što je naslikao kazala za uru stolne crkve. 
Ovaj slikar bijaše bez dvojbe dosta znatan i uvažen umjetnik, pošto 
mu je na naročiti nalog vojvode i bana Ivana Ivana Korvina na 
8. marta 1504. poklonilo gradsko poglavarstvo jedno prazno kućno 
zemljište, ležeće na sjevernoj strani tik do njegove kuće.“ 


Uz pomenutoga Hanža spominje se god. 1520. i neki Petar, . 
koji ne bijaše samo slikar, već i rezbar (pictor et sculptor), koji je 
izrezao klup pred novim oltarom sv. Emerika u stolnoj crkvi, obo- 
jadisao ju i s tri urezane slike (intarsio) ukrasio. 5 


1 Doc. 169. 

* Doc. 27. 

® Act. Cap. ant. fasc. 101. nr. 11. 
* Doc. 25. 

5 Doc. 261. 





XXXVI Irgovačke povlastice i tegobe. 


htievati maltarine, a niti plieniti ih radi neplaćene malte, jer da 
je naložio banom, podbanom, velikim županom i sudcem, da zagre- 
bačke trgovce protiva prestupnika svimi sredstvi brane. ! 


Kada se iste godine protiva toga ogriešio Andrija Hening su- 
sjedgradski, koji živući tada u zavadnji s gradskom obćinom, i oteo 
pod Susjedgradom radi uzkraćene maltarine jednomu gradjaninu 
sve ulje, vriedno dvanaest for., drugomu pako morske ribe u vried- 
nosti od sedamnaest for., a napokon trećemu zaplienio dvadeset i 
šest volova, učinjena je ljuta povreda povlastica. Težku ovu po- 
vredu gradskih povlastica dojavila je gradska obćina kralju Vladi- 
slavu, koji ukorivši pismom od 15. augusta Andriju Heninga za- 
htievaše, da on bezodvlačno povrati gradjanom, što im je nepra- 
vedno oteo; ne može li oteto u naravi vratiti, da ih novcem odšteti, 
a u buduće da odustane isto zahtievati u ime maltarine, a nekmo 
li ih plieniti. Pokuša li još jednom, to će kralj ovlastiti gradjane, 
da se sami oružani proti njemu brane. ? 

Istim načinom na 12. novembra prekorava kralj grofa Ferdi- 
nanda Frankapana i sestru mu Beatricu, udovu Korvinovu, što je 
grof zaplienio marvu i robu zagrebačkih trgovaca, a nije je vratio, 
kako bi je morao povratiti, i što je kneginja Beatrica iza smrti 
svoga muža na svojih posjedih nepravedno počela zahtievati i silo- 
mice pobirati maltarinu od zagrebačkih trgovaca. Budući da kralj 
ne želi, da bi gradjani lišeni bili onoga, što im je zaplienjeno, nalaže 
im, da odustanu od pobiranja maltarine, a što su zaplienili da po- 
vrate ili novcem nadoknade, jer. će u protivnom slučaju i sam se 
pobrinuti, da se gradjanom dade zadovoljština. ? 

Godine 1507. na 7. juna kralj Vladislav javljajuć banom: 
^. Andriji Botu i Marku Horvatu te Emeriku Hašagu, prabiljeZniku 
kraljevine Slavonije, da su mu se pritužili gradjani zagrebački, kako 
mnogi plemići držeći malte, uz prkos gradskih sloboština zahtie- 
vaju maltarinu od njihove trgovine, to im nalaže, da u njegovo ime 
zabrane svim plemićem, da od zagrebačkih trgovaca uzimaju mal- 
tarinu, a koji se tomu ne bi pokorili, da ih u prvih sudbenih 
osminah pozovu preda se na sud.* 

Deset je godina nakon toga proteklo, kad god. 1517. na pri- 
tužbu zagrebačkih trgovaca kralj Ljudevit II. na 14. juna izdade 


! Doc. 36. 
* Doc. 43. 
3 Doc. 46. 
* Doc. 54. 


Trgovačke povlastice i tegobe. XXXVII 
proglas na sve plemiće, koji imaju malte, da se ne usudjuju od 
zagrebačkih trgovaca zahtievati nikakove maltarine, i da je zapovjedio 
velikim županom i sudcem, da će proti onim, koji bi prkosni bili, 
svom strogosti postupati. ! 

Za dvie godine poslije t. j. na 2. jula g. 1519. isti je kralj 
zabranio svim plemićem po Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj, od 
zagrebačkih trgovaca zahtievati kakovu maltarinu i naloži banom, 
da one malte, na kojih bi se od zagrebačke robe maltarina pobi- 
rala, osvoje za krunu.? 

Ne dugo za tim na g. septembra, pošto se kralju Ljudevitu II. 
pritužili gradjani zagrebački na bana Berislavića i njegove ljude, 
koji ih raznimi nameti tlače i tako muče, da nisu sigurni izvan 
grada svojom trgovinom izaći i njom na raznih tržištih kruh za- 
sluziti. Kralj kori bana za to i to tim jače, što on na tolike kra- 
ljeve opomene baš ništa ne haje, premda bi kao ban bio dužan 
štititi gradjane, a ne odustane li od toga, da će kralj prisiljen biti 
upotriebiti i najstroža sredstva, kojimi će ga prisiliti, da štuje gradske 
sloboštine. 5 

Sliedeće godine 1520. na 2. jula, kada su u kralja Ljudevita II. 
zamolili gradjani zagrebački, da ih štiti u njihovu pravu oprosta 
od maltarine proti nekojim plemićem, koji ne obzirući se na to 
pravo zahtievaju od njih maltarinu na njihovih posjedih i gradovih. 
Naročito su se tužili na kardinala Tomu Bakača, koji kod svojih 
gradova Jastrebarskoga i Okića, za tim na Gjuru markiona Bran- 
denburškoga, koji kod Krapine i Rakovca, te na Jelu Frankapanku, 
koja kod Samobora, i na priora vranskoga, koji kod Bozjakovine, 
na Heninga, koji kod Susjedgrada, a napokon na plemiće Bradače, 
koji kod Križevaca i Bjelovara zahtievaju od njih maltarinu. Toga 
radi nalaže kralj banom, da u njegovo ime zabrane svim tim ple- 
mićem i njihovim ljudem ubirati od robe zagrebačkih trgovaca 
ikakovu maltarinu. * 

Godine 1521. na 29. maja opet zabranjuje kralj Ljudevit II. 
Ivanu Kosackomu, kastelanu medvedgradskomu; Lovri, Stjepanu, 
Ivanu, Emeriku i Gjuri Bradačem, te kastelanom u Susjedgradu, 
Samoboru, Rakovcu i Bjelovaru; duhovnim dostojanstvenikom, svim 
plemićem i svim maltarom u kraljevini, da se ne usude pobirati 


! Doc. 142. 
3 Doc. 158. 
* Doc. 159. 
* Doc, 166. 


XXXVIII Trgovačke povlastice i tegobe. 


maltarine od zagrebačke robe; ne pokore li se, da će naložiti banu, 
da ih on silom prisili. ! 

Isti dan, ali posebnim pismom kori kralj i grofa Ferdinanda 
Frankapana, što nije povratio trgovcem zagrebačkim 54 vola, što 
ih je silomice oteo, a bio bi ih jur morao vratiti, jer ga je često 
opominjao; a ima li on pak kakav zahtjev na gradjane, neka to 
sudbeno traži. Ne učini li toga, to će kralj naložiti banu, da 
proti njemu postupa. ? 

Kada je na 15. jula g. 1523. potvrdio kralj Ljudevit II. po- 
vlasticu kralja Matijaša, kojom su zagrebački trgovci po cieloj kra- 
ljevini oprošteni od maltarine, * za tjedan je dana izdao o tom dva 
naloga, jedan na bana Ivana Karlovića, kojim mu nalaže, da strogo 
bdije nad tom gradjanskom povlasticom; a drugi na sve duhovne 
dostojanstvenike, grofove, barune, plemiće, kastelane, podkastelane 
i njihove činovnike, kojim im zabranjuje od robe zagrebačkih trgo- 
vaca ubirati maltarinu.* 

Na 8. augusta g. 1524. piše kralj banovom Ivanu Karloviću 
i Ivanu Tahu, da štite gradjane zagrebačke proti svakomu plemiću, 
koji bi tražio maltarinu od njihove robe; 5 a napokon na 23. juna 
g. 1526. isti Ljudevit II. udjeljuje im podpunu vlast, da u njegovo ime 
postupaju protiva svih onih plemića, koji od gradjana zagrebačkih 
utjeruju maltarinu od robe, kojom trguju. 9 

Akoprem je, kako rekosmo, zagrebačka trgovina stojala pod 
zaštitom krune, ali iz ovoga, što netom spomenusmo, uvjerismo se, 
da su zagrebački trgovci imali trgujući silnih potežkoća i to radi 
plaćanja maltarine i brodarine, poradi česa su im često robu za- 
plienili ili posve posvojili. Ali bilo je i drugih nesgoda, koje se 
spominju u onodobnih gradskih spomenicih, gdje se veli, da su im 
robu ili pokrali, ili trgovce prevarili. Bilo je i slučajeva, da su ih 
putem hajduci napali, pa u okršaju s njimi mnogi je trgovac ži- 
votom platio. 

Kako je nesigurno bilo tadanje trgovanje, osim ovoga, što 
navedosmo u ovih spomenicih, nalazimo jednu viest, koja nam 
javlja, da se roba trgovca gradjana pravednika plienila za nepravdu 
ili grieh kojega njegova sugradjanina. Emerik Terek, ban stolno- 


! Doc. 170. 
* Doc. 171. 
® Doc. 182. 
* Doc. 185. 186. 
5 Doc. 192. 
* Doc. 200. 


Gradski zakon o trgu. XXXIX 


biogradski, imao je na zagrebačkom Gradcu kuću, koju mu, ne zna 
se za što i na koji način, oteo trgovac i gradjanin Ivan Živan. Da 
dodje Terek opet do svoga vlastničtva, pismeno se zagrozi Živanu 
na 4. januara g. 1511. ovako mu poručujuć: Akoprem bi mu za 
učinjenu nepravdu mogao sada zaplieniti njegovu robu, koja je u 
Budim prispjela, ali toga radi staroga prijateljstva za sada ne će 
učiniti; no ako li mu ne vrati kuće, to će on svaku zagrebačku 
robu, bila njegova ili tudja čim se prvom sgodom u Budimu nadje, 
silom oteti i tako svoju štetu nadomjestiti. ! 

Osim krune i gradskomu je poglavarstvu dužnost bila bdjeti 
nad trgovinom, a naročito gradskom, a osobito nad trgom. Kako je 
ona ovu svoju dužnost vršila i kakove je borbe imala do svršetka 
XV. vieka s kaptolom zagrebačkim, spomenuo sam potanko u prvom 
i drugom svezku ovih spomenika. 

Početkom XVI. vieka, kada je kaptol zagrebački znatan dio 
svoga gradskoga pijacovinskoga dobitka morao ustupiti gradskoj 
obćini, da si tu štetu svoju naknadi, radio je svimi sredstvi, da gradsku 
trgovinu svede na kaptolski trg; no gradsko je poglavarstvo g. 1508. 
kao uztuk tomu ovako zaključilo: 

1. Svaki trgovac, koji bi (izuzev sajamno .doba) svoju robu 
ili nosio ili vozio na kaptolski trg, da za prvi prestupak plati jednu 
marku globe, od koje da polovinu ima sudac, a polovinu obćina, 
a toliko isto da plati i za drugi prestupak. Ne utjera li sudac te 
globe ili bude li mlitav, da ju sam plati u korist obćine. 

2. Nijedan gradjanin ili gradski stanovnik pod globom od 
jedne marke, da ne kupuje ni na kaptolskom trgu niti izvan gradske 
obćine nikakova živeža kao: mesa, zobi, pilića, gusaka, jaja i slično, 
izuzevši sieno, drva, daske, kruh i vino. 

3. Nijedan gradski stanovnik, pod rečenom globom, da se ne 
usudi kupovati po kućah ili u dućanih ribu i ostale potrebštine za 
kuću, već da mora kupiti na gradskom trgu. 

Taj zakon veže i one, koji stanuju u podgradju ; istu će globu 
platiti morati i onaj, koji bi drugomu naručio, da takove stvari 
kupi za njega. 

4. Nijedan gradjanin, ni ikoji gradski svećenik il prebendar pod 
globom od pet maraka, da ne dozvoli tudjemu trgovcu u njegovu 
podrumu ili u kući izkladati i pohranjivati vino. Ne bude li sudac 
bdio nad tim, da sam globu plati.“ 


I Doc. 86. 
* Doc, 68. 


XL Mjera i vaga. Novac. 


— —À —À ——— —— —— o — — oo 


Iz ovoga se zaključka zaoštri spor medju kaptolom zagre- 
bačkim i gradskom obćinom, o kojem ćemo progovoriti niže, gdje 
bude spomena o kaptolskom trgu. 


O mjerah i vagi vriedi ono isto za prvu čatvrt XVI. vieka, što 
spomenusmo kod XV. vieka u II. sv. spomenika. 


Novac. Prve četvrti XVI. vieka kolao je u Zagrebu novac, 
kovan u Ugarskoj, i to: zlatni floren, i srebreni dinari (denarius 
hungaricalis); a za sitan novac služili su bakreni denari, kovani u 
Beču (denarii wiennenses, ili nigri), a narod ih nazvao »beči«. 


Kao nominalni novac spominje se jošte »marka« i »pensa«- 
(Sv. II. str. XCV.) 


Gradski život i običaji. 


Ako u ovih spomenicih i nema obilnih viesti o gradskom 
životu i običajih, ali ipak iz ono malo, što nam se sačuvalo u opo- 
ruci zagrebačkoga prepozita Andrije Alfonza Thuza,! te plemića 
Andrije Krajačića ? i Margarete Mikčevečke,“ zatim u popisu ruha 
i dragocjenosti Ursule, udove krojača Tome, * a napokon iz inven- 
tara kaptolske ubožnice sv. Jelisavete, mogli bismo nešto o tom 
spomenuti. 5 

Nema sumnje, da je tečajem vremena i uplivom tudjih doselje- 
nika na zagrebačkom Gradcu ponestalo nekih starih običaja, a po- 
javili se novi. Mogli bismo uztvrditi, da se u XVI. vieku sve većma 
i većma počeo gubiti onaj stari hrvatski običaj, naime na vazam 
ona igra tuckanja s obojenimi jaji; a uvodjenjem novoga oružja 
pušaka prestajalo vježbanje gadjanja strelicama u nišan; jedino 
paljenje kriesa o Ivanju na Markovu trgu i tom prigodom gostba 
na gradskoj viećnici, sačuvalo nam se jošte u XVI. vicku. 

O nošnji, pokućstvu i uresih možemo što iz sličica, koje su 
nam sačuvale onodobne bogoslužne knjige, što iz rečenih oporuka 
i popisa koju progovoriti. Na tih sličicah već se odielom luče na- 
rodnosti, n. pr. Hrvat nosi crveno, a kadkada i modro odielo; na 
nogama mu visoke žute čižme, a uzke crvene hlače ukrašene su 
mu sa strane modrim ili zlatnim rubom ; uz struk pristala mu surka 
crvena ili modra s gumbarskimi puceti, a prepasan je širokim gum- 
barskim pojasom, na glavi mu je kalpak; dok Niemac nosi crne 
cipele, na nogama hlače svietlo-smedje, uz struk zobun sa širokimi 
a zavrnutimi rukavi, ovratnik biel, a na glavi taman šešir, kojega 
se prednje krilo visoko diže iznad čela. 


a» o w - 
ej 
e 
© 
Li) 


XLII Gradski život i običaji. 


Osobita nošnja u bogatijih i otmenijih bijaše šuba, dugačka 
haljina s rukavi većinom od plavetne čohe podstavljena krznom. 
Krzno bijaše ili kunino (suba mardurina, suba subducta pellibus 
mardurinis) ili drugo koje krzno (suba dorsina, suba ventrina, suba 
de pellibus variolinis dorsis). Za podstavu su upotrebljavali joste ili 
crveno ili crno sukno (suba rubeo harvazio tecta, suba nigro cen- 
dato subducta) Haljinac bijaše većinom crven (toga de scarleth). 
Gradjani su nosili crne kabanice (palium nigrum), a glave pokrivali 
kalpaci ili od samura (pileum de pellibus sabellicis) ili od drugoga 
krzna (pileum de variolinis) ili kape. 

Muškarci, koji su pasali sablju, nosili su ju (osobito imućniji) 
na bogato urešenom pojasu (baltheus cum argento dispositus), a i 
korice sabalja bijahu skupocjene (reservaculum ad frameam de pur- 
puro deaurato); nosili su 1i buzdovane (cambuca ferrea). 


Ako se polazilo kamo na put, to se potrebito odielo i stvari 
spremale u velike putne torbe (bursae magnae). 


Od ženskoga odiela spominju se oplećki od finoga platna, a 
u bogatijih skupocjeno vezeni i dragulji ukrašeni (camisie mulieres 
de sindone, oppletcha, cum gemmis preciosis), zatim rubci crveni 
ili modri, takodjer bogato urešeni i protkani (sudaria flavei (rubri) 
coloris, preciosis rebus, gemmis, ordinata et contexta). Oženjene gra- 
djanke pokrivale bi glavu pečom (peplum), koja se niz vrat spu- 
štala, a djevojke su nosile na glavi bogato vezene parte ili počelice, 
ili su kosu vezale često i bogatim upletnjakom ili češljem (crinalia 
gemmis preciosis decorata et deaurata), a često utakle u kosu zlatnu 
ili srebrenu iglu (acus argentei desuper deaurati), oko vrata ovile 
su koraljni kraljež (legibulum de chachedonia) ili zlatan lančić (mo- 
nilia deaurata); na prstih prstenje zlatno ili pozlaćeno (anuli de auro 
puro cum lapidibus preciosis, ili anuli de argento deaurati), a na 
rukama bogatim su bile skupocjene narukvice. 

Imućniji bi nosili na prsima u srebrenoj okrugloj kutijici viseći 
na veružici tako zvani Jagnuš (agnus dei) t. j. od pape posvećeni 
vosak sa slikom janjeta, ili križiće sa moći svetaca (reliquiae cum 
catenis de argento cum imagine crucifixi, cruces ad conservandas 
reliquias de argento). 

Bogataši dakako da su udobnije živjeli i pokućstvo im bilo 
rezbarske radnje kao klupe i stolice, a i te bijahu kožom obšivene 
i sagovi pokrivene (tapetha), da, i skupocjenimi sagovi (tapes cum 
“ gemma preciosa), dok u gradjana bijahu stolarske radnje ili boja- 
disane ili jednostavne. U imućnijih stolno posudje, kao žlice, no- 


Gradski život i obićaji. XLIII 
ževi, vilice, vrčevi, čaše bijahu srebrene (cochlearia argentea, cutelli 
circumdati cum argento, ciphi argentei, kuppa argentea deaurata), 
u gradjana pak bijase to ili bakreno ili kositreno ili drveno (pelvis 
de cupro, scutelle plumbee, disci plumbei). To vriedi i za posteljinu. 


Za igre toliko znamo, da nekoje bijahu dopuštene, a neke za- 
branjene, a naročito igra s kartami za velike novčane svote. 


Zabavam je bilo dosta povoda, kao krštenje, sv. potvrda, cr- 
kovna proštenja, godovni dan, a naročito godovi svetaca cehovskih, 
vjenčanje itd. 

Kod pokopa mrtvaca tko je samo premogao, dao je nad po- 
kojnikom »spričavanje« (recommendatio). Spričavanje pjevao je u 
hrvatskom jeziku nad liesom obično gradski školnik, te bi se tim 
»spricavanjem« praštao pokojnik sa suncem, mjesecom, zviezdami, 
ženom, djecom, rodjaci, prijatelji i služinčadi, i sa svimi, koje bi 
ikada ikako mogao poznavati. 


Biskupska i kaptolska oblast. 


Kuda je sezala na lievoj obali potoka Medvešćaka biskupska 
i kaptolska oblast, te kakov bijaše ovdje život i običaji počevši od 
osnutka biskupije i kaptola do svršetka XV. vieka, nacrtao sam u 
I. i II. svezku ovih spomenika, a sada ću pričati, kako je ovdje bilo 
prve četvrti XVI. vieka. 

Biskupe su zagrebačke imenovali ugarsko-hrvatski kraljevi, a 
rimski ih pape potvrdjivali, a kanonike su u to doba postavljali i 
kraljevi i biskupi zagrebački. U to je doba bio takodjer običaj, da 
su mnogi svećenici izmoljakali u kralja tako zvana preporučna pisma 
(litteras regis expectativas), kojimi im je zajamčeno bilo prvo izpraž- 
njeno kanoničko mjesto u zagrebačkom kaptolu. Ovakov postupak 
početkom XVI. vieka dokinu netom imenovani biskup Luka, on bo 
na 15. aprila g. 1500 javljajuć kaptolu svoje naimenovanje ujedno 
mu poručuje veleći, kako mu je dobro poznato, da su mnogi dobili 
jurve od kralja preporučna pisma za prvi prazni kanonikat, a da 
je i on sam na dosadne molbe svojih prijatelja takova preporučna 
pisma vlastoručnim podpisom i odobrio, ali pošto znade, da je 
kaptolu zabranjeno bez naročite biskupove privole koga na prepo- 
ručno pismo ustoliti, a buduć da mu je i sam kralj dao vlast po- 
stavljati kanonike, to ovim nalaže kaptolu, da se ne usudi nikoga 
na preporučno pismo ustoliti. Tim bo se vriedja biskupsko pravo, 
a medjutim da je i on sam ovlastio svoga punomoćnika Šimuna i 
naložio mu, kojim će osobam udieliti izpražnjena beneficija. Kada 
pak sim dodje u Zagreb, da će dogovorno s kaptolom dieliti iz- 
pražnjene kanonikate onim osobam, koje će biti na korist i crkvi i 
biskupu i kaptolu. ! 

Za dva mjeseca kasnije ili na 2. juna sam je biskup Luka od 
više rečene odredbe odstupio, jer pisa kaptolu, da akoprem mu je 
strogo zabranio, da na kraljevo preporučno pismo ikoga ustoli za 


! Doc. 3. 


Naimenovanje kanonikah. XLV 





kanonika ipak budući da se eto izpraznilo mjesto zagrebačkoga 
prepozita, a to je odlično mjesto udielo kralj svomu kapelanu Dru. 
Antunu de Andreis, što je i on sam odobrio, to zapovieda kaptolu, 
da novo imenovanoga prepozita ustoli ili osobno ili u osobi nje- 
gova zamjenika i da mu predade prepozitske dohodke. ! 

Poput kralja, koji je svoga ljubimca postavio zagrebačkim 
prepozitom, i biskup je Luka, kada se je Matija, tadanji kanonik 
cantor stolne crkve, svojevoljno odrekao kanonikata, taj izpražnjeni 
beneficij udielio svojemu bratu Serafinu, čanadskomu kanoniku, te 
pismom od 3. marta g. 1502. naloži kaptolu, da ga ustoli, da mu 
predade dohodke, te mjesto u koru i glas u kaptolu. ? 

Ali bilo je i plemenitih svrha, radi kojih bi se podielio kojoj 
osobi izpraZnjeni kanonikat. Kada se g. 1517. mjeseca novembra . 
kraljev tajnik a zagrebački kanonik Ilija s Buče odrekao kanonikata, 
to je tadanji upravitelj biskupije zagrebačke nadbiskup ostrogonski 
Tomo Bakač udielio to prazno mjesto Ivanu Goricaju s razloga, 
da uzmogne radi više naobrazbe poći na koje sveučilište, a dok se 
ondje bude učio, da mu je kaptol dužan davati pripadajuće mu 
dohodke. Novi taj kanonik, dok bude odsutan, morat će naći sebi 
zamjenika, koji će obavljati mjesto njega crkvenu službu. 3 


Pošto se kraljevi ugarsko-hrvatski od vajkada smatrali zaštitnici 
stolne crkve, a nad kaptolom izvršivali patronatsko pravo, to su 
ujedno bili njegovi zaštitnici te su bdili ne samo o cjelovitosti 
sveukupnoga kaptolskoga posjeda, o počitanju i obdržavanju kap- 
tolskih zakona, a naročito u pogledu imovinske ostavštine, to su: 
nastojali ujedno i o probitku, a tim i o razvitku ovoga častnoga 
sbora. Primjera radi tomu spominjem, da je na 12. decembra g. 1512. 
kralj Ljudevit II. »potaknut pobožnim čuvstvom, da se u stolnoj 
crkvi uzveliča bogoslužje, a za probit i udobniji život zagrebačkih 
kanonika«, dopustio kaptolu, da po svih gorah, gradovih i posjedih, 
koje ima u Hrvatskoj ili u Ugarskoj, može tražiti tečajem deset 
godina i izkapati rude zlatne, srebrene, bakrene, željezne, olovnate, 
kositrene i ostale, a sav njihov prihod upotrebiti u svoju korist, 
jedino da od probiti plaća kruni pripadajuću joj pristojbu zvanu 
»lucrum camerae«.* 


! Doc. 5. 

* Doc. 15. 
3 Doc. 148. 
* Doc. 172. 


XLVI Kaptol kao vjerodostojno mjesto. 


Kaptol zagrebački, kao kaptol, izvršivao je u našoj domovini 
jedno od najodličnijih mjesta tim, što je bio vjerodostojno mjesto 
ili »locus credibilise. Poput prvanjih viekova, tako i prve četvrti 
XVI. vieka imademo nekoliko viesti o tom. Na 26. maja g. 1519. 
izdao je kaptol u ovjerovljenom priepisu gradskomu izaslaniku lite- 
ratu Petru molbenicu Grge Bradača Ladomirskoga od god. 1469., 
kada je zamolio bio gradsku obćinu, da ga primi u svoju svezu 
i prizna gradjaninom.! — Iste je gođine pred kaptolom kao vjero- 
dostojnim mjestom i dominikanski prior Gjuro uložio prosvjed protiv 
kralja Ljudevita IL, koji je kardinalu Tomi Bakaču i Margareti 
udovi Ivana Banfija darovao dominikanski posjed Stupnik. 3 


Ali prve četvrti XVI. vieka nalazimo jedan slučaj, gdje se 
kaptol ogriešio o tom svojem važnom zvanju. Postavši god. 1518. 
Šimun Bakač zagrebačkim biskupom, svojom osornošću zavadio se 
u brzo s kaptolom i s mnogimi plemići radi priepornih posjeda što 
njihovih što crkvenih. Da uzmogne podići parnice, trebalo mu je 
zatražiti u kaptola zagrebačkoga posjedovne izprave, koje su se 
nalazile u kaptolskom arhivu, ali mu ih kaptol nije htio dati. Protiv 
takova kaptolskog postupka uloži biskup na 28. oktobra 1519. pred 
kaptolom čazmanskim prosvjed, u kojem izrično naglasi, ako bi 
radi zaniekanja potrebitih posjedovnih izprava izgubila biskupija 
nekoje svoje posjede, a naročito u dubravskom i ivanićkom kotaru, 
da će samo kaptol zagrebački biti krivac za to. 5 

Tri je podpune godine trajao ovaj spor medju biskupom i 
kaptolom, dok se napokon obje stranke na 5. januara 1523. složile 
u tom, da ovaj njihov medjusobni priepor rieši protonotar kralje- 
vine Slavonije, te ga za to i pismeno zamolili. * 


Na čelu kaptola kao vjerodostojnoga mjesta bio je njegov 
kanonik lektor, koji je upravljao vjerodostojnim mjestom. Kako je 
u prošlih viekovih bilo slučajeva, da su kanonici lektori izdavali 
pod kaptolskim pečatom krivotvorene izprave, nalazimo i prve 
četvrti XVI. vieka jedan takov prestupak. 


Početkom g. 1508. Bolto Alapić, kapetan hrvatske pješadije, 
neke je svoje posjede pred svjedoci Ivanom Požegajem, gradskim 
sudcem, i Blažem iz Dubrave, kanonikom zagrebačkim, namjenjivao 
čiji da budu nakon njegove smrti. Ovu je njegovu izjavu pisao 


! Doc. 157. 
* Doc. 162. 
3 Doc. 161. 
* Doc. 174. 175. 


Kapitol kao vjerodostojno mjesto. XLVII 








rečeni Blaž, te po narotitoj želji Alapicevoj predao ju kanoniku 
lektoru Stjepanu Baćinu, da prema njoj sastavi vjerodostojnu izpravu 
i da ju potvrdi kaptolskim pečatom. Kanonik lektor Stjepan hoti- 
mice promieni t. j. izkrivi dotičnu Alapićevu izjavu i tako izkriv- 
ljenu dao prepisati i izdao ju kao vjerodostojnu. Protiva takova 
zločina dignu se Alapić te utuži lektora Stjepana kralju Vladislavu, 
zahtievajuć, da se krivac kazni Kralj Vladislav na 28. marta pri- 
obći ovu Alapićevu tužbu zagrebačkomu biskupu Luki, te mu na- 
loži, da lektora Stjepana pozove preda se na sud i da ga pedepše 
prema počinjenu zlu. ! Istom na 1. novembra povede biskup iztragu, 
kojoj su prisustvovali: Mihalj kanonik custos kaptola zagrebačkoga, 
Matej kanonik custos kaptola čazmanskoga, zatim Ladislav Bradač, 
vrhovni upravitelj biskupskih dobara, i plemići Ivan Županić, Je- 
ronim Dobrovolić i mnogi drugi. Prisutni kanonik lektor na toj je 
iztrazi priznao, da je onu izjavu Alapićevu, koju je pisao kanonik 
Blaž, hotimice krivotvorio i smisao joj promienio, pa kaže, da je 
to učinio s toga uzroka, da bude od kaptola kao vjerodostojnoga 
mjesta izdana izprava suglasna s onim BlaZevim pismom, jer da je 
mislio, da nitko ne će moći razabrati, što je na Blaževu pismu 
otrto, a što pripisano i preinaceno.? — Ne imamo viesti, kako bi- 
jaše lektor osudjen, no bez svake je sumnje, da ga je biskup skinuo 
s lektorata. 

Osim toga, što je kaptol bio mjesto vjerodostojno, bio je u 
to doba i štedionom i zalagaonom t. j. upravljao je poboZnimi za- 
kladami »pecunie parate et reposite pro certa necessitate ecclesie«, 
te je pojedincem, ako bi mu založili dragocjenosti, uzajmljivao toliko 
vriedne novčane svote. Dva primjera tomu nalazimo u ovih spome- 
nicih 1 to god. 1518., kada na 27. decembra Pavao Varda, rizničar 
kralja Ljudevita IL, na njegov naročiti nalog, moli kaptol! zagre- 
bački, da banu Petru Berislaviću vrati one dragocjenosti, koje su 
u kaptolu založene, a dug t. j. posudjeni za njih novac da će si 
kaptol namiriti iz onogodišnjega državnoga poreza, koji će se raz- 
porezati na kaptolske posjede i toga radi da je već naloženo i držav- 
nomu porezniku, da za tu godinu ne smije od kaptola utjerivati 
nikakova poreza. * 


Godine 1522. na 6. decembra piše kralj Ljudevit II. iz Praga 
kaptolu zagrebačkomu, da ono srebro i dragocjenosti, koje je u 


! Doc. 60. 
* Doc. 67. 
3 Doc. 155. 


XLVIII Kaptolski trg. 

njega založio pokojni vojvoda i ban Ivan Korvin, izruči Gjuri mar- 
kionu Brandenburškomu (koji se oženio udovicom Korvinovom), a 
ovo kraljevo pismo da se pohrani, jer ono služi mu kao potvrdnica, 
da je dragocjenosti u istinu predao. ! 

Da je kaptol zagrebački bio veleposjednik, i to mu bilo izdašno 
vrelo dohodaka, a koji su sve to posjedi bili i kako ih upravljao, 
spomenuo sam u prva dva svezka ovih spomenika, te mi je za prvu 
četvrt XVI. vieka pridodati samo to, da mu se posjedi pomnožali 
tim, što mu god. 1500 Lucija udova Ladislava Zemčeja darovala 
svoje posjede: Jakopovec, Čeperlinec, sv. Kelemen, Imbrihovec i 
Svinušu, ležeće oko Toplica varaždinskih. ? 

Drugo dosta znatno vrelo kaptolskih dohodaka bio je 

kaptolski trg, spojen s maltom, od kojega je kaptol pobirao i 
pijacovinu i maltarinu. U prvom i drugom sam svezku ovih spo- 
menika napomenuo, kako je kaptol počevši od utemeljenja bisku- 
pije imao pravo trga u svojoj jurisdikciji, i kako mu i na gradskom 
trgu dopušteno bilo pobirati pijacovinu, i kakove je silne borbe 
imao o tom s gradskom obćinom, koja je svojatala to pravo. Sada 
ću nastaviti pričati, kakove je borbe imao kaptol prve četvrti XVI. 
vieka s gradskom obćinom radi svoga kaptolskoga trga. 

Kada je u sporu s gradskom obćinom prema svršetku XV. 
vieka kaptol počeo uvidjati, da će u toj borbi podleći, naumi, da 
svu trgovinu s gradskoga trga svede na kaptolski, te je i prema 
tomu, kako jur spomenuh, stvorio god. 1483. tržni štatut. Prigodom 
ovom došao je kaptol najprije u sukob s opatom zagrebačkih Cister- 
cita i to radi mesnica, koje su bile pod cistercitskom crkvom bl. 
dj. Marije kraj potoka Medvešćaka. Ove su mesnice iznajmljivali 
opati domaćim mesarom, ali ovi su najamnici u tih mesnicah tukli 
i prodavali mršavu, nezdravu i bredju marvu, a toga radi, kada na 
pritužbu gradjanstva nije mario cistercitski opat da bdije nad na- 
jamnici mesari, počeo je kaptol na svojem trgu graditi nove mesnice. 
Protiva toga ustade opat Petar i nasta spor medju njim i kaptolom, 
u kojem je uplivom znatnijih svjetovnjaka došlo godine 1484. do 
ove nagodbe: kaptol će odustati od dizanja mesnica na svojem trgu, 
ali za to da bude opat dužan bditi nad svojimi mesari, da kolju 
ugojenu i zdravu marvu; zatim da će pijacovinu na kaptolskom 
trgu plaćati svi opatovi podanici, kada budu ovdje prodavali svoju 
robu dovezenu u Zagreb, dočim gradjani iz Opatovine plaćat će 
samo filjaršćinu. * 

1 Doc. 173. 


* Pag. 328. 
3 Pag. 326. 





L Kaptolski trg. 





učini li toga, to da će kralj odrediti, da se takove bolte odstrane. 
Na ovakovu se odluku, veli kralj, osokolili gradjani i uzvrpolili više 
nego bi trebalo te počinili kaptolu novih nepravda; a pošto neprija- 
teljstvo medju ova dva protivnika dnevice raste, valja mu doskočiti 
uztukom, jer se je bojati, potraje li tako, da bi moglo biti i krvi, 
kako mu se tuži kaptol, da ga gradjani nepravedno uznemiruju i 
gone. — Spomenuv kralj tužbu gradske obćine proti kaptolskomu 
trgu u drugom dielu svoje poslanice pripovieda, da mu se davno 
već tužio kaptol na gradsku obćinu, a sada netom na saboru u 
Tati da je ponovio tužbu i tvrdio, da je postojao kaptolski trg po- 
čevši od utemeljenja same biskupije i da su od vajkada strani trgovci 
dolazili ovamo svojom robom i ovdje ju bez ičije zapreke prodavali. 
Sada im to gradska obćina sprečuje, a tim se nanosi kaptolu ogromna 
šteta. — Izpripovjedši tako tužbu jedne i druge stranke napokon 
odredjuje kralj, da akoprem bi se usljed starih sloboština, danih 
gradskoj obćini, ovaj spor morao pretresivati pred kraljevskim to- 
varnikom, ali da se ne zaostri, to ga želi sam riešiti i toga radi 
nalaže rečenomu protonotaru i velikim sudcem, da odrede ročište, 
u koje će morati i kaptol i gradska obćina izaslati svoje punomoć- 
nike; na to ročište još da pozovu susjede i medjašnike kao svje- 
doke, da ih zaprisegnu, a zatim da sidju na kaptolski i na gradski 
trg, te ondje da povedu iztragu. Što pronadju, da ga o tom obavieste.! 


Isti dan odasla kralj i drugo pismo plemićem i stanovnikom 
zagrebačke županije, kao najbližim susjedom i medjašnikom gradske 
obćine i kaptola, u kojem, pošto bi spomenuo spor o kaptolskom 
trgu i javio im, da je ovlastio kraljevinskoga protonotara i dva 
velika sudca ove županije, da povedu iztragu, to im ovim pismom 
nalaže, da kada ih ili protonotar ili oba velika sudca pozovu za 
svjedoke, da moraju savjestno svjedočiti; a tko bi se pozvan ustru- 
čavao doći, neka znade, da su ovlašteni i protonotar i oba sudca, 
da će svakoga kaznami za to odredjenimi prisiliti doći. ? 


Medjutim dok su kraljeva. pisma putovala u Hrvatsku, stigla 
mu je nova tužba od kaptola zagrebačkoga, da mu gradska obćina 
osim toga, što mu je nedavno nanesla velike nepravde, počinje sada 
svojatati i njegovo pravo trga, koje je on od vajkada imao. Ovu je 
kaptolsku obtužbu na 14. septembra priobćio kralj gradskoj obćini 
pišući joj, pošto on sam želi taj spor riešiti, da je naložio kralje- 
vinskomu protonotaru i dvjema velikim sudcem, da povedu iztragu 


1 Doc. 79. 
* Doc. 80. 





* LII Kaptolski trg. 


trga, a on da želi taj priepor sam riešiti, i toga radi da je naložio 
protonotaru, da povede iztragu, a na nju da pozove za svjedoke ple- 
miće i stanovnike ovih županija, to ovom okruZnicom zapovieda 
svim, da koga godj protonotar na iztragu pozove za svjedoka i koga 
zaprisegne, da je dužan dušom i vjernosti spram krune onako svje- 
dočiti, kako je pravo i kako znade; tko pozvan ne bi htio doći ni 
svjedočiti, neka znade, da je i podbanu i svim velikim sudcem dao 
vlast, da ga na to kaznami prisile. ! 

Sada istom i to na 5. augusta, kada se sabrao sabor u Kri- 
ževcih, imala se povesti pred njim iztraga o tom priepornom tržnom 
pravu. Kaptol su zagrebački zastupali Dr. Andrija, prepozit čaz- 
manski, i Matej, kanonik lektor. Oni podastrievši saboru spomenuta 
tri kraljeva pisma, zamolili su, da se povede iztraga. Na to sabor 
zaključi, da se dojduće sriede ili 13. augusta, kada bude u Zagrebu 
velika skupština županije zagrebačke, i ovaj priepor uzme u pretres. 
Na glavnu skupštinu županije zggrebačke, koja je bila na 13. au- 
gusta i kojoj su osim plemića prisustvovali i mnogi vjerodostojni 
ljudi, koje je protonotar pozvao, da budu svjedoci u iztrazi, odasla 
kaptol svoje punomoćnike, a gradska obćina svoje. O prieporu radi 
tržnoga prava zahtievaše protonotar od gradskih izaslanika, da iz- 
pravami dokažu, da jedino obćina gradska ima pravo trga. Ovi od- 
govoriše: Premda obćina imade više pismenih povlastica o trgu, 
koje su joj udielili ugarski kraljevi, to ih ipak sada niti hoće poda- 
strieti, a niti želi, da se povede kakova iztraga. Kad ovo rekoše, 
zamoliše kaptolski izaslanici skupštinu, da se s mjesta povede iz- 
traga. Skupština [na to prista i izmedju plemića i drugih zvanica 
ondje prisutnih odabra svjedoke i zaprisegnu ih, da istinu govore. 
Ponajprije upitan plemić i literat Andrija Berislavčan posvjedoči, da 
su od pamtivieka, kako on dobro znade, i domaći i strani trgovci 
svoju robu dovozili i donosili na kaptolski trg, a naročito da su 
ju istovarivali ili u kući Stjepana Kelkeda ili u kaptolskom hospi- 
talu sv. Jelisave, a i po tamošnjih kućah, tako i za trajanja sabora, 
kako u sajamno doba a i druge dane, i da su ju slobodno i bez 
ikakova prigovora s gradske obćine ondje prodavali; dapače da su 
i nekoji gradjani držali na Kaptolu neke štacune iz najma i u njih 
trgovali, ali da se istom od doba banovanja Korvinova počelo od 
gradske obćine tomu prigovarati ; svakdanji je pako trg, bez ikakove 
povriede, vaviek bio na Kaptolu. — Nakon njega isto su tako po- 
svjedočili: plemić Ivan s Psarjeva, Grga Krstal s Glavnice, Gjuro 


1 Doc. 91. 





LIV | Kaptolski trg. 
dovac, Petar Fintić iz Poljane, Gjuro iz Bontoševca, Andrija Budor 
iz Budrovca, Ivan iz Gotalovca, Gjuro Horvat iz Čaplovca, Ivan 
Punek iz Punekovca, Mihalj Lešćak iz Lešćakovca, Šimun iz Slav- 
Seine, Petar Poljak iz Suhodola i Klement iz Suhodola, Filip iz 
Buštinca, Stjepan Herkfi iz Zajezde, Mihalj iz Vojnovca, Petar iz 
Konjšćine, Petar Osvadčić iz Matejevca, Petar literat iz Kendjelovca, 
Andrija iz Mirkovca, Petar iz Bogačeva, Franjo Bedeković iz Ko- 
mora, Ivan iz Husarca, Gjuro Fintić iz Ravna, Nikola Osel iz Jame, 
Stjepan iz Bontoševca, Gjuro iz Sledarovaca, Blaž Kaš iz Kaševca, 
Ivan Sekel iz Bustovca, Blaž Arko iz Poljane, Antun Tarko iz Kri- 
stalovca, Gjuro Mikulašić iz Palične, Ivan iz Kamarja, Ivan Šam- 
pušić iz Topličice, Ivan Tompa iz Horšove, Ivan Kašnar, Benko 
Erdeg iz Vragovca, Barnaba župnik u Rakovcu, Ivan Išpan iz Pra- 
snice, Mihalj Balžić iz Fičevca, Ladislav Dubićak iz Miletinaca, 
Matija iz Zidovja, Ivan Orgovan iz Miletinaca, Ivan iz Fodrovca, 
Gjuro Kerser iz Preseke, Leonard iz Suhodola i napokon Ivan iz 
Cazmice. ' 

Sve su izjave pojedinih svjedoka točno bile pobilježene i na- 
pisane, a kad su tu izpravu veliki sudci svojimi pečati podpečatili, 
protonotar ju je podpisao i poslao kralju. ! 


Kada se po tadanjem običaju držali mjeseca novembra u Bu- 
dimu o Miholju tako zvani oktavalni sudovi, kojim je većinom pred- 
sjedao kralj, a prisustvovali im crkveni dostojanstvenici, baruni, 
protonotari i drugi plemići, kaptol je zagrebački odaslao ovamo 
svoja dva člana: Ladislava iz Garešnice i Emerika Deeša, koji su 
zamolili kralja, da im prema povedenoj iztrazi potvrdi kaptolsko 
pravo trga. Kralj proučiv iztragu, odobri ju i pod svojim pečatom 
izdade kaptolu pismo za obranu tržnoga mu prava. ? 

U toj je borbi kaptol gradsku obćinu sjajno pobiedio, ali je 
ona u brzo pronašla način, kako će kaptolsku trgovinu teretiti. t. j. 
predobila je za sebe kraljevske tridesetare, koji su pobirali tridese- 
tinu na zagrebačkom gradskom tlu do vrela Manduševca, na tako 
zvanoj »Harmici«. Već na 23. juna g. 1516. na pritužbu kaptola 
zagrebačkoga kralj Ljudevit lI. kori zagrebačke tridesetare, što ne 
samo od kaptolskih podanika i kmetova, koji svoju robu ili nose 
ili voze na kaptolski trg, već i strane trgovce, koji ovamo svoju 
trgovinu dovoze, a napokon i iste kućevlastnike na kaptolskoj oblasti, 
u kojih kućah dovezenu robu iztovaruju, uznemiruju silnimi tride- 


1 Doc. 94. 
* Doc. 97. 


Kaptolski trg. LV 


setičnimi pristojbami, a te pristojbe da su i veće i teže nego one, 
što ih davaju gradjani ili oni strani trgovci, koji sa svojom robom 
polaze na gradski trg; za to im strogo nalaže, da onako beru tri- 
desetinu od trgovaca, koji dolaze na kaptolski trg, kako i od onih, 
koji idu na gradski. ! 

Na ovu se kraljevu zapovied nisu tridesetari ni malo obazirali 
i toga radi na opetovanu kaptolsku pritužbu pisa im kralj na ıı. 
septembra drugo pismo, gdje ih kori, što se njegovu nalogu nisu 
pokorili, pošto od onih trgovaca, koji polaze na kaptolski trg, za- 
htievaju dvostruko veću tridesetinu nego li od onih, koji idu na 
gradski trg, pak im strogo zapovieda, da odustanu od toga i da 
beru tridesetinu, kako je propisana. ? 

Ako su se napokon ovoj kraljevoj zapoviedi tridesetari morali 
pokoriti i tridesetinu pobirati, kako je zakon nalagao, to su oni u 
brzo našli novi način, kako će teretiti kaptolski trg. Ovo doznajemo 
iz kraljeva pisma od 3. jula g. 1520., gdje ih kori veleć, kako mu 
se gorko tuži kaptol na njih, što sve one trgovce, koji svoju robu: 
nose ili voze na kaptolski trg, pa akoprem je kaptol u neposrednoj 
blizini gradske obćine, to ipak da ne će ovdje uzimati od njih tri- 
desetinu, već da radi nje iste trgovce, uz velik napor i trošak, a 
nikakovu probit za tridesetaru, gone na gradski trg, i tada da istom 
uzimaju ud njih tridesetinu; radi česa i mnogim se više trgovcem 
s gradskoga trga ne će silaziti na kaptolski, a i mnogi trgovci jošte 
znajući za taj novi i teretni način pobiranja tridesetine ne svraćaju 
se svojom robom u Zagreb, već mimo njega prolaze, a tim kap- 
tolski trg trpi ogromnu štetu. S toga im strogo zapovieda, da u 
buduće beru tridesetinu na kaptolskom trgu, a podnipošto radi nje 
da ne nagone kaptolskih trgovaca na gradsku obćinu. 3 

. Malo po malo počela se gradska obćina i sama opet upletati 
u trgovinu na kaptolskoj jurisdikciji, što doznajemo iz pisma, kojim 
kralj Ljudevit II. na 20. maja 1523. kori gradsku obćinu, što ona 
. kaptolsku maltu, koju su nekoć ugarski kraljevi darovali kaptolu 
radi njegove bolje obskrbe, sada nastoji silomice posvojiti. Ovim 
joj pismom nalaže, da odustane od toga, a scieni li, da ima kakovo 
pravo na tu maltu, da ga zakonitim putem u bana zatraži. * 

Ovo bijaše samo predteča nove borbe, koja se ljudski započela 
godine 1526. Ove godine na 26. juna piše kralj kaptolu zagrebač- 


! Doc. 126. 
* Doc. 130. 
* Doc. 167. 
* Doc. 178. 


LVI Život i običaji u kaptolu. 


komu, da mu se gorko tuži gradska obćina, što je kaptol na svojem 
trgu posagradio i podignuo nove štacune, koje iznajmljuje stranim 
trgovcem, a oni da ondje svoju robu trže. Kada ju pak prodadu, 
otidju iz Zagreba, a to da je na ogromnu štetu gradskoj obćini, 
jerbo domaći gradjani trgovci, koji težkom mukom i znatnim novcem 
u inostranih zemljah kupuju robu i voze ju u gradsku obćinu, ne 
mogu je ovdje prodati, a to je na štetu i obćine i njezinih stanov- 
nika, da, to je i proti gradskim sloboštinam, koje kralj da mora 
braniti, a ne dozvoljavati, da se tudjinci obogaćuju, a domaći gra- 
djani siromase. To može biti tim manje, što su oni i bez toga 
Turkom tako blizu, a povrh toga silan su i trošak imali, dok su 
svoju utvrdu popravili. To mu kralj ovim zabranjuje, da svojih 
dućana ne smije u buduće davati u najam inostranim trgovcem ; 
učini li to još jednom, da će on već umjeti pronaći način, kojim . 
će obraniti obćinska prava. ! 

U brzo nakon toga sbio se i poraz na mohačkom polju, i 
tako je kratko bar vrieme ova borba o kaptolskih trgovačkih du- 
ćanih nešto se stišala, ali je tim jače buknula te potrajala do go- 
dine 1623., kada bje sklopljen ugovor medju kaptolom i gradskom 
obćinom glede kaptolskoga i gradskoga trga. 


Ako se i kaptol sam upravljao po svojih zakonih, to ipak kao 
svećenički sbor bijaše podčinjen svomu biskupu, koji je često rje- 
šavao mnoge stvari i spore nastale u kaptolu. Za to imademo više 
primjera. Kada je polovinom mjeseca novembra god. 1500. nastao 
neki spor medju kaptolom i arcidjakonom vrbovačkim Gjurom Bar- 
cajem, bi odlučeno, da ga rieši biskup Luka. Toga radi odašalje 
k njemu u Ivanić kanonika Antuna. Uredivši biskup stvar na 25. 
novembra, po istom izaslaniku poruči to kaptolu, a pismeno zapo- 
vjedi, da toj ustmenoj poruci u svem vjeruje i onako, kako je od- 
redio, da izvrši. 2 — — 

U kanoničkom sboru, sastavljenom od ljudi razne dobe, svoj- 
stva i ćudi, nije bilo bez medjusobnih zadjevica, a povoda tomu 
bijaše dosta. Na Kaptolu bijaše u to vrieme dosta trošnih kanoničkih 
kuća ili dvorova, a bilo je i prazna zemljišta, na kojem bi se dvori 
mogli graditi, a upravo radi sagradjenja novih dvorova i njihova 
zaposjednuća nastao bi spor u samom kaptolu. Jedan primjer tomu 
nalazimo godine 1510., kada je varaždinski arcidjakon Ivan sebi 
znatnim troškom sagradio dvor na kaptolskom pustom zemljištu, ali 


I Doc. 198. 
* Doc. 6. 





LVIII Život i običaji u kaptolu. 
li mu dohodaka, tim ćete prezreti ne njega, već Nas, koji ga uči- 
nismo kanonikom, što u Vas nikako ne smije da bude.« ! 


U diobu kanoničkih dohodaka utjecali su biskupi zagrebački 
i u onom slučaju, ako su kojega kanonika morali pedepsati, te bi 
zapovjedili kaptolu, da takovu krivcu sustegne pripadajući mu dio. 
God. 1501. biskup je Luka naložio kaptolu, da od skupnih doho- 
daka, koje će o Lovrinju dieliti, uztegne dio tadanjega prepozita, 
jer je bez znanja i privole biskupove odsutan bio iz biskupije; taj 
dio da kanonici medju sobom podiele. No pošto se prepozit vratio, 
i svoj priestup okajao te obrekao, da će za stalno stanovati u bi- 
skupiji, to na 3. septembra biskup Luka odredi, da se rečenomu 
prepozitu iz pričuve stolne crkve izplati uzkraćeni mu diel, a pše- 
nicu, koju su takodjer medju se podielili, da mu u naravi povrate. ? 

Godine opet 1505. na 22. novembra piše biskup Luka iz 
Čazme kaptolu zagsebačkomu, da akoprem mu je nedavno zapo- 
vjedio, da kanonika Antuna Medjurječana izključi iz svoga sbora i 
da mu dohodak zaplieni i pohrani u sakristani stolne crkve, ali ob- 
zirom na njegovu bolest, moli kaptol, da ga opet primi u zajednicu 
i uruči mu zaplienjeni dohodak. ? 


I godine 1510., kada je biskup Luka naložio kaptolu, da uz- 
krati i pridrži dohodak Ivana Bradača, arcidjakona bekšinskoga; no 
jerbo mu isti obrekao, da će svoj dotadanji život popraviti i prvu 
misu čitati odmah u nedjelju poslije Ivanja te u buduće Bogu rev- 
nije služiti, toga radi na 2. aprila zapovieda kaptolu, da rečenomu 
Ivanu Bradaču dade sav zaplienjeni dohodak. * 


Oni kanonici, koji su bili službeno odsutni izvan domovine 
bilo u javnih službah ili na nauci, podpuno su dobivali pripada- 
jući im dio, ali su morali zajamčiti, da će u stolnoj crkvi službu 
božju, u koliko će njih zapasti, po zamjeniku točno ovršiti. 


O tom su poznata za prvu četvrt XVI. vieka dva slučaja. 
Nekako oko god. 1515. posta Ilija iz Buče kanonikom zagrebačkim, 
a pošto bijaše ujedno ravnateljem kraljevske kancelarije, t. j. u dr- 
žavnoj službi, radi koje je morao odsutan biti iz Zagreba, nasta 
medju njim à kaptolom zagrebačkim neki spor glede pripadajućega 
mu kanoničkoga dohodka. Na naročiti kraljev nalog, da se ovaj spor 
rieši, bijahu odabrani kao sudci: Filip More, prepozit jegarski, i 


! Doc. 7. 

* Doc. 10. 
* Doc. 47. 
* Doc. 73. 


Život i običaji u kaptolu. LIX 


Gjuro de Mekće, prepozit šipuški, koji proučivši stvar ovako od- 
rediše: Kaptol će zagrebački davati svake godine kanoniku lliji od 
cjelokupne diobe četrdeset i dva forinta gotova novca, i to dva- 
deset i dva for. o Gjurgjevu dne, a dvadeset for. o Lovrinju. Ako 
tečajem vremena ne bi bio rečeni Ilija zadovoljan ovim novčanim 
dohodkom, već uzhtije, da mu se dohodak daje u naravi, kaptol će 
biti dužan tako mu ga davati. Napokon ako bi kaptolu što radi 
turskoga nasrtaja ili poradi domaćih silnika bilo tegotno plaćati 
novcem spomenutomu Iliji ona četrdeset i dva for., slobodno mu 
je davati toliku svotu u naravi t. j. u žitu, vinu i svinjah, ali će 
Ilija morati za to ne samo stolnu crkvu, već i kaptol zastupati pred 
kraljem i na svakom mjestu braniti i raditi u prilog kaptola i stolne 
crkve. Ovako utanačene ove uzajamne obveze odobri i kralj na 
24. decembra 1515.! 

Dvie je samo godine kanonik Ilija iz Buče primao od kaptola 
više rečenu svotu, jer se mjeseca novembra g. 1517. odrekao zagre- 
bačkoga kanonikata, a taj njegov prazni kanonikat tadanji je upra- 
vitelj biskupije zagrebačke kardinal Tomo Bakač udielio Ivanu Gori- 
caju u naučne svrhe, da uzmogne naime radi svoje više naobrazbe 
poći na koje sveučilište i ondje učiti, a dotle da mu kaptol daje 
pripadajući mu kanonički dohodak ; za to će on biti vezan naći sebi 
zamjenika kanonika, koji će mjesto njega obavljati službu božju u 
stolnoj crkvi. ? 


Prema tomu kanoničke su dohodke vukli i oni odsutni kano- 
nici, koji su u službenom poslu ili radi više naobrazbe odsutni bili, 
dok se onim, koji su bez važnoga razloga bivali izvan kaptola ili 
domovine, suztezali. Ovako se od vajkada postupalo, ali pošto to 
bijaše običaj a ne zakon, to je često bilo i iznimaka, kako se naime 
svidjelo ili biskupu ili kaptolu, te su nekim tako odsutnim davali 
dohodke, a drugim ih uztezali. Ovakov nerazmjer prouzročio je u 
ovom častnom sboru veliku smutnju, a da se ona jednom za vaviek 
odstrani, zaprosi kaptol god. 1510. papu Julija IL, da rečeni stari 
običaj glede suztezanja kanoničkih dohodaka onim kanonikom, koji 
bi bez važnoga razloga bili odsutni, kao zakon svojom apoštolskom 
vlasti potvrdi. Na 27. maja odgovori papa kaptolu, da je proučio 
njegov zahtjev, pa obzirom na to, ako bi se dozvolilo, da i neza- 
konito odsutni kanonici podpuno uživaju kanonički dohodak, to bi 
riedki samo kanonici ostali kod kuće, a tim bi brzo jenjala i služba 


1 Doc. 120. 
* Doc. 148. 


LX Zivot i odičajt u kaptolu. 


božja u stolnoj crkvi, toga radi više rečeni običaj proglašuje za- 
konom i potvrdjuje ga pod prietnjom izobćenja. ! 

Toga radi kada bi koji kanonik uz kanonikat dobio župu izvan 
Zagreba, morao je ondje mjesto sebe staviti duhovnoga pomoćnika 
ili kapelana. Kada se na 15. septembra resnički župnik Martin od- 
rekao svoje župe u prilog kanonika Petra Ripača, taj se kanonik 
pismeno obvezao pred kaptolom, da će na toj župi držati kapelana, 
koji će na latinsku službovati (u toj bo župi obično bili su glago- 
ljaši), da će pomnožati župni dohodak, a u župnom dvoru paziti 
na stegu; prepusti li u icem, da je kaptol vlastan uzeti mu župu 
i dati ju komu bude htio. ? 

Jednu jošte povlasticu imao je kaptol, nad kojom je pomnjivo 
bdio, a ta bijaše pravo oporučivanja, koje mu pravo u XIII. već 
vieku udielio biskup Stjepan Babonić, a u XV. potvrdio i točnije 
označio biskup Osvaldo. I ovoje pravo stojalo pod zaštitom krune. 

Za ovo imamo primjera i prve četvrti XVI. vieka. Po smrti 
biskupa Osvalda (f 1499.) za doba biskupske vakancije biskupska 
su dobra upravljali Petar Bočkaj i Ivan Podmanicki. U to je vrieme 
umro i jedan zagrebački kanonik ne načinivši oporuke. Kaptol je 
po pripadajućem pravu htio podieliti pokojnikovu ostavštinu u troje : 
crkvi, rodu ili sirotinji, služinčadi ili vjerovnikom, ali se u to umie- 
šala rečena dva upravljača i priečila kaptolu, da razdie!i ostavštinu. 
Ovo okrnjivanje svoga prava doglasi kaptol kralju Vladislavu i za- 
moli ga za zaštitu. Na to kralj na 12. februara 1500 pisa Bočkaju 
i Podmanickomu: Pošto su kanonici zagrebački ovlašteni od svojih 
biskupa oporu£ivati' svojom imovinom i dieliti ju, kori ih, što se 
oni pacaju u to, kako će kaptol razdieliti ostavštinu pokojnikovu, 
te im zapovieda, da od toga odustanu, a u buduće da tu kanoničku 
povlasticu ne vriedjaju. ? 

Da ovo pravo oporučivanja bude i od same krune potvrdjeno, 
obrati se kaptol god. 1512. na kralja Vladislava. U svojoj molbi 
spomenu, da po danih povlasticah od biskupa zagrebačkih ovomu 
kaptolu može svaki kanonik na samrtnom času oporučiti svoju imo- 
vinu, kako i komu hoće, a u slučaju ako umre koji kanonik, a ne 
ostavi oporuke, da je kaptol vlastan imenovati jednoga ili dvojicu 
ovršitelja oporuke, a ostavštinu mu podieliti za korist crkve, roda 
mu, služinčadi itd. Ali pošto se radi nastajne turske provale vrlo 


! Doc. 74. 
* Doc. 145. 
* Doc. 1. 





LXII : Život i običaji u kaptolu. 








kod lvanića. — Nikoli, arcidjakonu dubičkomu a kanoniku zagre- 
bačkomu, 18 for., a on da ono vino, što je u Zagrebu, dade za 
izpokoj njegove duše, kako to za shodno pronadje. — Podpisanomu 
javnomu bilježniku za trud 10 for. — Subu kuninsku, crveno pod- 
stavljenu, križevačkomu župniku Ivanu ; drugu kuninsku šubu Grgi, 
župniku sv. Nikole u Gradjeni, a treću kuninsku šubu fratru Fabi- 
janu u Petrovcih, da si za nju nabavi plašt, a povrh toga ıo for. 
na mise i molitve. — Samur kalpak Emeriku, župniku u Paloti, 
a drugi krzneni kalpak i crnu kabanicu Gjuri, župniku sv. Jelene 
na Koruškoj. — Četiri skarletna klobuka oporučiteljem svoje opo- 
ruke. — Samostanu u Petrovcih da se dade vina i sočiva, koliko 
se može. — Pomenutomu svomu kastelanu Krstu izruča, da grad 
Glogovnicu nikomu ne dade u ruke osim kralju ili kako kralj od- 
redi. — Svu ostalu imovinu da ovršitelji oporuke porazdiele na 
mise i molitve po Zagrebu, Čazmi i Glogovnici. — Napokon za 
ovršitelje oporuke imenova ova četiri župnika: Ivana u Križevcih, 
Grgu u Gradjeni, Emerika u Paloči i Gjuru sv. Jelene na Ko- 
ruškoj, a i svoga kastelana Krsta. ! 

Ne ima sumnje, da su ovi oporučni zapisi bili i savjestno po- 
razdieljeni. No bilo je i slučajeva u kaptolu, gdje je ovršitelj opo- 
ruke podkrao ostavštinu, a to je bilo nekako pod svršetak g. 1505. 
s ostavštinom pokojnoga kanonika Pavla Siščana. Ovaj oporučno 
ostavi: Stolnoj crkvi 25 for. — Biskupu zagrebačkomu 25 for. — 
Crkvi sv. Nikole u Zagrebu 5 for. — Crkvi bl. dj. Marije 5 f. — 
Crkvi sv. Emerika 5 for. — Samostanu Franjevaca 5 fr. — Crkvi 
sv. Ivana u Novoj vesi 5 for. — Remetskomu samostanu 5 fr. — 
Kaptolskoj bolnici sv. Jelisave i gradskoj bolnici 5 for. — Preben- 
darom stolne crkve 5 for. — Bolnici sv. Antuna u Laškoj ulici 
3 for. — Ubogarom u rečenih bolnicah 6 for. — Za pjevanje »spri- 
čavanje« i ubogim kod pogreba 5 for. — Za opielo 1 for. — Pre- 
bendarom stolne crkve ı0 for. i onaj dug Dominika Perovića od 
15 for. Istim prebendarom jošte 15 for. — Prebendaru Franji 5 f. 
i napokon biskupu naknadno 100 for. — Ukupni zapisi od 300 f. 

U ostavštini pokojnikovoj nadjeno je u gotovom novcu 672 f., 
a unišlo je od utjerana duga i to: od Andrije, župana ivanićkoga, 
7 for.; od krznara Grge 16 for. i od Štefa u Ivaniću 2 for.; za 
prodano pako vino i druge stvari unišlo je 29 for. — Cjelokupna 
ostavština od 726 for. 

Od ovih 726 for. izplatio je kanonik lektor Stjepan samo opo- 


1 Doc 2. 


Život i običaji u kaptolu. LXIII 
ručne zapise od 300 for., a preostatak od 426 for., koji bi se morao 
dieliti u troje 1 dati crkvi, rodu i sirotinji, pridržao je za sebe. 

Ovakov čin dakako da nije ostao tajnim i toga radi utuži ga 
kaptol biskupu Luki, koji radi toga odredi sud na ı. marta g. 1506. 
i to u Čazmi, a pozove na nj kao sudce, iz zagrebačkoga kaptola: 
prepozita Alberta i arcidjakone: Nikolu dubičkoga, Ivana komar- 
ničkoga, Ivana goričkoga, Andriju kalničkoga, Nikolu vaškanskoga, 
Andriju bekšinskoga, Mihalja kanonika custosa, Andriju iz Medjuriečja i 
Ivana čazmanca, kanonike zagrebačke; a iz čazmanskoga kaptola: 
Lovru lektora, Mateja kustosa, Mihalja i Gjuru kanonike; zatim dva 
javna bilježnika Mateja Gjurgjevčana i Gjuru Prašnićkoga, a na- 
pokon i samoga krivca lektora Stjepana. Na tom se sudu ne samo 
iztragom, već i iz vlastitoga krivčeva priznanja doznalo, da si je on 
svetogrdno prisvojio iz ostavštine pokojnoga kanonika Pavla Siščana 
426 for., pa ga biskup suglasno s prisutnimi osudi i kao šugavu 
ovcu izluči iz kanoničkoga sbora i liši lektorske časti. — Ovu su 
osudu podpisala oba notara. ! 


(Po svoj prilici da je kanonik lektor Stjepan vratio sav opo- 
ručni novac, što ga je nepravedno posvojio, i tim opet bio uzpo- 
stavljen u prvanju čast, jer g. 1508. spominje se opet kao lektor, 
ali i kao krivotvorac javne izprave, kako spomenuh malo više 
na onom mjestu, gdje sam progovorio o kaptolu kao vjerodostojnom 
mjestu.) 

Umrle kanonike zakapali su u stolnoj crkvi ili gdje si sami 
odabrali grob. Zakapali ih u Zagrebu, to su njihova tjelesa (usljed 
prebendarskoga štatuta, stvorena godine 1466.) nosila na sprovodu 
četvorica ili šestorica prebendara. 

Kaptol zagrebački kao veleposjednik dakako da je plaćao 
državni porez, ali od izvanrednih nameta bijaše oprošten. O takovu 
oprostu imao je on iz prošlih viekova od ugarskih kraljeva više 
izprava, a početkom XVI. vieka i kralj Vladislav iz štovanja prema 
stolnoj crkvi sv. Stjepana i na molbu kaptola potvrdio mu na 3. 
maja g. 1505. Ove stare povlastice, naime da u onom slučaju, kada 
saborski poslanici u stvarih, tičućih se zemlje, putuju ka kralju, i u 
to se ime pobira obći namet, to ovim nalaže banom, da ne smiju 
u više spomenutu svrhu ni na kaptol niti na njegove kmete išto 
nametnuti, niti ih radi toga progoniti. ? 


! Doc. 49. 
* Doc. 35 


LXIV Sbor prebendara. 


Ali ipak kada je domovina bila u nuždi, a naročito da se 
obrani od Turaka, doprinašao je i kaptol sa svoje strane, koliko se 
od njega zahtievalo. Godine 1517. na 14. juna javlja kaptolu ban 
Petar Berislavić, da su mu za obranu ove presiromašne domovine, 
a prema kraljevu nalogu obrekli Nikola Zrinjski i Franjo Berislavić 
Doborski, da će staviti straže, a za njihevo uzdržavanje davati tri 
dinara od svakoga svoga kmetskoga selišta. Jer će i on sam u tu 
svrhu dati so for., to moli kaptol, da i on od svojih prekosavskih 
kmetskih selišta u ime straža nametne i pokupi od svakoga selišta 
tri dinara. Ne bude li toga htio učiniti, da će si on to, ovlašten 
po kralju, već znati nadoknaditi. ! 


Radi bližnje turske navale, pošto kraljevska vojska nije sama 
dovoljna suzbiti Turke, kralj Ljudevit na 15. oktobra godine 1524. 
zapovieda kaptolu, da digne svekolike svoje čete i da ih valjano 
naoružane stavi do Nikolinja pod zapovjedničtvo bana. Tim četam 
da strogo naloži, da polazeć na vojnu nikomu ne nanose nikakove 
štete, niti da robe, već svojom plaćom da se hrane; u protivnom 
slučaju ne stavi li kaptol svojih četa ili budu li one putujući robile, 
da će kaptol strogo pedepsati. Da pako uzmogne što više četa sa- 
kupiti i uzdržavati, nalaže mu, da ratni namet ne bere od kmetskih 
selišta, već od ognjišta, i da nije nitko oprošten od plaćanja osim 
one najveće sirotinje, koja baš ništa doprinesti ne može. Napokon 
jerbo turski car namjerava budućega proljeća provaliti u kraljevinu, 
to opet, i to pod gubitkom svih dobara nalaže kralj kaptolu, da 
osim svojih četa jošte i deseti dio svojih kmeta stavi u vojsku, da ih 
valjano naoruža i hranom obskrbi tako, da su one, kad se zapo- 
vjedi, sasvim spremne poći onamo, kamo im se naznači.? 


Uz kaptol ili zagrebački kanonički sbor postojao je i: 


Sbor prebendara stolne crkve. O osnutku, razvitku i o životu 
ovoga sbora počevši od XIII. do svršetka XV. vieka progovorio sam 
u prva dva svezka ovih spomenika, gdje spomenuh, da su prebende 
utemeljene bile po blagih dobrotvorih za veličanje službe božje u 
stolnoj crkvi; a kako se sbor prebendarski radi točna izvršivanja 
svoje crkvene dužnosti novimi zakladami tečajem vremena jačao, 
tako je bilo i prve četvrti XVI. vieka. 


U tom se razdoblju spominje, da je g. 1500 Andrija Alfons 
Thuz oporučno ostavio ovomu sboru 25 for. i jednu krznatu šubu 


! Doc. 143. 
* Doc. 193. 


Sbor prebendara. LXV 
polusvilom podstavljenu.! — Za dvie godine kasnije ili 15. no- 
vembra 1502. plemić Andrija Krajačić ostavio mu je za izpokoj 
svoje duše polovinu svoga gibiva i negibiva imutka u Kamarju i 
Rogozdni. ? 

Sliedeće godine 1503. župnik u Grageni na samrtnom času 
naložio je ovršiteljem svoje oporuke, župnikom: Antunu iz Bradne 
i Grgi svih svetih, da od njegovih dužnika utjeraju sav dug i da 
ga za izpokoj njegove duše dadu prebendarskomu sboru. Ali pošto 
ovi nisu utjerali duga, a niti ga na molbu prebendarsku htjeli, uteče 
se sbor tadanjemu kaptolskomu vikaru kanoniku Dru. Andriji, a on 
na 18. juna naloži župnikom: sv. Petra u Čvrstecu, zatim u Kri- 
ževcih, Grageni i na Pavšinom brdu, da rečene ovršitelje opomenu, 
da ili utjeruju oporučni prebendarski zapis, ili, ako ga ne utjeraju, 
da ih pozovu na deveti dan, kako ovu poruku primu, pred njega 
na sud. ? 


Ovomu su se nalogu pokorili ovršitelji i opomenuli duZnike 
Ivana Puneka iz Petrovaca i Nikolu Osla iz Jarna, a ovi su za- 
molili sbor obrekavši mu, da će o Bartolovu izplatiti sve, što du- 
guju pokojnomu župniku Grgi. Prebendarski sbor prista na to. Kada 
se približavao rok za izplatu (24. augusta), odaslaše oni na 23. au- 
gusta svoje punomoćnike Ivana literata i Gjuru kovača, koji pone- 
soše prebendarskomu sboru pismo, gdje vele, da akoprem bi osobno 
morali doći u Zagreb o Bartolovu i namiriti dug, ali buduć da pod 
prietnjom izdaje domovine moraju prisustvovati sada na križevačkom 
saboru, mole sbor, da glede oporučna mu zapisa tako ugovori s nji- 
hovimi punomoćnici, da niti sbor manje primi, a niti oni više da 
plate nego li su dužni.“ 


U isto nekako doba umre bivši sudac, a gradjanin zagrebački, 
Matija Brumnić, i taj oporuči sboru 16 for. u novcu i sedam svinja, 
što mu je dugovao neki Pavao Kunić u Dužici. Kada se na ope- 
tovane prebendarske opomene Kunić nije odazvao, utuži ga sbor 
kaptolskomu vikaru kanoniku Dru. Andriji, a ovaj naloži sisačkomu 
župniku Grgi, da za petnaest dana pozove krivca u Zagreb na sud 
pred njega. Ovaj je nalog vikarov izvršio sisački župnik na 3. 
aprila g. 1503.5 


1 Doc. 2. 

* Doc. 16. 
* Doc. 21. 
* Doc. 23. 
5 Doc. 26. 


LXVI Sbor prebendara. 

Na ovu se opomenu Kunić stavio u Zagreb pred vikarov sud 
i obrekao, da će dužnih 16 for. i sedam svinja točno izplatiti i dati 
na Stjepanje ili 20. augusta. Ali pošto nije održao rieči, to na pre- 
bendarsku pritužbu na 28. augusta naloži vikar opet sisačkomu 
župniku, da Kunića opomene, da za devet dana ili podpuno namiri 
prebendarski sbor, ili da se glede izplate nagodi; ne učini li ni 
jedno ni drugo, da ga izobći iz crkve.! 

Pošto Kunić ne bijaše u stanju izplatiti duga, to privoljom 
prebendarskoga sbora nadje jamce, koji su se obvezali, ako on ne 
zadovolji svojoj dužnosti, da će joj -oni mjesto njega zadovoljiti. 
Jamci bijahu ovi: Dimitar, vojvoda pokrajine sisačke, Martin Bal- 
tarić iz Sela, Petar Cvetnić, Valentin Grdinić, Grga Pavoković, Di- 
mitar Grdinić, Andrija Hobetić, Martin Hobetić, Stjepan Baltorić, 
Jurko Aršić veliki, Nikola Pavoković, Pavao Vajceković, Jurko Ši- 
keković, Klement Kučijaš iz Dužice, Petar Kelović iz Vurota i 
Blažko iz Stupna. Ali kakov bijaše Kunić, takovi su bili i njegovi 
jamci, te se rok izplate odgadjao od roka do roka, dok napokon 
na molbu prebendarskoga sbora na 17. jula g. 1505. naloži kap- 
tolski vikar Dr. Andrija sisackomu i peščeničkomu župniku, da 
rečene jamce pozovu na deveti dan radi neizplaćena duga pred 
njega na sud.? 

Je li bio i kako je taj dug bio namiren, ne imamo viesti. 

Godine 1506. dobio je prebendarski sbor, što mu oporučio 
kanonik zagrebački Pavao Siščan, 30 for. ® 

Iste su mu godine i dva gradjanina oporučili 14 for., a taj bi 
novac od dužnika utjerati morali oporučni ovršitelji Nikola i Stjepan, 
gradjani opatovinski, ali ovi premda su utjerali dug, ipak nisu novac 
izručili prebendarskomu sboru, i toga radi na njegovu tužbu na 
27. novembra god. 1506. kaptolski vikar Dr. Andrija naloži Luki, 
župniku sv. Martina u šoštarskoj ulici, i Blažu, kapelanu sv. Eme- 
rika, da spomenute ovršitelje pozovu na šesti dan pred njega na 
sud. I doista na 3. decembra držao je kaptolski vikar sud 1 odredio, 
da gradjanin opatovinski Nikola, kao ovršitelj oporuke postolara 
Pavla Ivančana, za devet dana plati sboru 8 for. iz ostavštine duž- 
nika pokojnoga Blaža Pohkovića; a gradjanin Stjepan da se glede 
zapisa od 6 for. za deset dana nagodi sa sborom; ne nagodi li se, 
morat će priseći s toliko osoba, koliko mu sud dosudi, da je nekriv.* 


I Doc. 31. 
* Doc. 42. 
® Doc. 49. 
* Doc. 53. 





LXVIII Obvezne mise ıll altarije. 


daka u tu svrhu, da se svaki dan pjeva misa na čast sv. Stjepanu 
kralju, koji hvale vriedan običaj i on odobrava; ali posto je doznao, 
da za onih burnih vremena, kada je stolica biskupije zagrebačke 
bila neposjednuta (1433.—1440.) i kada su njezinimi dohodci uprav- 
ljali svjetovnjaci, da je ta misa ili posve zanemarena bila ili se ne- 
točno obavljala, jer službenici crkveni nisu dobivali dostatne pod- 
pore; on indi, da se opet to uzkrisi i da kaptol u buduće istu misu 
obavljati uzmogne, a da se teret uzdržavanja iste mise skine s bi- 
skupskih ramena, odredjuje i poklanja u tu svrhu zagrebačkomu 
kaptolu podpunu biskupsku desetinu u oba Gradca i Petrinji (u 
gorskoj županiji), koja se ondje pobire ili u novcu ili u naravi, 
izuzevši četvrtinu iste desetine, koja i u buduće mora pripasti kap- 
tolskomu prepozitu. Napokon zaklinje i svoje nasljednike, da tu 
njegovu odredbu točno izpunjuju.«! 

Za tjedan dana kasnije ili na 8. travnja prihvatio je kaptol 
zagrebački ovu biskupovu namjenu, i kako veli, ne radi vremenita 
kakova probitka, već radi dužne pokornosti, i .odredio, da mora 
kanonik, na koga dodje ta služba, svaki dan pjevati tu _ misu u 
stolnoj crkvi na čast sv. Stjepanu kralju, a četiri pjevača kanonika 
da su mu na službu. — Za ovu misu mora kanonik custos stolne 
crkve davati kruha, vina i svieća koliko treba. Zanemari li koji ka- 
nonik pjevati tu misu, da mu custos za svaki propuštaj iz skupne 
diobe sustegne 32 novčića; a propuštenu misu neka odpjeva drugi 
dan ili sam custos ili onaj, koga on zaprosi. Svakomu kanoniku, 
koji bi se protivio pjevati ovu misu, a ipak ju istoga dana mjesto 
njega odpjevao custos ili koji drugi kanonik, neka se iz skupne 
diobe za svaki prkos u ime globe sustegne jedan forint. — Pro- 
pusti li koji kanonik pjevač (chorator) pjevati kod te mise, neka 
mu custos za svaki propust sustegne 10 novčića. Sav dohodak od 
globa da je custosov, jer on se jedini brinuti mora, da drugom 
kojom osobom nadomjesti takovo nehajstvo. Napokon odredi kaptol, 
da svi kanonici bez razlike, pa i oni, kojim po pravu pripada dvo- 
struki diel u desetinah, u diobi ove desetine imaju jednaki diel.? 

Ova misa »Os justi« morala se pjevati svaki dan poslije prvoga 
časa (hora prima): ljetom u pet sati u jutro, a zimi u šest sati. 

Ovaj teret nosio je kaptol zagrebački samo četiri mjeseca, jer 
ga već 1. septembra nametnu prebendarskomu sboru, ali mu ne 
odstupi rečene desetine, koja se godimice računala na 100— 200 for., 


! Doc. 40. 
2 Pag. 41. 


Obvesne mise ili altarije. LXIX 
već mu samo označi nagradu od 50 for., koja mu se u dva obroka 
izplaćivala. ' : 

Treće misa, koju je prebendarski sbor preuzeo od kaptola, 
bila je svakdanja tiha misa za pokojne, koja se morala čitati na 
oltaru, koji je u sjevernoj strani svetišta podigao biskup Luka. Za 
čitanje ove mise dobivao je sbor od kaptola 25 for. na godinu.? 

Osim skupnih zakladnih misa bilo misa, što su ih samo oni 
prebendari morali čitati, kojih prebendam bijahu zaklade namienjene. 
Prve četvrti XVI. vieka nalazimo tri takove zaklade, i to za oltare: 
presv. Trojstva, sv. Jelisave 1 bl. Emerika, ali o tih progovorit ćemo 
niže, kada budemo govorili o oltarih stolne crkve. 

Bilo je jošte misa, koje je sam sbor ustanovio, da se čitaju 
za njegove dobrotvore. Godine 1502. doskočio je sboru kanonik 
Gjuro Ivančan, arcidjakon bekšinski, znatnom pripomoći, davši mu 
naime roo zlatnih forinti, jedan srebren a pozlaćen kalež sa zdje- 
licom, jednu polusvilenu kazulu i jedan polusvileni crni plašt, a 
drugi bieli sa zlatnim križem i dva srebrena vrčića za vino i vodu 
kod mise. Za ovaj prekrasan dar odredi sbor na 30. septembra, da 
se i za života, a i po smrti njegovoj za spas mu duše čita svake 
subote na oltaru bl. dj. Marije jedna sv. misa. 5 

Kada se godine 1511. sbor prebendarski našao u tako velikoj 
nuždi, da je jedva jedvice crkvenu službu mogao obavljati, smilovao 
mu se Dr. Andrija, prepozit čazmanski a kaptolski vikar, te mu 
poklonio tisuću zlatnih ugarskih forinta, a sbor u ime zahvalnosti 
odredio mjeseca novembra, da se na oltaru bl. dj. Marije za toga 
dobrotvora i dok živio bude, a i po smrti mu čita svaki dan za 
spas duše jedna sv. misa. * 

Da se opet pomogne prebendarskomu sboru, koji je imao 
raznih nepogoda i troSaka, to mu Andrija, naslovni biskup rožnanski 
a arcidjakon kalnički; Gal, arcidjakon dubički, i Nikola, župnik sv. 
Marka, kao ovršitelji oporuke pokojnoga kanonika Pavla Roviščana, 
dadoše iz pokojnikove ostavštine sto for.; a sbor, da se za to za- 
hvalnim izkaže, zaključi, da se svakoga ponedjeljka čita na oltaru 
sv. Ladislava jedna misa za izpokoj mu duše. 5 

Osim misnih zaklada spominje se u ovih spomenicih i zaklada 
za izpoviedi. God. 1510. pred samu svoju smrt biskup Luka piše 


! Doc. 44. 
* Doc. 63. 
5 Pag. 318. 
* Pag. 319. 
5 Doc. 156. 


LXX Bratovština i Život u sboru. 


= — —— —— 





iz Čazme kaptolu, da se pred njim obvezao kanonik Antun, da će 
sagraditi novu zidanu prebendarsku kuću mjesto stare i trošne ako 
kaptol kao patron izabere svećenika, koji će svaki dan kod oltara 
sv. Mihalja (kojeg će prebendi istu kuću namieniti), morati slušati 
izpoviedi; a pošto je on (t. j. biskup) to odobrio, moli kaptol, da 
i on pristane na to. Kaptol je na to pristao, a to je potvrdio po 
Lukinoj smrti upravitelj biskupije kardinal i nadbiskup ostrogonski 
Tomo Bakač i ujedno svakomu, koji bi se ondje izpovjedio, udielio 
sto dana prostenja. ! 

Bratovština bl. dj. Marije, o kojoj je bilo govora u I. 1 Il. sv. 
ovih spomenika, kako njezin popis članova svjedoči, postojala je i 
prve četvrti XVI. vieka. 

Kaptol zagrebački, kao patron prebendarskoga sbora, nije samo 
imenovao prebendare, već si za dužnost smatrao i bditi, da se sborna 
posjedovna imovina ne tudji, već da se njom upravlja u korist 
sbora. Nekako oko godine 1517. došao je sbor, po svoj prilici usljed 
oporuke, do kuće, koja bijaše Domkonova. Ovu je kuću želio kupiti 
Nikola Zenčaj i pogodio ju od sbora za 100 for., a u ime izplate 
predao je sboru tri svežnja grimiza, vriedna go for., a za ostalih 
10 for. stavio je za jamca gradjanina Mihalja Oprašnića. Ovu je 
pogodbu odobrio i kaptol kao patron nu pošto nije sbor mogao 
prodati grimiza tako skupo, kako ga je preuzeo, obratio se na 
kaptol moleći ga, da razvrgne sklopljenu pogodbu i da posreduje 
u Zenčaja i sklone ga, da se odrekne kuće. Kaptol je na 28. au- 
gusta 1517. zamolio Zenčaja za to, no ne zna se, je li on pristao.? 

Kako u svakom sboru, sastavljenom od ljudi razne ćudi, može 
doći do razmirica, tako je bilo i medju prebendari. Neke su spo- 
rove riešili sami medju sobom, neke prepustili kaptolu, da ih rieši, 
« za nekoje se obratili baš i na rimsku stolicu. O tom posvjedo- 
ćuje pismo upravitelja biskupije zagrebačke kardinala Tome Bakača, 
koje na s. februara g. 1510. odasla ovomu sboru. U tom pismu 
kori on prebendarski sbor radi težke svadje, koja je nastala medju 
shorom i prebendarom Blažem, te ga prekorava, što ta svadja nije 
riedenn u mamom sboru, već ju je on na sramotu svećeničku dao 
pretranivati 1 samom kaptolu. Da mrzkost postane jošte javnijom, 
podasteo jn je rimakoj stolici, kao da kod kuće u kraljevini ne bi 
bile vratnih muđduca, koji bi ju mogli razpraviti. S toga pod prietnjom 
igehćanja zapovieda sboru, da odustane od medjusobnih svadja, jer 


' WI Kn, 
for (£44. 





LXXII Stolna crkva. 


Da je biskup Luka Osvaldovim zapisom počeo nadsvodjivati 
brodove stolne crkve i popravljati ju i da je sav taj novac u tu 
svrhu potrošio, svjedoči nam izkaz o ovom potrošenom novcu, pod- 
kriepljen ne samo vlastoručnim biskupovim podpisom, već i supod- 
pisi zagrebačkoga prepozita Alberta i desetorice kanonika. Od ovoga 
novca, namienjena za popravak crkve, potrošio je biskup Luka 


god. 1501. 2 . . . . . . 1271 for. 
> 1502. . . . . . . . 700 » 
> 1503. . . . . . . . 4000 >» 
> I504. . . . 2 200. 1829 » 
> 1505. . . . 4 . . € 2200 » 


ukupno 10.000 for.! 


U listu, koji je 25. januara g. 1540. pisao ostrogonski prepozit 
Dr. Andrija, upitan od kaptola, što znade o ostavštini biskupa 
Osvalda i Luke, namienjenoj stolnoj crkvi, javlja mu ovako: da o 
ostavštini Osvaldovoj malo znade, jer da se iz Padove, gdje je u 
naucih bio, i to dvie godine, istom poslije Osvaldove smrti povratio 
u Zagreb, gdje je na biskupskoj stolici našao već biskupa Luku; 
ali da je čuo od mnogih, da je biskup Osvaldo oporučio 12.000 for. 
za dogradjenje crkve, a povrh toga jošte i 7000 for., da se na 
crkvenom pročelju podignu i sasvim dovrše dva zvonika. Još pri- 
povieda i to, da je biskup Luka rečenih 12.000 for. preuzeo od 
ovršitelja Osvaldove oporuke, od kanonika custosa Ivana Jalžića i 


Dra. Andrije Ivančana, arcidjakona katedralnoga, ter veli, da je 


rečeni biskup od te svote potrošio 5000 for. za kaštel Svibovac, koji 
je od Baltazara Baćanija kupio za čazmanski kaptol; s preostalih 
7000 for. pako da je sagradio crkveni svod. Što se tiče onih 7000 f., 
koje je biskup Osvaldo namienio tomu, da se tim novcem podignu 
i dograde dva zvonika, veli, da je taj novac za biskupovanja Lu- 
kina izmamio potajno i lukavo kardinal i nadbiskup ostrogonski 
Toma Bakač-Erdčdy od ovršitelja oporuke pomenutoga Ivana Jal- 
žića, pa da je radi toga biskup Luka rečenoga Jalžića duže vre- 
mena držao zatvorena u kaštelu Gemlecu (Bosiljevo kraj Čazme). 
Napokon, što se tiče ostavštine biskupa Luke, njemu je poznato 
samo to, da je isti Luka četiri godine prije svoje smrti ili g. 1506. 
iz Čazme po svojem kapelanu Mihalju poslao kanoniku custosu 
kaptola zagrebačkoga 16.000 zlatnih dukata, da ih uruči tadanjemu 
zagrebačkomu prepozitu Albertu de Kasu uz uvjet, da te novce 


1 Doc, 4. 








LXXIV Stolna crkva. Oltari i njihove zaklade. 





sumptuoso et preclaro opere edificari inceptam tu a paucis citra annis 
magnis sumptibus ornatissime perfecisti et decorasti « ! 

Svršivši biskup Luka posao oko stolne crkve, dao se po nalogu 
kraljevu i na to, da stolnu crkvu i biskupski grad utvrdi. Da se 
stolna crkva valjano učvrstiti i ogromnimi kulami providjeti uz- 
mogne, tomu je mnogo priečila župna crkva sv. Emerika, koja je 
stojala pred samom stolnom crkvom, jer upravo na njezinom mjestu 
imala bi se podići najjača kula i toga radi zamoli biskup Luka 
papu Julija Il., da mu dozvoli srušiti ovu župnu crkvu, ter župu 
prenesti na cistercitsku nekoč crkvu sv. Marije. Papa je udovoljio 
toj prošnji, a kako ćemo niže čuti, bijaše župna crkva sv. Emerika 
srušena god. 1511. 

Iz više spomenutoga lista prepozita ostrogonskoga Dra. Andrije 
razabrasmo, da se je novcem, namienjenim popravku stolne crkve, 
kojekako, dapače nesavjestno postupalo, a i druge se njezine za- 
klade nisu takodjer mnogo štedile. I o tom imademo viesti. Na 
23. februara 1502. kralj Vladislav, budući u velikoj nuždi, uzajmio 
je iz zaklade stolne crkve (od onih novaca, što ih biskup Osvaldo 
ostavio za izpokoj svoje duše) dvie hiljade for., a obrekao, da će 
ih vratiti o Miholju, kada mu mletačka republika izplati svotu, koju 
mu je ugovorom dužna platiti. ? 

Težko je vjerovati, da je taj novac crkvi ikada bio povraćen, 
pošto odmah sliedeće godine 1503. svjedoči kraljev dvoranin Matej 
Gjurišić, da ga je kralj dva puta slao u Zagreb k biskupu Luki, 
da za pojačanje grada Jajca digne novac iz zaklade biskupa Osvalda, 
a biskup Luka samo u tu svrhu da mu je prvi put izplatio 479 for., 
a drugi put 2000 for. ? 

Oltari i njihove zaklade. Oltarom, koji su bili u stolnoj crkvi 
do svršetka XV. vieka (kako spomenuh u Il. svezku), prve se četvrti 
XVI. vieka pridružili ovi: 

Oltar sv. Luke podignu odmah prvih godina svoga biskupo- 
vanja biskup Luka na južnom zidu svetišta, namienivši mu u ime 
zaklade kuću u Budimu na trgu sv. Nikole, koju je kupio za 1400 f. 
Na ovom bi oltaru kanonici morali čitati svaki dan misu, nu pošto 
im je to teretno bilo, sklopiše na 23. aprila ugovor s prebendar- 
skim sborom, koji je za godišnju nagradu od 25 for. preuzeo na 
sebe čitanje ovih misa. * 


! Doc. 75. 
* Doc, 14. 
* Doc. 17. 
* Doc. 18. 





LXXVI Oltari i mjikove zaklade. 


mogle za dugo vrieme trajati, pa su sagnjile ı srušile se, a usljed 
toga ponestalo je svećenika, koji bi u stolnoj crkvi obavljali službu 
božju; pošto pako zidane kuće mogu viekove uztrajati, a takovu 
je sagradio i arcidjakon Grgur, to da se poveća i bogoslužje u 
stolnoj crkvi, kaptol drage volje pristaje na arcidjakonovu prošnju 
i odredjuje, da se spoji ista kuća 1 rektorat oltara presv. Trojstva 
s Gjurinom prebendom ali pod taj uvjet, da prebendar Gjuro i 
njegovi nasljednici moraju priseći kaptolu, da će sve, što je ugo- 
voreno, savjestno vršiti. Sluči li se tečajem vremena, da se ili na 
kanonikat ili na druge koje časti uzvisi koji rektor toga oltara i 
njemu pripojene prebende, to da se mora odmah odreći i jednoga 
i drugoga, te će oboje podpasti opet na kolaciju kaptolsku, kao na 
prave ı zakonite kolatore prebenda i altarija. 


Napokon, jer kanonike i prebendare spaja vez zadruge i lju- 
bavi, pa ne smije biti medju njimi nikakove trgovine, zaključi 
kaptol, da rečenu zidanu kuću, spojenu s altarijom presv. Trojstva 
i s prebendom, ne može i ne smije pod nikakov način zadobiti 
ikoji kanonik ni kaptolski dostojanstvenik, stanovao on u kraljevini 


ili ne stanovao. ! 

U ovaj plemeniti čin arcidjakona Grgura ugledao se odmah 
| prebendar zagrebački Mihalj, sin udove Margarete Vagućne, plem- 
kinje iz Velike Mlake, koji, došav na 13. studenoga g. 1515. pred 
kaptol zagrebački, pokloni ondje oltaru presv. Trojstva svoju ba- 
Ktinu u Velikoj Mlaci i posjede Pleso, Kuće i Rakitovac, zatim jošte 
avoj plemićki dvor s jednim naseljenim kmetskim selištem u Kućah, 
a jednim u Rakitovcu, predavši sve to na ruke prebendara Gjure 
Varaždinca i njegovih nasljednika kao rektora oltara presv. Trojstva 
pod taj uvjet, da čitaju na tjedan na tom oltaru dvie sv. mise. ? 


() objema tima zakladama, da budu pravovaljane, obaviestio 
js kaptol i to: o zakladi arcidjakona Grgura, papinskoga legata a 
nadbiskupa ostrogonskoga i upravitelja biskupije zagrebačke Tomu 
Hnkuća, molsći ga, da ju u ime rimske stolice potvrdi; a za dar 
prebendara Mihalja zamolio je privolu u kralja Vladislava, što se 
tiće ragalnih prava u Velikoj Mlaci i Rakitovcu, da dozvoli, neka 
se preneau na rektorat oltara presv. Trojstva. 

Mienecn decembra odpisa kralj i nadbiskup kaptolu zagrebač- 
komu, da odobravaju obadvie zakladnice i darovnice, pa usljed toga 


e 
fm, ' 0 4. 
9 (um. 114 








LXXVIII Oltari i njihove zaklade. 


liep umotvor renesanse. — Bez svake sumnje, da je ovo klecalo 
dao načiniti arcidjakon Grgur za čuvanje oltarnoga ruha i sv. po- 
suda, a izrezao ga slikar i rezbar Petar, a stolarsko djelo izradio 
Nikola. 


Oltar sv. Emerika. Kada je dozvolom pape Julija II. kaptol 
zagrebački god. 1511. dao srušiti župnu crkvu sv. Emerika, te ju 
prenesao u cistercitsku crkvu bl. dj. Marije, da se u stolnoj crkvi 
uzdrži štovanje ovoga sveca, podignuo mu oltar oko godine 1512. 
zagrebački kanonik Ladislav iz Garešnice, učinivši za nj zakladu i 
postavivši mu za prvoga rektora prebendara Antuna iz Garešnice, 

Kanonik je Ladislav nastojao svoju prvu zakladu, učinjenu za 
oltar sv. Emerika, s vremenom i pomnožati, a to je učinio već 
godine 1515. Ove bo godine na 15. novembra izjavili su pred kap- 
tolom zagrebačkim knjigoveža Pavao i njegova žena Jelisava, udova 
nekoč kamenara Kristofora, gradjani iz Opatovine, da za spas duša 
i svojih i. svoga roda poklanjaju oitaru sv. Emerika svoju zidanu 
kuću u Opatovini i vrt u Laškoj ulici, a to za to, jer im je kanonik 
Ladislav u to ime odbrojio roo for. u zlatu; a uza to obreče ista 
Jelisava, da će, dok bude živa, obskrbljivati sviećami ovaj oltar, ali 
će rektori njegovi biti dužni svaki dan kod mise sjetiti ih se, i od 
rečene kuće plaćati činž crkvi bl. dj. Marije u Opatovini, naime 
šestdeset dinara na godinu, polovinu o Gjurgjevu, a polovivu o 
Martinju, i davati obične darove t. j. o vazmu dvanaest jaja, jedan 
sir i za osam dinara kruha; o Stjepanju dva pileta i za dinar kruha; 
o božiću pako dva dobra kopuna i za dinar kruha. ! 

Ovomu bogoljubnomu daru i zapisu našao se u brzo protivnik 
i to: Dimitar, prepozit ili župnik bl. dj. Marije, prituživ se g. 1517. 
kaptolu, jer rečena kuća stoji u Opatovini, dakle pod njegovom 
vlašću, to bi s razloga susjedstva (iure vicinitatis) pripasti morala 
prepozituri a ne arcidjakonu Ladislavu, a tim oltaru sv. Emerika. 
Protiva toga naveo je arcidjakon, da je ista kuća ne samo izpla- 
ćena, već ujedno i kao milostinja odstupljena oltaru sv. Emerika, 
a u tom slučaju da prestaje svako pravo glede susjedstva: no ako 
mu prepozit Dimitar kupi gdjegod drugu kuću isto toliko vriednu 
ili mu povrati novac, na koliko će kuća procienjena biti, to mu je 
voljan istu ustupiti. Na ovu izjavu pristade prepozit, a kaptol pozva 
vještake t. j. nekoliko tesara i .zidara, koji su tu kuću procienili na 
160 for.; na to kaptol odredi, da prepozit Dimitar za petnaest dana 
položi taj novac. Buduć da nije on u ustanovljeni rok izplatio arci- 


! Doc. IIS. 


Oltari i njihove zaklade. Orgulje. LXXIX 





djakona Ladislava, dosudi kaptol ovu kuću arcidjakonu ili oltaru 
sv. Emerika. ! 

Osim ove kuće uživao je rektor ovoga oltara jedno trsje u 
Lašćinah, prozvano Brčko, jednu sjenokošu pod trsjem, a nad njim 
dvie rali oranice. 

Oltar sv. Jelisave, kćeri kralja Andrije IL, podignut bi tako- 
djer na zadnjem stupu u sjevernom crkvenom brodu. Ne zna se do 
duše, tko ga je dao postaviti, no god. 1523. na 16. oktobra pred 
kaptolom je zagrebačkim prebendar Ivan Resničan učinio zakladu, 
da se svake sriede na tom oltaru čita jedna misa za spas njegove 
duše, a tu to će ime popraviti on trošnu prebendarsku kuću na 
kaptolu, u kojoj sada stanuje, zatim pokloniti svoju kuću u grad- 
skoj obćini i dvoje trsje, jedno na Lašćinah, a drugo u Vlaškoj 
ulici, te pripomoći novcem, da se toj altariji kupi sjenokoša. Kaptol 
je ovu pobožnu zakladu odobrio. ? 

Oltar sv. Nikole podignu na zadnjem stupu južne crkvene 
ladje kanonik Nikola iz Medjuriečja, te mu i na samrtnom času 
1 1521.) oporuči 40 for. * 

Oltaru sv. Jeronima godine 1513. oporučno ostavio je Andrija 
arcidjakon katedralni, 400 for. u ime misne zaklade. * 

Oltar sv. Mikalja spominje se godine 1:511:., ali ne zna se, 
tko ga ie sagradio. 5 

Orgulje. Kada se počele upotrebljavati u stolnoj crkvi, spo- 
menuo sam u II. svezku, a prve četvrti XVI. vieka poznato nam 
je iz troškovnika kanonika custosa Ivana, da je 20. novembra go- 
dine 1501. dao organisti Jeronimu 3 for., neka podje u Maribor i 
dovede Mateja orguljara, da popravi orgulje. Sliedeće već godine 
na 18. januara pogodio se kaptol s orguljarom Matejom, koji se 
obvezao, da će za 92 for. popraviti orgulje. 

Je li i kako je Matej popravio orgulje, ne znamo, no iz ra- 
čuna biskupa Luke doznajemo, da je on svršetkom aprila g. 1505. 
potrošio osamdesetpet i pol for., da se kupi tri centa kositra i šest- 
naest funti pozlate za orgulje, koje će načiniti meštar Marko. ® 

Kako se u to doba orgulje usavršivale, to je i kaptol orgulje, 
koje postavio biskup Luka htio i usavršiti, te se za to god. 1517. 


! Doc. 146. 
* Doc. 187. 
3 Pag. 260. 
* Pag. 260. 
5 Doc. 88. 
® Doc. 4. 


LXXX Bogoslužje i bogoslužne knjige. Sinoda. Jubilej. 


obratio na pečuhskoga organistu, koji mu obrekao, da će za so for. 
nagrade umetnuti u postojeće orgulje nove registre, a ostali trošak 
da nosi kaptol. ! 


Bogoslužje i bogoslužne knjige. One odredbe (svez. Il. str. CLI) 
glede točna i savjestna izvršivanja službe božje, koje su stvorene 
bile u XV. vieku, vriedile su i za prvu četvrt XVI. vieka; samo 
mi je primjetiti, da je crkva zagrebačka imala u bogoslužnom ob- 
redu nekoje posebnosti, i da je prve već četvrti toga vieka rabila 
i tiskani po njezinom obredu brevijar i misal. — Najprije bijaše 
tiskan brevijari to u Mletcih godine _ 1484. u tiskari Erharda 
Radtolta, bez dvojbe na trošak biskupa Osvalda, dočim mu sadržaj 
izpravili i za tisak priredili dva kanonika zagrebačka: Gjuro, arci- 
djakon bekšinski, i Blaž, arcidjakon kalnički; a misal bijaše ta- 
kodjer tiskan u Mletcih medju god. 1509—1511. u tiskari Petra 
Lichtensteina. Trošak za tiskanje misala nosio je gradjanin zagre- 
bački Niemac Ivan Mier, kojemu je kaptol zagrebački u to ime 
uzajmio i dosta znatnu svotu, kako razabiremo iz lista, kojim Pavao 
Kecer Radvanski 12. septembra g. 1512. ovako poručuje kaptolu: 
da mu je kardinal i nadbiskup ostrogonski Tomo Bakač naložio, 
da pomogne Ivanu Müeru, zetu Vilhelmovu, koji se s tiskanimi 
misali vratio iz Mletaka, kamo ga radi tiska, dogovorno s kaptolom, 
odaslao pokojni biskup Luka, a kaptol da mu je u tu svrhu uzajmio 
znatnu svotu ; a jerbo je isti Ivan Miler uložio mnogo truda i silan 
trošak na tiskanje, samo da misal što sjajnije izadje, a ne ima sada 
odakle da podmiri taj zajam, to moli kaptol, da preuzme za dug 
toliko misala, da bi se njimi mogao namiriti; ne će li uzeti, da se 
tako dugo uztrpi, dok Miier ne proda misale, a tada će istom dug 
ili zajam podmiriti. “ 

Sinoda. O sinodi, koja se držala u stolnoj crkvi za biskupa 
Luke (t 1510.), poznato nam je samo iz naslovnoga lista više re- 
čenoga misala biskupije zagrebačke, gdje se veli, da je on za tisak 
odobren bio »in sacra synodo et generali capitulo sub reverendis- 
simo domino, domino Luca episcopo. ? 

Jubilej u stolnoj crkvi. Na 106. aprila g. 1523. razasla biskup 
Šimun Bakač okružnicu svećenstvu i redovničtvu zagrebačke bisku- 
pije, te mu javlja, da je privolom kralja Ljudevita protegnut jubilej 
na Ugarsku i na Hrvatsku, a da je on od papina legata opuno- 

! Doc. 147. 


* Doc. 102. 
3 Ibid. 








LXXXII | Župne crkve. 


naslov da prenese na bivšu cistercitsku crkvu sv. Marije, moli ga, 
da sada istu vlast udieli zagrebačkomu prepozitu Albertu i čazman- 
skomu prepozitu Dru Andriji.! | 

Prema ovoj molbi papa Julij II. na 19. jula g. 1511. dopusti 
rečenim prepozitom, da sruše župnu crkvu sv. Emerika, a njezinu 
župu prenesu na bližnju crkvu sv. Marije.? 

Ovu poslanicu upravi papa kaptolu zagrebačkomu, a on po- 
vjeri tadanjemu svomu kanoniku lektoru Matiji Bedeničanu, da više 
spomenutu papinu povlasticu osobno uruči rečenim prepozitom i 
da ih zamoli, da što prije svrše, na što su ovlašteni. Na 30. au- 
gusta r. g. rečenoj dvojici prepozita kanonik lektor osobno uruči 
ovu povlasticu.? 

Isti jošte dan oba su prepozita počela izvadjati, što im je bilo 
naloženo i na što su bili ovlašteni, te su, prema tadanjemu običaju, 
u prisuću prebendara: Mihalja iz Mlake, [vana iz Pobrežja i Bar- 
tola, i župnika Ivana, pred javnimi bilježnici Matijom i Martinom 
rečeno papino dopuštenje i povlasticu pribili na vrata stolne crkve 
i javno pozvali svakoga, bio on u Zagrebu ili izvan njega, ima li 
što protiva tomu prigovoriti, da od sada tečajem devet dana pri- 
govori, jer čim taj rok mine, da će onako postupati, kako im papa 
nalaže. 

Na 11. septembra, kada je minuo rok, a nitko za to vrieme 
ovakovoj odredbi nije prigovorio, pred glavnimi dveri stolne crkve 
u prisuću prebendara stolne crkve: Grge, Ivana, Ivana Ivančana, 
Leonarda, Gala, Blaža, Ivana Ludbrežana, Gjure i sakriste Grge, 
te javnih bilježnika: Martina i Matije, u ime kaptola zamoli ka- 
nonik lektor oba prepozita, da više spomenuti nalog s mjesta 
provedu. 

Prizvavši ime božje, a po udieljenoj vlasti od rimske stolice 
oba su prepozita proglasila: da se župa sv. Emerika dokida, a 
župna crkva da se sruši, njezin pako naslov sa svimi pravi i pri- 
padci da se prenosi na bivšu cistercitsku crkvu sv. Marije, a na 
mjestu, gdje je stojala crkva sv. Emerika, da se podignu braniči i 
kule; da se novi župnik sv. Marije prozove prepozitom, kojemu da 
se od rimske stolice mogu povjeravati i crkvene iztrage i da uživa 
sva prava, koja su nekoč imali opati cistercitski. — 1 tako posta 
mjesto župe sv. Emerika: 


1 Doc. 83 
* Doc. 93. 
® Doc. 95. 
* Doc. 96. 





LXXXIV Župne crkve. Škole. 


Župnoj crkvi sv. Ivana u Novoj vesi oporučno ostavio je ka- 
nonik Pavao Siščanin (T 1506.) za nuždne popravke 5 for. — Od 
župnika poznata su nam: god. 1501. Grga i 1516. Blaž. 


Župne crkve sv. Antuna u Laškoj ulici spominje se god. 1501. 
župnik Franjo. | 

Dominikanska napuštena samostanska crkva sv. Nikole u Laškoj 
ulici obstojala je jošte prve četvrti XVI. vieka, jer joj kanonik Pavao 
Siščanin god. 1506. oporučio 5 for. 


Škole. U prva dva svezka spomenuo sam, da su do stolne 
crkve već od utemeljenja zagrebačke biskupije postojale škole za 
one, koji su se htjeli posvetiti svećeničkomu staležu, ali da nije niti 
svjetovnjakom bio zabranjen pristup, te sam i u kratko nacrtao 
obuku do XVI. vieka. Ali pošto tečajem XV. vieka u kanoničkom 
sboru nalazimo članova s dičnim naslovom Doktora bilo teologije 
ili crkvenoga prava ili medicine, to su ovi, jer se u ovih zagre- 
bačkih školah tako duboko ne bi mogli naobraziti, višu naobrazbu 
crpili na prosvjetnih zavodih izvan Hrvatske. Iz bilježaka nekih ta- 
kovih učenjaka, koje nam se u njihovih spisih sačuvale, učili se 
najviše u Italiji i to: teologiju u Rimu, crkveno pravo u Padovi, 
a medicinu u Salernu. 


U ovih spomenicih nalazimo za to dvie viesti. Stjepan Bro- 
odarić, kao mladi svećenik biskupije zagrebačke, izručujući se go- 
dine 1505. u zaštitu zagrebačkoga prepozita Alberta Kasuha, spo- 
minje medju ostalim i o svojih naucih u Italiji, kamo ga je poslao 
biskup zagrebački Luka.! 

Kada se god. 1517. kanonik Ilija iz Buče odrekao zagrebač- 
koga kanonikata, to je tadanji upravitelj biskupije kardinal Toma 
Bakač taj izpražnjeni kanonikat udielio Ivanu Goricaju u to ime, 
da može poći na koji viši prosvjetni zavod i ondje učiti, ali dotle 
da mu kaptol svakako mora davati pripadajući mu kanonicki 
dohodak. * | 


Ovakovi naučnjaci, vrativši se po svršenih naucih kući, u za- 
grebačkom su sjemeništu učili mladež i toga radi slobodno bismo uz- 
tvrdili, da su prve četvrti XVI. vieka zagrebačke sjemeništne škole 
znatno napredovale, a obret tiska tomu je znatno pripomogao; i u 
zagrebačkom kaptolu našlo se ljudi, koji su dobavljali takove knjige 
za učeće mladje svećenstvo, jer se veli, da je kanonik Ivan Plankner 


1 Doc. 48. 
3 Doc. 148. 








LXXXVI Kupalište. 


Kupalište, koje je stojalo u Opatovini blizu potoka Medve- 
šćaka, kada je preuzeo prebendarski sbor iz ruku cistercitskih i. 
kako je njim upravljao do svršetka XV. vieka, spomenuo sam u 
prvih dvih svezcih ovih spomenika, a sada ću nacrtati njegovu po- 
vjest za prve četvrti XVI. vieka. 

Svršetkom XV. vieka od straha pred Turci izselili su se Ci- 
stercite iz Zagreba, a u njihovu zapuštenu crkvu g. ı511. prene- 
sena je bila stolna župa sv. Emerika, a novomu njezinu župniku 
udieljen bio naslov prepozita i doznačena sva prava, koja su nekoč 
imali opati cistercitski. Prvim župnikom ove nove župe imenovan 
je bio neki Dimitar, pa je i spram njemu prebendarski sbor kako 
je i prama bivšim cistercitskim opatom glede ovoga kupališta imao 
neke dužnosti i obveze t. j. morao mu od kupališta plaćati godišnji 
činž, davati tri obična dara i po kupalištnih brijačih brijati opata 
i njegove kapelane. 

Ovim svim prepozit Dimitar nije bio zadovoljan: on je na- 
stojao da dobije i samo kupalište, a toga radi nasta medju njim i 
prebendarskim sborom žestok priepor. 

Ovaj je priepor nastao najprije radi uredjenja onoga korita 
potoka Medvešćaka, koje je bilo medju prepozitovim mlinom i ku- 
palištem. U tom sporu obratila se i jedna i druga stranka na kaptol, 
da ga on riesi, a taj je na 27. jula 1515. odabrao mješovito povje- 
renstvo t. j. kanonike: Bartola kantora, Ivana arcidjakona komar- 
ničkoga, Grgu arcidjakona vaškanskoga i kanonike meštre: Pavla iz 
Rovišća, Ivana Varaždinca, Nikolu iz Sićah i Petra Ripača; zatim 
altariste stolne crkve: Jeronima, dva Ivana, a od svjetovnjaka: Stje- 
pana literata, Ambroza brijača i Pavla Radeja. Ovo povjerenstvo 
u rečeni dan pred prućimi strankami pokaza i označi pravi tok 
potoka Medvešćaka medju prepozitovim mlinom i kupalištem, a da 
se u buduće preprieči svaki sukob, odredi, da se korito valjano 
čisti, a obale mu učvrste, da prigodom poplave ne bude štete ni 
jednoj ni drugoj stranci. 

S ove zadjevice započe borba o kupalištu. — U predstavci, 
koju je u ime prebendarskoga sbora njegov dekan Blaž podastro 
kaptolu početkom god. 1516., veli se: da sve, što sbor posjeduje, 
ima od bogoduhih kanonika, koji su učinili zaklade i za službu 
božju i za spas svojih duša, a sbor da savjestno izvršuje sve, što 
mu je ovimi zakladami namienjeno. Ali eto sada se nazovi opat 
Dimitar dignuo, da otme ono, što sbor zakonito posjeduje pa i sam 


1 Doc. 112. 





LXXXVIII Kupalište. 


dovački prosvjed protiva takovu sudu i obreče, da će sbor prizvati 
na rimsku stolicu. ' 


Ni prepozit Dimitar ne bijaše kaptolskim presudom zadovoljan, 
te se i on tobože, da je po nepravu izgubio parnicu, prituži u svoga 
zaštitnika kardinala i nadbiskupa ostrogonskoga Tome Bakača, ta- 
danjega upravitelja biskupije zagrebačke. “ 

Kada je dočuo prebendarski sbor o Dimitrovu prizivu, to pred 
rečenim javnim biljeZnikom sastavi prosvjed protiva tomu, veleć, 
da je Dimitar nepravedno zapodjenuo parnicu o kupalištu, koje je 
kaptolski sud dosudio sboru, a prepozitu Dimitru zabranio podići 
novu parnicu. Ali on tim uvriedjen i dočuvši jošte, da će sbor glede 
nošenja parbenih troškova prizvati se na rimsku stolicu, da se on 
tomu uz prkos tužbom obratio na kardinala: Tomu, a to samo za 
to, da otegoti prebendarski sbor, pošto je tim razpravu ciele par- 
nice sveo pred kardinala u Qstrogon, koji je šest dana udaljen od 
Zagreba, a niti je pristup siguran onamo. 5 

Ovako sastavljeni prosvjed na 15. augusta prebendarski je 
dekan Mihalj Brlek pročitao pred stolnom crkvom pred rečenim 
javnim bilježnikom i pozvanimi za to svjedoci i pribiti ga dao na 
dveri stolne crkve. * 


Medjutim kardinal Toma imenova prepozita čazmanskoga 
Andriju Cesija svojim zamjenikom u toj parnici i sudcem, a taj na 
zahtjev Dimitrijev naloži župnikom sv. Ivana, sv. Marka i sv. Mar- 
garete, da pozovu prebendarski sbor na sud pred njega. — U su- 
botu 18. augusta rečeni su župnici pred stolnom crkvom pozvali 
na zahtjev prepozita Dimitra dekana i prebendarski sbor, da na 
dvadeseti dan dodju ili osobno ili pošalju punomoćnika na iztragu 
pred čazmanskoga prepozita Andriju Cesija i da se ondje parbe s 
Dimitrom; ne dodju li ili ne pošalju li punomoćnika, da će se 
protiv sbora po zakonu i pravdi postupati. U isti su dan rečeni 
župnici opet na zahtjev Dimitrijev opomenuli u sakristani cieli 
kaptol i zabranili mu, da se ne upušta u riešenje koje nove par- 
nice o kupalištu, jer to bi bilo na uštrb ugledu kardinalovu, a da 
sve dotadanje parbene spise predade prepozitu Dimitru ili njegovu 
punomoćniku, da ih podastre kardinalovoj presudi. 5 


1 Doc. 124. | " 
* Doc. 125. 
3 Doc. 127. 
* Doc. 128. 
5 Doc. 129. 











XCII Kupaliste. 

Nije li kardinal Toma Bakač znao za ovaj od pape ovlašteni 
sud ili je znao, ne možemo reći ni jedno ni drugo, ali to stoji, da 
je i on na 14. marta 1517. pisao o tom predmetu zagrebačkomu 
kanoniku lektoru Petru Grangji. U tom pismu veli kardinal, da ga 
je u kupalištnoj parnici medju prepozitom Dimitrom i prebendar- 
skim sborom zamolio isti prepozit, da on preuzme tu stvar, te 
prebendarski sbor pozove preda se i parnicu rieši; ali pošto želi, 
da se taj spor mirno razpravi i rieši kod kuće u Zagrebu, a to za 
to, da se odsućem članova, koji utiču u tu parnicu, ne obustavi 
služba božja i za to takodjer, da se prištede suvišni troškovi, od- 
redjuje, da zagrebački kanonik lektor s arcidjakonom Grgom, kap- 
tolskim vikarom i kanonikom Gjurom Rasinjaninom taj spor jednom 
rieši; a čim ga rieše, da ga i provedu, jer ih on ovim ovlaštuje.! 

Da ovi od kardinala Tome odabrani sudci nisu htjeli taj spor 
riesiti, to možemo sigurno zaključiti odatle, što im je dobro znano 
bilo, da su za to riešenje već od pape ovlašteni sudci dostojan- 
stvenici čazmanskoga kaptola, a drugo, jer je kaptol zagrebački već 
prošle godine kupalište dosudio sboru. 

Ne imamo presude dostojanstvenika kaptola čazmanskoga, ali 
da su oni kupalište dosudili prebendarskomu sboru i odredili, da 
drugotni sudbeni trosak od 200 for. namiri mu prepozit Dimitar, 
jer ga je prouzročio tim, što je osudjen na prvom kaptolskom sudu 
sveo parnicu u Ostrogon pred kardinala Tomu, svjedoči nam, što 
je te godine prebendarski dekan Gal Mihalja kantora i Mateja ku- 
stosa čazmanskoga kaptola zamolio, da kao ovlašteni sudci prisile 
prepozita Dimitra, da izplati sboru 200 for. u ime parbena troška, 
koji je sboru prouzročio. 

Je li prepozit Dimitar ovoj dužnosti zadovoljio, ne bismo 
mogli uztvrditi, budući da za to nemamo potvrda. 


1 Doc. 139. 


— ——B -—49 9 9 — «m— - — 





XCIV Sukobi. 


krojača Tomu Peršića, razbojnički ga napali i navlačeći ga za vlasj 
bacili na tlo i tu ga buzdovanom tukli. 1 


Pomenuti su gradjani javno provalili u kanonički dvor i ondje 
počinili izgred, ali bilo je i tajnih, noćnih provala. Godine 1508. 
mjeseca maja gradski se stanovnik Nikola Soldinarić ušuljao noćju 
u dvor kanonika Nikole, arcidjakona dubičkoga, razbio škrinje i 
odnesao stvari vriednih 200 for. ? 


Godine pako 1513. na 15. maja pred čazmanskim kaptolom 
izaslanik kaptola zagrebačkoga kanonik Ivan Županić ulaže u ime 
svoga kaptola prosvjed protiv Franje Kecera, biskupova providnika, 
koji je Gjuru Horvata, kastelana svoga zagrebačkoga, i Blaža, ka- 
stelana okićkoga, i Boltu Hobetića, dvorskoga čazmanskoga, te Ivana 
literata, Nikolu Boršića, Stanka Žrjavinića, Andriju sudca laškoulič- 
koga, Martina Ciglara, Grgu 1 Valenta, laškouličke kmete, sa silnom 
naoružanom četom odaslao na kaptolski posjed Krog ili Siget, gdje 
su na nekojih kanoničkih tlakah, koje je kaptol od vajkada uživao, 
povadili i uništili stare medjašnje oznake, te kolci i panjevi označili 
nove medje, a tim znatan dio Kroga posvojili. ? 


Sliedeće opet godine 1514. polovinom mjeseca jula pod vod- 
stvom gradskoga sudca Mihalja i pod vodstvom obćinskih zastup- 
nika Valentina vuzdara i Stjepana zlatara provali silna gradjanska 
oružana četa i na konjih i na kolih na kaptolske oranice i sjeno- 
koše u Krogu, gdje su osamdeset stogova požete pšenice i ječma i 
sto kupova siena, sakupljena u jedan stog, natovarili na kola i od- 
vezli. Povrh toga jošte da su šestnaest rali nedozrele zobi sabljami 
i mačevi sasjekli, s konji i pješadijom pogazili i uništili; da su 
polazeć na taj plien i vraćajući se s njega nosili pred četom zao- 
štren kolac poput buntovnih Križara (ugarski seljački ustanak pod 
Jurjem Dožom), te zaprietili kaptolu, da će proti njemu i ugarske 
Križare pozvati u pomoć. — Kaptol čazmanski ovaj prosvjed i ovo 
nasilje doglasi kralju Vladislavu, da on o tom shodno odredi; a 
kralj na 25. augusta naloži banu Petru Berislaviću i kraljevinskomu 
prabilježniku Franji Moravčanu, da u što kraćem roku sazovu glede 
toga sabor, na njem da preslušaju stranke i što sabor zaključi i od- 
redi, da s mjesta provedu ne obzirući se na ničije prigovore, došli 
oni s koje mu drago strane. * 


! Doc. 76 
* Doc. 62. 
3 Doc. 106. 
* Doc. 108. 


Sukobi. XCV 


Ne imamo viesti, je li taj sabor bio sazvan, no mislimo, da 
jest i da su gradjani na _ njemu doista pronadjeni krivi, ali da se 
gradska obćina pred kraljem s ove ljage nekako opere, zamoli kralja 
Vladislava, da shodno odredi, kako bi se taj spor, koji je poradi 
priepornih nekih zemljištnih čestica nastao s kaptolom, jer ih je on 
za se posvojio, što prije svršio. Na 6. marta g. 1515. naloži kralj 
banu Petru Berislaviću, kraljevinskomu prabilježniku i prisjednikom 
banskoga stola, da obadju što prije prieporna zemljišta, i to u na- 
zočnosti obiju stranaka i na podlozi starih izprava da postave nove 
medje, da se već jednom taj spor dokrajči. ' 

Bez dvojbe posredovanjem banovim, prabilježnikovim i pri- 
sjednika banskoga stola u brzo je došlo do zajedničkoga sporazumka 
medju strankami, a iza njega sliedilo odmah i konačno izmirenje 
na 19. marta god. ı515. 

Toga je naime dana izdao kaptol zagrebački sa svoje strane 
svečanu izjavu, u kojoj veli, da želeć uzdržati mir a ne podjarivati 
razdor, oprašta gradskoj obćini sve nepravde i sva nasilja, koja je 
počinila na kaptolskom posjedu Krogu i sve dotadanje parnične 
spise i tužbe proglasuje nistetnimi i bezkrepostnimi. ? 

Gradska pako obćina u svojoj svečanoj izjavi izpovieda, da 
želeći s kaptolom živjeti u ljubavi i u slozi, a i iz štovanja spram 
sv. Stjepanu kralju, akoprem se zemljište Krog nalazi medju me- 
djami gradske obćine i ona scieni, da bi mogla imati pravo na nj, 
to ga se ipak za vaviek odriče i prepušta kaptolu na vječno 
uživanje. > 

I tako se oba susjeda veleposjednici izmirili bar o priepornih 
zemljištih, dok ie o pravu kaptolskoga trga, kako na dotičnom 
mjestu spomenusmo, postojao spor medju njimi na štetu jedne i 
druge strane. 


! Doc. 109. 
* Doc. 110. 
3 Doc. III. 








Zagrebačka okolica. 


Osim kaptola zagrebačkoga, koji je bio gradskoj obćini naj- 
bliži susjed, a jerbo se njezin kotar daleko pružao prema sjeveru i 
zapadu do područja vlastelinstva medvedgradskoga i susjedgradskoga, 
to su mu i ova dva grada susjedi bili. 

U prva dva svezka nacrtao sam, kakove je borbe imala gradska 
obćina s gospodari medvedgradskimi i susjedgradskimi do svršetka 
XV. vieka, a sada ću progovoriti, kako joj je s njimi bilo prve 
četvrti XVI. vieka. 

Medvedgrad. Za života vojvode i bana Ivana Korvina, koji 
bijaše početkom XVI. vieka gospodar medvedgradski, gradska je 
obćina na miru bila, ali kad se po njegovoj smrti (T 1504.) udova 
mu Beatrica, kći Bernardina Frankapana, udala g. 1508. za Gjuru 
markeza brandenburškoga, te mu u ime miraza osim ostalih gra- 
dova donesla i Medvedgrad, nastale su opet s ovim novim medved- 
gradskim gospodarom gradskoj obćini i nove borbe, koje se počele 
već g. 1509. o gradskih posjedih: Dedićih, Biteku, Novacih, Črno- 
mercu i Kraljevu brodu, kako sam o tom jurve progovorio u ovom 
svezku na str. IX —X. 

Po smrti Beatričinoj dignuo se kaptol zagrebački protiv mar- 
keza Gjure i obnovio staru parnicu zahtievajući nekadanji svoj Med- 
vedgrad i njegova sela. Tečaj parnice nije nam poznat, samo ta 
nam se viest sačuvala, da je na 7. decembra g. 1517. ban Petar 
Berislavić naložio kaptolu čazmanskomu, da uvede kaptol zagre- 
bački u posjed medvedgradskoga vlastelinstva. Ali kada su izaslanik 
kaptola čazmanskoga i banov pristav htjeli na 26. decembra uvesti 
kaptol u posjed Kraljevca, u ime je markezovo ovomu uvedenju 
protuslovio njegov kmet Stjepan Črnčić.! 

Ne ima sumnje, da su medvedgradski kastelani poput svojih 
predšastnika dolazili u sukob ili s gradskom obćinom ili pojedinimi 


1 Doc 149. 


"va 


Zagrebačka okolica. Medvedgrad. Susjedgrad. Remete. XCVII 








gradjani, naročito za vremena posjedovne borbe medju gradskom 
obćinom i markezom Gjurom, ali nam se viesti o tom nisu saču- 
vale, jedino znano nam je, da su god. 1523. Medvedgradjani zlo- 
stavili vrabčanskoga župnika. ! 


U ovih se spomenicih g. 1526. spominje kao gospodar Med- 
vedgrada ban Ivan Torkvat Karlović, koji je r. god. na 24. juna 
darovao vjernomu svomu Ivanu Novakoviću posjede Sopnicu i 
Slanovec. ? 


Susjedgrad. Kakove je borbe vodila gradska obćina sa susjed- 
gradskom vlastelom o posjedih Petrovini i Siljakovini, nacrtah u 
tom svezku na strani XI - XIV, a kakove opet glede plaćanja mal- 
tarine, spomenuh na str. XXXVI. 


Remete. O tom ugodnom i gradu Zagrebu ne dalekom pro- 
šteništu, samostanu »bielih fratara« ili Pavlina, progovorio sam u 
I. i II. svezku, a ovdje reći ću, koliko je poznato o njemu za prve 
četvrti XVI. vieka. 

Godine 1500. zagrebački je prepozit Andrija Alfonso Tuz 
oporučno ostavio remetskomu samostanu 13 for. za molitve;? a na 
I. marta g. 1504. Margareta udova Baltazara Mikčevačkoga na sa- 
mrtnom času ostavila je »svetoi Marii fratrom v Remete vis Ma- 
rince s' zemlom, z vodom, z lozom ka ni razdilena z Jaluševci, za 
niedne pinezi, nego za vikuvičnu mešu.* — Ovu je oporuku, pre- 
vedenu na latinski, kaptolski vikar i kanonik Dr. Andrija dao iz- 
vjesiti na vrata stolne crkve, a kada tomu zapisu nije nitko prigo- 
vorio u odredjenom za to roku, vikar je oporuku potvrdio i re- 
metski samostan ovlastio, da preuzme selo Marince. 

Ali Pavlini nisu mogli s mjesta stupiti u posjed Marinaca, jer 
ih je u ime liečničkih i pogrebnih troškova za pokojnicu pridržao 
zagrebački gradjanin Jakob Flic, pa ga toga radi remetski prior 
Marko tužio gradskomu sudu. Na 23. jula i. g. u gradskoj viećnici 
u nazočnosti sudca Emerika, javnoga bilježnika Tome Strlikara i 
svjedoka: plemića Ivana Bine, Martina župnika sv. Marka, Jakoba 
liečnika, Ivana Octenoga i drugih, obreče napokon Flic, da će Ma- 
rince odstupiti samostanu, ako mu se izplati sav trošak, koji je 
imao za pokojnu Mikčevačku, na što prista i fratar Marko. ® 


M) 


XCVIII Zagrebačka okolica. Remete. 





Ne zna se, s kojega se uzroka nije ova nagodba proizvela, 
pošto su na 21. januara 1505. pred gradskim sudom obje stranke 
odabrale porotnike, koji će o tom izreći presudu, pa kako porotnici 
odrede, stranke će se pokoriti. Odabraše pako za porotnike gra- 
djane i to: Mihalja Oprašnića, Ivana bivšega sudca, Valentka i po- 
stolara Gjuru, koji ovakov izrekoše sud: rečeni vikar i fratri, čim 
preuzmu Marince, odmah da izplate Jakobu Flicu 12 for. u ime 
njegova troška za pokojnu, ali za to je dužan Flic predati reče- 
nomu samostanu sva pisma, koja se tiču Marinaca, jer ih fratri tre- 
baju, da njimi zaposjednuti posjed braniti uzmognu protiv svakoga, 
ko bi ga htio posvojiti. Ovoj presudi pridodaše: ako li ne bi re- 
metski samostan do Miholja zaposjeo Marinaca, da tada nije dužan 
Flic dati Pavlinom izprave, a niti su mu ovi dužni platiti 12 for. 
troška. ! 

U izdašnije dobrotvore remetskoga samostana ubrajamo Bea- 
tricu, ženu Ivana Korvina, »vojvodkinju kraljevine Dalmacije, Hr- 
vatske i Slavonije i banicu«, koja se spram remetskomu samostanu 
sama smatrala zaštitnicom »patrona monasterii«. Kad je ona od re- 
metskoga vikara Marka vjerodostojno doznala, da na remetskom 
proštenju na svetak uznesenja i narodjenja bl. dj. Marije dovoze i 
toče vino gradjani i stranci u samostanskom vrtu i medju samo- 
stanskimi zidovi, kada i mise traju, čim se smućuje pobožan puk, 
da, često se sluči, da se opojeni zavade i krvavo potuku, to je na 
molbu vikarovu 17. augusta god. 1504. to zabranila i zapovjedila 
medvedgradskim kastelanom, da zapliene i vino i kola i marvu 
svakomu, koji bi dovezao vino i točio ga ili u samostanskom vrtu 
ili u ogradjenom dvorištu kod zdenca; što zapliene, da ne vrate. ? 

Ista Beatrica na prošnju vikara Marka, a na čast bl. dj. Ma- 
rije, god. 1506. dne 22. marta dopusti remetskim fratrom, da smiju 
svoje ovce i drugu stoku pasti po lozah i livadah njezina vlaste- 
linstva tako oko samostana, kao i u području Medvedgrada i Gra- 
Cana, ali da njihova stoka ne ošteti ni usjeva ni trsja ni njezina 
ni njezinih kmetova. ? | 

Napokon kanonik zagrebački Pavao Siščanin oporuči g. 1506. 
remetskomu samostanu 5 for. * 

U gradskoj su obćini remetski Pavlini posjedovali jednu kulu 
s nuzgrednimi sgradami, koju im je gradsko poglavarstvo g. 1487. 

! Doc 33. 

* Doc. 30. 

* Doc. so. 

* Doc. 49. 


Zagrebacka okolica. Remete. Zaključak. XCIX 








dopustilo popraviti i ovlastilo ih, da njezin podrum mogu jednom 
samo na godinu napuniti vinom, koje smiju prodavati i domaćim 
i stranim ljudem, ali će za to pravo morati plaćati svake godine 
jedan for. u gradsku blagajnu. 

Početkom XVI. vieka gradsko je poglavarstvo ovu povlasticu 
opozvalo i javno dalo proglasiti, da ni remetski fratri ni njihovi 
kmeti ne smiju ni svoje vlastito vino prodavati ni domaćim ljudem 
ni inozemcem, a podnipošto Kranjcem; prodadu li ga, da će ih 
obćina globiti za to. 

Protiva ove zabrane digli se Pavlini i gradsku su obćinu 
utužili kralju Vladislavu. Uslišav kralj njihovu pravednu tužbu na 
21. septembra g. 1506. piše gradskoj obćini i kori ju, što je po- 
vriedila staro ovo samostansko pravo, te joj zapovieda, da svoju 
zabranu opozove i da ne zaprečuje ni Pavlinom remetskim ni nji- 
bovim kmetom, da ne prodaju svoga vina komu hoće bilo domaćim 
bilo stranim, a naročito Kranjcem, i da kupcem vina ne pravi ni- 
kakovih tegota, a najmanje da ih progoni.! 

Godine 1482. na samrtnom je času odredio krojač Nikola, da 
se cd najma njegova dućana svake godine o Sviećnici dade jedan 
forint remetskomu samostanu. Do god. 1504. remetskomu je samo- 
stanu taj najam redovito bio plaćen, ali ove ga godine dućanski 
najamnik gradjanin Mihalj Oprašnić ne htjede platiti, i za to ga na 
23. jula utuZi remetski vikar Marko gradskomu sudu, koji ga je 
osudio i naložio mu, da točno plaća taj najam. 


Zaključak. Iznoseć na svjetlo sredovječne povjestne spomenike 
slob. kr. grada Zagreba, pisane latinskim jezikom, da budu na 
poduku i onomu naobrazovanomu svietu, koji se strogo ne bavi 
proučavanjem prošlosti, a i onomu, koji latinskoga jezika ne razu- 
mije, nastojao sam ih i hrvatskim jezikom, u koliko se je najviše 
moglo, ne samo protumačiti, već kao u jednoj slici predočiti. Prema 
tomu, kako u prvom svezku nacrtah prošlost grada Zagreba od naj- 
starijih vremena do svršetka XIV. vieka; u drugom njegovu povjest 
tečajem XV. vieka; u ovom sam trećem, u koliko se pismenih spo- 
menika pribrati dalo, spomenuo njegove sretne i nesretne sgode 
prve četvrti XVI. vieka, kada se svršava tako nazvani srednji viek. 

U koliko sam ovimi razpravami unesao svjetla u obću hr- 
vatsku povjest, a posebice u povjest grada Zagreba, neka čitatelj sudi. 


! Doc. sı. 


Ivan Tkalčić. 


* 


SADRŽAJ. 


Uvod. 
Kratki nacrt zagreb. prošlosti prve četvrti XVI. vieka . 


Grad27c7. 
Gradska utvrda. — Ulice, mostovi, zdenci. — Župne crkve: sv. 
Marka, sv. Margarete, sv. Martina i njihove kapele. — Samo- 
stan Dominikana. — Groblja. — Škole. — Bolnica i ubožnica. 


— Kraljevska palača 


Gradski posjedi i borba za njih. 

Dedići, Bitek, Črnomerci, Novaci i Savski brod. — Kraljevec, Cerje, 
Kobiljak, Sviblje i Nart. — Hrašće. — Petrovina i Šiljako- 
vina . . . . e. . .. 

Gradjanstvo i gradska uprava. 
Gradske sloboštine. — Djelokrug gradskoga zastupstva . 


Javne službe. 
Liečnici. — Javni bilježnici 
Obrt i trgovina. 
Cehovi. Slikari. Rezbari. Knjigovežtvo. Trgovačke povlastice i te- 
gobe. Gradski zakon o trgu 
Gradski život i običaji. 
Odielo. Nakiti. Igre i zabave. Sprovod . . . . . 
Kaptolska i biskupska oblast. 


Naimenovanje kanonika. Kaptol kao vjerodostojno mjesto. — 
Kaptolski trg i borba za nj. Život i običaji u Kaptolu. Sbor 
prebendara, Obvezne mise ili altarije. Bratovština. Stolna 
crkva i bogoslužje. Oltari i njihove zaklade. Orgulje. Bogo- 
služne knjige. Sinoda. Jubilej. — Župne crkve: sv. Marije 
(nekoć cistercitska), sv. Ivana u Novoj vesi, sv. Antuna u 
Laškoj ulici. Škole. Ubožnice. Kupalište 


Sukobi . 
Zagrbačka okolica. 
Medvedgrad. Susjedgrad. Remete. . . . 


ta ——— 


III— VIII 


IX—XIV 


XV —XXIV 


XXV —XXIX 


XXX—XL 


XLI—XLIII 


XLIV—XCII 
XCIII—XCV 


XCVI—XCIX 


ARGUMENTA. 


ARGUMENTA. 


. Anno 1500, 12. februarii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, pro- 


hibet, ne ipse quidem episcopus post mortem canonici cujusdam inte- 
stato defuncti sese ingerat, statuitque ut capitulum antiquo more totam 
fortunam a canonico relictam dividat trifariam +-........... nn 


. Anno 1500, S. aprilis. In castello Glogovnicae. Alphonsi Thuz za- 


grabiensis et glogovnicensis ecclesiae praepositi, dispositio testamentaria 


. Anno 1500, 15. aprilis. Budae. Lucas, episcopus zagrabiensis, vetat, ne 


quem, etiamsi litteras regis commendatitias habeat, capitulum sine ipsius 
constitutione canonicum zagrabiensem instituat ........... nun 
Anno 1500, 29. maii, Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Lucae 
episcopo zagrabiensi praecipit, ut ecclesiam cathedralem et domum episco- 
palem obstruat, novisque propugnaculis fortificet insumptis 10 000 flor, 
quos Oswaldus episcopus ultima voluntate ad hanc rem perscripsit - 


. Anno 1500, 2, junii. Budae. Lucas, episcopus zagrabiensis, capitulo za- 


grabiensi mandat, ut Antonium de Andreis, regis capellanum, instituat 
praepositum ecclesiae cathedralis zagrabiensis + +++. +... n nene 
Anno 1500, 25 novembris. In Ivanić. Lucas, episcopus zagrabiensis, 
capitulo mandat, ut fidem habeat homini cum ipsius mandatis misso. - - 


. Anno 1500, 3. decembris. In Ivanić. Lucas, episcopus zagrabiensis, 


Stephano lectoii confert canonicatum, quo Bartholomaeus, archidiaconus 
de Duboka et canonicus eccl. albensis, in eius gratiam se abdicavit - - 
Anno 1501, 12, junii, Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, communi- 
tati civitatis montis Grecensis nuntiat ad munitionem civitatis restitu- 
endam 32 flor. a se esse assignatos, qui per tre$ annos ex regia trice- 
sima zagrabiensi sint solvendi + ........... nn P 


. Anno 1501, 20. augusti. Varasdini. Johannes Corvinus, dux et banus. 


IO. 


Stephano canonico lectori interdicit, ne judicet de lite, quae inter cives 
et Michaelem, Petrum, Valentinum, Dominicumque Perović agatur, ju- 
betque, ut arbitrium eius rei rejiciatur ad civitatis tribunal - +...."-. 
Anno 1501, 8. septembris Casmae. Lucas, episcopus zagrabiensis, pro- 
ventus praepositi zagrabiensis a Capitulo zagrab. sequestratos constituit 
el esse restituendos - - +... ++ eere nr 
Anno 1501, mense octobri. Crisii. Quaestione constituta, esse cognitum 
Andream Budor, nobilem Zagrabiae degentem a Blasio Arky, nobile stu- 
bicensi, profecto contumeliis affectum paeneque concisum judices nobilium 
comitatus crisiensis nuntiant --*««.«-«-cecc erm BÀ BH .... 


Pagina 


lo 


lo 


I! 


12 


13 


14 


CVI Argumenta. 


12. 
13. 


14. 


15. 


16. 


17. 


18. 


19. 


20. 


21. 


22. 


23. 


24. 


26. 


27. 


28. 


Anno 1501. Commemorantur parochi zagrabienses illius temporis: + + + + 
Anno 1502, IO. januarii. Zagrabiae, Coram magistratu civitatis montis 
Grecensis Helena morte Blasii freniparis viduata, domum suam cum fundo, 
aedificiisque et Anna hortum suum in territorio civitatis situm Mathaeo 
Sever camifici vendunt --- +... 0.0000 0.0...0........................ 
Anno 1502, 23: februarii. Budae, Vladislaus, Hungariae etc. rex, de pe- 
cunia Osvaldi episcopi pro perpetua missa ordinata, 2000 flor, mutuo 


accipit ene sooo aaa 
Anno 1502, 3. martii. Časmae. Cantoratum et canonicatum ecclesiae 
zagrab. Lucas episcopus Seraphino, fratri suo, confert :...... ee 
Anno 1502, 15. novembris. In Prugovec. Andreae Krajačić legatum 


praebendariis ecclesiae cathedralis zagrabiensis testamento adscriptum. - 
Anno 1503, 13. martii. Časmae. Mathaeus Horvat Gjurišić, testatur 
Lucam, episcopum zagrab., 2479 flor. a Osvaldo episcopo ad ecclesiam 
cathedralem restituendam legatos, jussu regis sibi numerasse eaque con- 
ditione, ut pecunia ad castrum Jajce conservandum adhiberetur - - -- - - 
Anno 1503, 23. aprilis. Zagrabiae, Conventum cum praebendariis eccle- 
siae cathedralis factum de missa »Assumptionis Mariae« singulis diebus 


continuanda annuis 2 5 flor. :«.«« rn... ooo nn 
Anno 1503, 26 aprilis. Zagrabiae. Inquisitio contra Joannem Posegay 
tricesimatorem instituta +» +... e.. rne nn 


Anno 1503, 3. junii. Budae. Johannes Corvinus, dux et banus, commu- 
nitatem civitatis montis Grecensis vehementer vituperat in eo, quod Ja- 
run et Rodeš, capituli possessionibus, vim intulit +... +... ser rc... 
Anno 1503, 18. junii. Zagrabiae. Andreas canonicus et vicarius episcopi 
zagrab. parochis quibusdam praecipit, ut legatum a Gregorio parocho 
gragenensi praebendariis testamento ascriptum exigant - +. «rc... 
Anno 1503, 20. augusti. Zagrabiae. Johannes Sovan, tricesimator, telo- 
nium capituli conducit polliceturque se in telonio exigendo nova non 
allaturum ««*«..-cceeeeeeeeeeeeeeoeetoeouoet ne 
Anno 1503, 23. augusti In Zenthmikloš. A Johanne Punek et Nicolao 
Osel legatus Zagrabiam mittitur, qui cum praebendariis agat, quomodo 
legatum Gregorii parochi gragenensis quam primum eis expendatur - - - 
Anno 1504, I. martii. In villa Marinci. Legatum Margarethae nobilis 
de Mikčevac eccl. parochiali s. Marci et monasterio Remetensi ascriptum 
Anno 1504, 8. martii. Zagrabiae. Johannis Corvini, ducis jussu magi- 
stratus montis Grecensis fundum quendam desertum in civitate Hans 
pictori dono dat .. +000 CPP 
Anno 1504, 3. aprilis. Sisciae Gregorius, Sisciae parochus, a Paulo 
Kunić exigit legatum a Mathaeo Brumnić, cive zagrabiensi, praebenda- 
ris eccl cathedralis et altaristis eccl. s. Marci testamento ascriptum 
Anno 1504, II. aprilis. Zagrabiae. Johannes Corvinus dux statuta a 
Mathia rege sutoribus civitatis data confirmat -:--..-.. eee 
Anno 1504, 25. junii. Zagrabiae. Coram magistratu civitatis Ursula, 
Georgii agricolae uxor, Matheo de Vrhovec particulam vineae suae 6 flor. 
et 60 solidis vendit --- .. ...... ne Deere ernennen 
Anno 1504, 23. julii. Zagrabiae. Coram notario publico et communitate 
civitatis montis Grecensis Marcus, frater Remetensis, actionem intendit 


I$ 


16 


17 


18 


19 


20 


20 


2I 


21 


22 


24 


25 


25 


26 


27 


30. 


31. 


32. 


33. 


34. 


35. 


36. 


37. 


38. 


39. 


40. 


41. 


42. 


43. 


44. 


Argumenta. 


Jacobo Flicz civi, quod legatum Margitae de Mikčevac, monasterio re- 
metensi tradere dubitet ..-.. +... 0000 000kn .ee...... 
Anno 1504, 17. augusti. In arce Medved. Beatrix de Frangepan, ducissa 
et banissa, interdicit ne diebus b. v. Mariae festis intra septa hortosque 
monasterii remetensis vinum veneat .««.4«.. B BÀ nn 
Anno 1504, 28. augusti, Zagrabiae. Andreas s. theologiae doctor ac vi- 
carius ecclesiae zagrab mandat Gregorio parocho sisciensi, ut excom- 
municatione minitans Paulum Kunić admoneat ad persolvendum legatum 
a Mathaeo Brumnié cive praebendariis ascriptum ...... eene 
Anno 1504, 15. novembris, Budae "Vladislaus, Hungariae etc rex, com- 
munitati montis Grecensis mittit legatum, qui habet ejus mandata: +. 
Anno 1505, 21. januarii. Zagrabiae. Coram communitate civitatis Marcus, 
vicarius remetensis, cum Jacobo Flicz de legato a Margaretha Mikčevac 
monasterio remetensi ascripto paciscitur «-«.... e n nennen 
Anno 1505, 29. januarii. Zagrabiae. Communitas civitatis testatur Nico- 
laum Simunovié praebendarium Martino Radlin, civi agrum suum hae- 
reditarium S flor. auri vendidisse o o nennen 

Anno 1505, 3. martii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, interdicit, 
ne a populis et jobagionibus capituli zagrabiensis collectae vel denarii 
fumales pro negotiis regno debitis exigantur :.:.-.- +... nnn 
Anno 1505, 30. martii, Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, omnibus 
nobilibus, hominibusque possessionatis mandat, ne a civibus zagrabien- 
sibus pro merce tributum porro exigant *-«««««*- n n n n n n n n8 
Anno 1505, 30. martii. Budae, A Vladislao Hungariae etc. rege com- 
munitas civitatis montis Grecensis eiusque cives in suburbio a proven- 
tibus mardurinalibus, omnibus taxis contributioneque extraordinaria sol- 
vendis liberantur-. +... 0.020 00 aaa ao eet mehr ne 
Anno 1505, 30. martii. Budae, Vladislaus, Hungariae etc. rex, cives ci- 
vitatis montis Grecensis a descensu banali liberat ............, SEE 
Anno 1505, 30. martii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc rex, communi- 
tati civitatis montis Grecensis ad restaurationem munitionis civitatis ex 
regia tricesima 100 flor. auri quotannis solvendos assignat +-........ 
Anno 1505, I. aprilis Casmae, Lucas, episc. zagrab pro missa quoti- 
diana in honorem s regis Stephani »Os justi«, quae iam dudum inter- 
missa est, in perpetuum facienda, decimas quasdam episcopales assignat 
Anno 1505, 8 aprilis. Zagrabiae. Capitulum eccl. zagrab. onus perpetui 
et quotidiani sacrificii in honorem s. regis Stephani in ecclesia cathe- 
drali instituendi suscipit ecce] o cevsotvcseschvececsüÁrececetv ner 
Anno 1505, 17. julii. Zagrabiae. Andreas artium et decretorum Dr. pa- 
rochis: Sisciensi et Pešćenicensi mandat, ut nonnullos possessionatos 
homines districtus Sisciensis propter legata collegio Praebendariorum 
denegata, in jus vocent ree . 
Anno 1505, 15. augusti. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Andreae 
Hening de Susedgrad nobili interdicit, ne a mercatoribus civitatis zagr. 
tributum pro merce exigat - +... +... e IR e n f! ng. . 
Anno 1505, 1 septembris. Zagrabiae Capitulum eccl. zagrab munus 
perpetuae et quotidianae missae in honorem s. regis Stephani institutae, 
pensione assignata, in curam Praebendariorum delegat ......-.-.:-- ets 


CVII 


Pagina 


28 


29 


30 


31 


32 


33 


34 


35 


36 


38 


38 


39 


41 


43 


44 


45 


CVIII Argumenta, 


45 


46. 


47. 


49. 


50. 


52. 


53. 


54. 


55. 


56. 


57- 


58. 


Anno 1505, 20. octobris, Zagrabise. Coram magistratu civitatis montis 
Grecensis Joannes Sinek et Helena Skriljak post mortem Michaelis 
Malec duas particulas vineales quatuor et dimidio flor. Petro Ilicki 
vendunt --«: «rer... rr 


Anno 1505, 12. novembris. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Ferdi- 
nando de Frangepanibus comiti et Beatrici, quae morte Joannis Corvini est 
viduata, mandat, ut erepta pro portorio spolia mercatoribus zagrabien- 
sibus reddant, neve a civibus tributum pro merce exigant .-......... 
Anno 1505, 22. novembris. Casmae. Lucas episc. zagrab. Antonium de 
Medjure£je, canonicum zagrab. ad proventus canonicales de integro perci- 
piendos reducit «er: n area rr 


Anno 1505 In Kristalovec. Stephanus Brodarić a Luca episc. zagrab, 
pressus, auxilium ab Alberto de Kasu, praeposito maiore zagrabiensi 
EXOrat >» > 0. .0...........a.................................... oe 
Anno 1506, 1. martii. Časmae. Lucas, episc zagrab Stephanum cano- 
nicum lectorem executorem testamenti canonici Pauli Sisciensis, lecto- 
ratu et canonicatu privat, quia legata sibi sumpsit +................ 
Anno 1506, 22. marti In Rakonok. Beatrix de Frangepanibus, ducissa, 
fratribus Remetensibus concedit, ut eorum oves, aliaque animalia in 
agris castri Medved pascantur +... eee nnn horn nn 


Anno 1506, 21, septembris. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, com- 
munitatem civitatis reprehendit in eo, quod monasterio Remetensi ejusque 
jobagionibus interdixit, ne hominibus tam in Carinthia commorantibus 
quam aliis vinum venderent ...-....-- rr 
Anno 1506, 19. novembris. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, com- 
munitati civitatis mandat, ut tricesimatores regios contra insectatores. 
praecipue contra Marcum banum defendat ........ e on o nnBngB 
Anno 1506, 27. novembris. Zagrabiae. Andreas, s. theologiae doctor, 
vicariusque ecclesiae zagrabiensis, praecipit omnibus parochis zagrabien- 
sibus, ut cives quosdam in Opatovina ad legata praebendariis expen- 
denda admoneant «ee ae nn 


Anno 1507, 7. junii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, praecipit 
banis, ut nobiles, si a civibus zagrabiensibus portorium vel telonium re- 
dempserint, in jus vocent octavis primis in regno Slavoniae celebrandis 
Anno 1507, 7. septembris Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. Gregorius 
judex civitatis montis Grecensis de possessionibus Petrovina et Siljako- 
vina, Sophiae, Andreae Hening viduae, donatis, intercessionem facit contra 
Vladislaum regem «rene Rh hh hitherto 
Anno 1507, 16. octobris. Zagrabiae. Coram communitate civitatis Agnes 
Keleminec vidua, ejusque filiae, Emerico civi agros suos IO flor. auri 
vendunt -....... ae aaa aaa mootoetciiseiicviescccecsecc 


Anno 1508, 12. januarii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, jubet 
civibus zagrab. ut duos banos nuper nominatos benigno animo excipiant, 
iisque obsequantur nenne 
Anno 1508, 19. januarii. Zagrabiae. Coram communitate civitatis Jo- 
hannes civis, qui ante judex fuit, nuntiat Georgium civem Fabiano Milin 
civi silvam suam 3 flor. vendidisse FE mn. 


46 


47 


48 


48 


49 


53 


53 


54 


55 


56 


57 


59 


60 


59. 


60. 


61. 


62. 


63. 


64. 


65. 


66. 


67. 


- 68. 
69. 


70. 


71. 


72. 


73. 


Argumenta. 





Anno 1508, 25. januarii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, prae- 
cipit communitati civitatis, ut Georgium de Kaniža banum adjuvet, si 
Andreas Both, banus pristinus, dignitatem banalem abdicare eamque 
Georgio tradere repugnaverit hn... 
Anno 1508, 28. martii, Budae. Balthasare de Alap, capetaneo gentium 
levis armaturae in Croatia, accusante, Vladislaus rex Lucae, episcopo za- 
grabiensi praecipit, ut Stephanum canonicum lectorem, poena sfficiat, 
quia documentum fassionis eiusdem Balthasaris de Alap depravavit 


Anno 1508, 5. maii. Zagrabiae. Coram communitate civitatis Emericus 
Mikulić agrum suum Michaeli pellifici 16 flor. auri vendit... .....-. 
Anno 1508, 31. maii, Budae "Vladislaus, Hungariae etc, rex, communitati 
civitatis jubet, ut de Nicolao Soldinarić, qui canonico archidiacono furtum 
fecit, ex legibus sententiam ferat, incumbatque ad ea reddenda, quae 
furto sunt Surrepta ««««eeeehsm hh eet hr PP 
Anno 1508, TI. junii. Zagrabiae. Praebendarii ecclesiae cathedralis, con- 
ventione cum capitulo facta, munus missae pro defunctis instituendae, 
suscipiunt P" echec toc] s n mn KEKE 
Anno 1508, 19. junii. Communitate civitatis precante, Vladislaus, Hun- 
gariae etc. rex, concedit, ut octavis festi Epiphaniarum Domini coram 
banis iterum judicium fiat de Kraljevec, Cerje etc. possessionibus, de 
quibus communitas civitatis cum capitulo litigat ----.- eee 


Anno 1508, 19. junii. Communitate civitatis precante, Vladislaus, Hun- 
gariae etc. rex, concedit, ut octavis festi Epiphaniarum Domini, coram 
banis iterum judicium fiat de Petrovina et Siljakovina possessionibus, 
de quibus communitas civitatis cum Sophia, relicta Hening de Sused- 
grad, litigat ree; 
Anno 1508, 5. augusti. Budae, Mathiae, Hungariae regis litterae, quibus 
communitati civitatis, Dedici, Cernomerec, Bitek, ereptae possessiones, 
redditae sunt, a Vladislao rege confirmantur :.«.:: o vanno 
Anno 1508, r. novembris. Zagrabiae. Coram Luca, episcopo zagrabiensi, 
Stephanus de Bachyn, canonicus lector, scedulam fassionis egregii Ba- 
thasaris de Alap a se ipso depravatam esse confitetur -.-............ 
Anno 1508, Zagrabiae. Communitatis civitatis decreta, quae pertinent ad 
mercaturam +... ......... rear a..........,..« 
Anno 1509, 8. maii. Zagrabiae. Communitas civitatis foenile communi- 
tatis Georgio Kušićin 3 flor. vendit +... ...... ecco TEMPI 
Anno 1509, 16. maii. Zagrabiae. Coram communitate civitatis Nicolaus 
Cavlovié, Thomae fratri suo et Catharinae consorti, fundum suum de- 
sertum 3 flor. auri vendit * ............-. ne 
Anno 1509, 4. junii. Zagrabiae. Coram Nicolao, canonico lectore, testes 
quidam asseverant agros Koritače appellatos, hospitali s. Elisabeth in 
area capituli sito deberi --*--..*.-ee. eee tt n. 

Anno 1509, 7. augusti. Budae. Coram capitulo budensi Johannes Po- 
Zegaj, judex zagrabiensis, recusat de Kraljevec, aliisque possessionibus 
communitatis a Vladislao rege capitulo zagrabiensi donatis +........- 
Anno I510, 2. aprilis. Casmae Lucas, episcopus zagrabiensis, capitulo 
praecipit, ut Johanni Bradač, archidiacono denegatos redditus tradat .. 


CIX 





Pagina 


61 


62 


63 


64 


65 


66 


68 


74 


76 


77 


CX Argumenta, 


e Pagina 
74. Anno 1510, 27. maii. Romae. Julius II papa, legem in canonicos choro | 
absentes constitutam confirmat :....-... T" even. een n ne 77 


75. Anno 1510, 27. maii. Romae, Julius II papa, Lucae episcopo zagrab, 
concedit, ut ad ecclesiam cathedralem muniendam, ecclesiam parochialem 
s. Emerici diruat, parochiamque in desertum monasterium Cistercitense 
transferat ---»-»- Deren | | re een ol .. 79 
76. Anno 1510, 9. junii. Zagrabiae. Inquisitione constituta a comitatu za- 
grabiensi nuntiatur, Mathiam civem pellificem, cum nonnullis sociis cu- 
riam Johannis archidiaconi armis invasisse, ejusque propinquum cam- 
bucis ferreis infeste mulcavisse «cree ee herren nenne 82 
77. Anno 1510, 28. junii, Časmae. Lucas, episcopus zagrab. vituperat capi- 
tulum zagrabiense, quod Johanni archidiacono in opportuniorem domum 


transmigrare recusat «e rere e m ÀÀ c] .... 82 
78. Anno 1810, 17 julii. In Thata. Coram Vladislao rege de foro capituli 
communitas civitatis conqueritur +++ er ee n n n n 6n ecco tn .. 84 


79. Anno 1510, 8. septembris. Nitriae Vladislaus, Hungariae etc. rex, proto- 
notario regni Slavoniae, judicibusque nobilium mandat, ut cognoscant 
causam, que de fori loco, vetustateque inter capitulum et communitatem 
civitatis agitur C" ....... 84 

80. Anno 1510, 8 septembris, Nitriae, Vladislaus, Hungariae etc, rex, mandat 
omnibus nobilibus et cujuslibet status hominibus, ut in causa, que inter 
capitulum et communitatem civitatis agitur de foro, verissime testentur 86 

81. Anno 1510, 14. septembris. Nitriae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, 
communitati civitatis montis Grecensis, quae capitulo denegavit forum, 
praecipit, ut die constituta litem inferat ........... re .. 87 

82. Anno 1510, 4. octobris. Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. Mathaeus, 
rector hospitalis s, Antonii in vico Latinorum siti, se ex haereditate 
Lucae episcopi 10 flor, in hospitalis usum accepisse comprobat. ...... 89 

83. Anno 1510, Zagrabiae. Capitulum zagrabiense Julium II papam rogat 
concessionem, ut eccl. s. Emerici diruatur, parochiaque in desertum mo- 
nasterium Cistercitense transferatur +... +... 00 e o n n nnn .. >. 90 

84. Anno ı510, Zagrabiae. Johannes frater, custos custodiae zagrabiensis. 
Georgio civi eiusque propinquis dat jus sepulcri in monasterio s. Fran- 


cisci, Zagrabiae fundato ..:.:....-. Qe] | n ng ect] oc t|] rn . 9I 
85. Anno 1510. Zagrabiae. Enumerantur res, quae Ursula morte Thomae 
sartoris viduata apud Benedictum Slatčić civem, Turcorum metu, reposuit 92 


86. Anno ı51l, 4. januarii. Calli. Emericus Therek, banus Nandoralbensis, 
literas scribit judici zagrabiensi, ut sibi reddat domum in fiscum com- 
munitatis civitatis redactam »+...<....... echt eet] ost .. 93 

87. Anno ı51l, 1. februarii, Zagrabiae. Coram magistratu civitatis montis 
Grecensis cives quidam testantur Eliam de Cirkvišće vineam a Valen- 
tino Petak molitore 6 flor. sane emisse +...-......... eher n nre 93 

88. Anno 1511. Thomas, card. archiepiscopus strigoniensis, concessionem a 
Luca episcopo zagrab. datam comprobat, ut Antonius de Kutina in area 
capituli novam domum in praebendariorum usum construat +......... 95 

89. Anno 1511, 16 aprilis. Crisii. Universitas regnicolarum regni Slavoniae, 
congregatione generali Crisii habita testatur, capitulum zagrabiense anti- 
quitus facultatem fori in capituli area utendi habuisse ........ ... 95 


— — ——— — -——— 


90. 


9I. 


92. 


93. 


94. 


95. 


96. 


97. 


98. 


99. 


100. 


IOl. 


102. 


Anno ıstı, 2. junii Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Francisco 
de Maroča protonotario, judicibusque nobilium comitatus zagrab. prae- 
cipit, ut iterum de capituli foro quaerant sibique referant .........- 
Anno ISII, 2. junii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, mandat 
omnibus nobilibus et cujuslibet status hominibus comitatus crisiensis, 
varasdiensis et zagrabiensis, ut in causa, quae inter capitulum et com- 
munitatem civitatis agitur de foro, quam maxime ad veritatem acco- 
modate testentur -........... nn 


Anno ISII, 21. junii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Fran- 
cisco de Maroča protonotario jubet, ut agros Hrašće, possessionis civi- 
tatis, quos Georgius marchio Brandenburgensis, capitulum zagrabiense, 
nonnullique nobiles vicini occupaverunt perlustret atque communitati 
civitatis reddat ... +. +... 0... 0........,00.00......................... 
Anno 1511, 19 julii Romae. Julius II papa praecipit, ut mandatum 
suum de ecclesia parochiali s. Emerici in capituli area diruenda atque 
de parochia in desertum monasterium Cistercitense transportanda peragatur 


Anno ISII, 23. augusti. Crisii. Franciscus de Maroča protonotarius, 
judicesque comitatus crisiensis in congregatione generali, testimonium 
dictis testium confirmatum, dicunt capitulum zagrabiense antiquitus jure 
fori in area capituli esse usum «eec nnnm nn ......, nn 
Anno ı511, 30. augusti. Zagrabiae. Albertus, praepositus capituli zagr. 
et Andreas praepositus capituli &asmensis, nuntiant litteris a papa 
missis sibi facultatem eccl. parochialis s. Emerici diruendae esse datam 


Anno I51I, 11. septembris. Zagrabiae. Concedente papa Julio II Al- 
bertus, praepositus zagrab. et Andreas praepositus časmensis, s. Eme- 
rici parochiam in capitulo tollunt, parochiamque omnibus juribus in- 
structam in desertam ecclesiam Cistercitensem s. Mariae in area capi- 
tuli sitam transferunt ----- nr nn 


Anno 1511, 20. novembris, Budae. A Vladislao, Hungariae etc. rege, 
capitulo zagrabiensi editur exemplar testimonii, quo testes congrega- 
tione generali Crisii habita confirmaverunt capitulum antiquitus habuisse 
facultatem fori in capituli area utendi +++ n nnn REX 
Anno 1511. Vladislaus, Hungariae etc. rex, tricesimatoribus regni Sla. 
voniae indicat constitutionem, ut tricesima pro merce a duobus ci- 
vibus exigenda per tres annos communitati montis Grecensis ad muni- 


tionem reficiendam expendatur Fu nn. eletti tn n. 
Anno circ. 1511. Zagrabiae. Juramentum parochi novae parochiae s. 
Mariae in area capituli sitae ..| 0.0. ............« e... ....... ..... 


Anno 1512, 12. aprilis Romae. Thomas, cardinalis et archiepiscopus 
strigoniensis, assentitur, ut a capitulo rectoratus hospitalis s. Elisabeth 
ad Marcum de Sokloš canonicum perferatur +... +... nnns nnn 
Anno 1512, 5. maii In Višegrad. Vladislaus, Hungariae etc. rex, ca- 
pituli zagrabiensis patrocinium suscipit, banisque mandat, ut capitulum 
ab insectatoribus, praecipue a Balthasare Alapić tueantur ......- XE 
Anno 1512, 12. septembris, Casmae. Franciscus Kecer, procurator bo- 
norum episcopatus zagrab. capitulo de missalibus Venetiis typis de- 
scriptis atque de impensis typographicis suppeditandis refert +.....- 


97 


98 


99 


100 


101 


109 


114 


115 


116 


119 


120 


103. 


104. 


105. 


106. 


107. 


108. 


109. 


113. 


114. 


115. 


116. 


117. 


Arg umenta. 





Anno 1512, 30 novembris, Budae Vladislaus, Hungariae etc. rex, epi- 
scopis zagrab. iubet, ut observent capituli piivilegia, praecipue quod 
ad haereditates canonicorum intestatorum dividendas pertinet .---...- 


Anno 1513, 4. februarii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, prae- 
cipit Emerico Peren bano, aliisque, ne communitatem civitatis de causa, 
quam adversus capitulum agit in jus vocent ».----- eth nnn .. 

Anno 1513, 16. decembris. Zagrabiae. Emericus Peren banus declarat, 
Georgium marchionem Brandenburgensem, in causa de vindicandis 
civitatis possessionibus Dediéi, Črnomerec etc, acta, in contumaciam 
esse convictum - «eee ........... eo eee " 


Anno 1513 15 maii. Casmae. Coram capitulo časmensi capitulum zagrab. 
intercessionem facit contra Franciscum Kecer, proventuum episc. zagrab. 
administratorem, qui agros quosdam capituli in Krog sitos occupavit. - 
Anno 1513, 18. maii. Varasdini Georgius, marchio Brandenburgensis, 
communitatem civitatis rogat, ut Valentino ferrario concessionem emi- 
grandi det atque enitatur ut etiam creditores ei debita persolvant: . 


Anno I514, 25. augusti. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Petro 
Berislavić bano praecipit, ut in proxima congregatione generali ad 
finem perducat litem, quae de vi a civitatis communitate agro capituli 
in Krog illata agitur +..... ee or KIKI . 
Anno ı515, 6. martii. Budae. Vladislaus, Hungariae etc. rex, Petro 
Berislavié bano praecipit, ut privilegiis capituli et communitatis civi- 
tatis exquisitis, de causa quae agitur, sententiam dicat -........... 
Anno 1515, martii. Zagrabiae. Capitulum zagrab. communitati civitatis 
omnes injurias agro capituli Krog illatas ignoscit »---- +++ ne 


Anno 1515, 19. martii Zagrabiae. Communitas civitatis decedens de 
jure abdicat se agro Krog ertt tm PPP ertt ....... 
Anno ISIS, 27. julii. Zagrabiae. Legati capituli zagrab ostendunt 
veram metam meatus Medvednica fluvii inter balneum Praebendariorum 
et molendinum praepositi eccl. s. Mariae ...... aaa aaa 
Anno 1515, 30. octobris. Zagrabiae. A capitulo zagrab fundatio in 
usum altaris ss. Trinitatis constituta, ejusque conditiones a Gregorio 
archid. de Vaška fundatore cum Georgio praebendario designatae com- 
probantur «nnn en TOP ernennen 


Anno 1515, 13. novembris. Zagrabiae. Michael praebendarius donans 
possessiones suas Mlaka, Pleso et Kuće trans Savum sitas, conditio- 
nesque quasdam constituens, fundationem ad usum altaris ss. Tiini- 
tatis condit «rn nn ... 
Anno Isıs, 15. novembris Zagrabiae Paulus, librorum ligator et 
Elisabeth ejus uxor, domum suam in Opatovina sitam coram capitulo 
dono dant in usum altaris s. Emerici -...... eee +... 
Anno 1515, 11. decembris. Budae. A Vladislao Hungar. etc. rege 
fundatio a Michaele praebendario pro altari ss. Trinitatis condita 
comprobatur ..... «ees een nn ......... 


Anno 1515, 11. decembris. Budae. Vladislaus, Hung. etc. rex, capitulo 
časmensi mandat, ut altaristam arae ss. Trinitatis in possessionem 
Mlaka, Pleso et Kuće inducat >... 0200000000 aaa aaa aaa 


Pagina 
120 


122 


123 


125 


126 


128 
129 


130 


131 


131 


134 
136 


138 


140 





CXIV Argumenta. 


Pagina 
133. Anno 1516, 17 octobris. Zagrabiae. Enumerantur conditiones, quibus 
Praebendariorum collegium praeposito s. Mariae balneum permittere 
paratum est......... T" eccesso 169 
134. Anno 1516, 18. octobris. Zagrabiae. Collegium Praebendariorum praepo- 
sito s. Mariae de balneo permittendo ultimam fert sententiam. ...... 170 
135. Anno 1516, 5. decembris. Casmae. Canonici dignitarii capituli &as- 
mensis parochis quibusdam nuntiant, ut mandato accepto praepositum 
s. Mariae de balneo litigioso in jus citent ...-.... |. ernennen 171 


136. Anno 1517, 2. januarii. Zagrabiae Coram communitate civitatis Jo- 
hannes frenipar eiusque uxor Blasio Sporar vineam suam 13 flor, auri 
vendunt - + .......... re .....a........ 174 

137. Anno 1517, 20. januarii. Zagrabiae. Petrus Berislavić in judicio banali 
Georgium, marchionem Brandenburgensem, ereptione possessionum civi- 


tatis Dedići etc, noxium judicat.....-. eevcottecctotonn | nenne. 175 
138. Anno 1517, 31. januarii. Zagrabiae. Communitas civitatis silvam quan- 
dam Gregorio Preksavec 4 flor. auri vendit........ +000 o ave e +. 176 


139. Anno 1517, 14. martii. Budae. Thomas, cardinalis et archiepiscopus 
strigoniensis, lectori capituli zagrab. praecipit, ut ad finem perducat 
causam, quam Praebendarii cum praeposito s. Mariae agunt-........ 177 

140. Anno 1517, 21, aprilis. Zagrabiae. Edictum capituli zagrab. de fonte 
baptismali, qui ad s. Mariae ecclesiam parochialem in area capituli 
sitam pertinet -... «eee ..... ........, ....o....o........ 178 


141. Anno 1517, 31. maii. Budae. Ludovicus II. Hung. etc. rex, communi- 
tatem civitatis taxis, contributionibusque regalibus solvendis liberat -. 178 


142. Anno 1517, 14. junii, Budae. Ludovicus II. Hung. etc. rex, omnibus 
nobilibus, civitatibus et regiis teloniariis vetat, ne a mercatoribus za- 
grabiensibus pro merce portorium exigant - -. +... n e 180 


143. Anno 1517, 14. junii. In castro Zrinj. Rege jubente Petrus Berislavić 
banus praecipit capitulo zagrab. ut pro unaquaque porta bonorum citra 
Savum sitorum 3 denarios ad terram defendam exolvat .. .... ess 181 


144. Anno 1517, 28. augusti, Zagrabiae. Capitulum zagrab. rogat Nicolaum 
de Zenche, ut Praebendariis reddat domum, quam ab eis parvo pretio 
recipere voluit. «eee mnn ........ ........ ...... . 182 


145. Anno 1517, 15. septembris. Zagrabiae. A capitulo zagrab. parochia 
Resnicensis ad Petrum Ripač, canonicum, quibusdam conditionibus 
confertur »---:voereee eeeooeeeeeesorecoesec oett nr 0... 183 

146. Anno 1517, 31. octobris. Zagrabiae. A capitulo zagrab. domus in Opato- 
vina sita, quam praepositus s. Mariae occupare voluit, altaristae s. 


Emerici in ecclesia cathedrali adjudicatur- - -- - - rr ,... 183 
147. Anno 1517, 9. novembris. Quinqueecclesiis. Organista quinqueeccle- 
siensis capitulo zagrab. de reparatione organi scribit +++. +.......... 185 


148. Anno 1517, 22. novembris. Strigonii. Thomas, cardinalis et archiepisc. 
strigoniensis, capitulum zagrab. rogat, ut Johanni Goricaj canonico, 
qui in terris externis universitates litterarum frequentabit, proventum 
canonicalem exsolvat ....-. ....- nn ....... 185 


149. Anno 1517, 7. decembris. Crisii. Capitulum zagrab, excipit a Petro 





CXVI Argumenta. 


Pagina 
banis, ut nobilibus quibusdam praedicant, ne a civibus zagrab. pro “ 
merce tributum exigant nn 206 

167. Anno 1520, 3. julii. Budae. Ludovicus IL, Hung. etc. rex, jubet trice- 
simatoribus, ut a mercatoribus peregrinis etiam in Capituli area tri- 
butum exigant pro merce +» «ser n een .......... . 207 


168. Anno 1520, 18. septembris. Zagrabiae. A capitulo zagrab, collegio 
Praebendariorum eduntur duo exscripta diplomata, quibus a decima 
episc. zagrab. solvenda liberantur... «e eee 208 


169. Anno 1521, 3. maii. Zagrabiae. Magistratus civitatis nova statuta cal- 
cariparum, seratorum et gladiatorum civitatis zagrab. comprobat -- - - - 209 
170. Anno 1521, 29. maii. Budae. Ludovicus IL, Hung. etc. rex, vetat ca- 
stellanis de Medvedgrad, Susedgrad, Samobor, Rakovec aliisque, s ne 
a civibus zagrab. pro merce tributum exigant :...... eee . 217 


171. Anno 1521, 29. maii. Budae. Ludovicus IL, Hung. etc. rex, Ferdi- 
nando Frankapan comiti mandat, ut sine mora civibus zagrabiensibus 
reddat 45 boves, quos pro tributo confiscavit -- +... .+ eee 218 


172. Anno 1521, 15. decembris. Budae. Ludovicus II.. Hung. etc. rex, ca- 
pitulo zagrabiensi per decennium concedit, ut minera auri, argenti, 
cupri aliorumque metallorum indaget, aperiat, conferatque in usum suum 
ea modo conditione, ut lucrum camerae regiae solvat... ....... .* 219 


173. Anno 1522, 6. decembris, Pragae. Ludovicus II, Hungar. etc. rex, 
praecipit capitulo zagrab. ut Johannis Corvini res pretiosas pignori 
oppositas tradet Georgio marchioni Brandenburgensi ....: eser 220 

174. Anno 1523, 5 januarii. Zagrabiae. Johannes Torquatus Karlovié banus 
nuntiat episcopum zagrab. et capitulum zagrab. omnes suas lites judicio 
protonotarii regni Slavoniae permisisse + +++. .......... grrr 220 


175. Anno 1523, 5. januarii, Zagrabiae Capitulum zagrab. nuntiat omnes 
suas causa, quas adversus Simonem episcopum agit, judicio protonotarii 
regni Slavoniae se permisisse nennen .... 221 


176. Anno 1523, 1. februarii. Zagrabiae, Coram magistratu civitatis Geor- 
gius Sovinović permutat domum suam incohatam agro Emerici literati, 
qui ultro 35 flor. annumeravit >... 00000000 aaa 222 


177. Anno 1523, 8. februarii. Crisii. Communitate civitatis rogante, ut fines 
possessionum restituantur, Johannes Torquatus banus capitulo časmensi 
praecipit, ut legatum suum mittat... eee rrt nnn 224 

178. Anno 1523, 20. maii Budae. Ludovicus IL, Hung. etc. rex, reprehendit 
communitatem civitatis, quod capituli jus telonii redimendi injuste ad 
ad se vindicare voluit--- - --- -- en 225 


179. Anno 1523, 31. maii. Budae. Ludovicus ll. Hung. etc. rex, Simoni 
episcopo zagrab. eiusque successoribus dat jus praepositi s. Mariae 
nominandi atque constituendi »- -- - - - - -- nn. 226 

180. Anno 1523, 3. junii. Zagrabiae. Coram magistratu civitatis Emericus 
Mikulić possessiones quasdam Marco Vučić 8 flor. vendit -......... 227 

181. Anno 1523, 8. julii, Budae, Petrovina et Siljakovina possessionibus 
communitati civitatis adjudicatis, Ludovicus II. rex, capitulo zagrab. 
mandat, ut communitatem civitatis in bona inducat ::.....- ess 228 


182. 


183. 


184. 


185. 


186. 


187. 


188. 


189. 


190 


191. 


192. 


193. 


194. 


195. 





Anno 1523, 15. julii Budae. Ludovicus IL, Hung. etc. rex, confirmat 
privilegium a Mathia rege civibus zagrab datum, quo a vectigalibus, 
tributisque pro merce solvendis liberantur ++... +... uos 
Anno 1523, 15. julii. Budae, Communitate civitatis precante Ludo- 
vicus II. rex, confirmat constitutionem, qua olim a Mathia rege Kra- 
ljevec, Cerje, Kobiljak aliaeque ereptae possessiones communitati sunt 
redditae «--.,..«*ee rhet e rens] str] 


Anno 1523, 22. julii. Budae. Communitatem civitatis ejusque bona de- 
fendens Ludovicus II. rex, Johanni Torquato bano praecipit, ut com- 
munitatem ab insectatorum injuria tueatur..-- «eee 


Anno 1523, 22. julii. Budae. Ludovicus IL, Hung. etc. rex, Joanni 
Torquato bano jubet, ut severe curet, ne quis a mercatoribus zagrab. 
pro merce portorium vel telonium cogat +.... n n nnne .. 


Anno 1523, 22. julii. Budae. Ludovicus II, Hung. etc. rex, nobilibus 
possessionatis, civitatibus etc. vetat, ne a mercatoribus zagrab. pro 
merce portorium vel telonium exigere audeant ....... eese 


Anno 1523, 16. octobris. Zagrabiae. Capitulum zagrab. fundationem 
altariae in ecclesia cathedrali a Joanne de Resnik praebendario consti- 
tutam comprobat. rennen 


Anno 1523, 29. octobris. Casmae, Valentinus notarius časmensis Pelro 
Grangja, lectori capituli zagrab. processum contra castrenses de Med- 
vedgrad mittit....- aaa n ton Beeren nne PPP 
Anno 1524, 7. februarii. Zagrabiae. Coram capitulo zagrab. legati com- 
munitatis civitatis contra unumquemque, praecipue contra Margaretham 
Hening et Stephanum Deešhazi, qui Petrovinam et Siljakovinam pos- 
sessiones civitatis vindicant, intercessionem faciunt........ oes 


Anno 1524, IO. februarii. Posonii, Ludovicus II., Hung. etc. rex, banis 
Slavoniae regni praecipit, ut exquirant, quare Margaretha Hening et 
Stephanus Deešhazi possessiones bonorum Petrovina et Siljakovina com- 
munitati civitatis per vim recusent, atque si par fuerit, ut bona com- 
munitati propria tradant ---«-«.-ecceee het mh 


Anno 1524, 26. februarii. Zagrabiae. Michael de Šćitarjevo, judex no- 
bilium, coram Johanne Torquato bano, statutionem possessionis Petro- 
vina civitati montis Grecensis. ipso insciente factam, irritam declarat 


Anno 1524, 8. augusti, Budae, Ludovicus II, Hung. etc. rex, banis 
Slavoniae regni mandat, ut cives zagrabienses defendant, si quis ab eis 
vectigal vel portorium exigat ---««. rn n nn 


Anno 1524, I5. octobris. Budae. Ludovicus II, Hung. etc. rex, capi- 
tulo zagrab. jubet, ut Turcorum impetu imminente suas copias bene 
armatas mittat sub bani imperium, neve ad exercitum sustentandum pro 
portis, sed pro fumis tributum exigat - + - «onn ne a 
Anno 1525, 12. januarii. Budae. Ludovicus II., Hung. etc. rex, post- 
quam Alexium Turzo nominavit tricesimatorem, praecipit civibus za- 
grabiensibus, ut ei omni consilio auxilioque adsint + - + rec... 
Anno 1525, 16. aprilis. Zagrabiae. Simon, episcopus zagrab. annum 
jubilei Zagrabiae civitati et episcopatui divulgat ...- +.+......., ZEE 


Argumenta. . CXVII 


Pagina 


230 


231 


232 


233 


234 


235 


238 


239 


240 


241 


242 


Pag. 11. Doc. 
» 14. » 
> 45. >? 
» 46. » 
» 49. > 
» 73 >? 
» 73. >» 
» 82 » 
» 95. > 
» 159. » 
» 199. > 
» 208. » 


8. Lin. 
II. 


44. 
44. 
49- 
68. 
68. 
77: 
88. 
129. 
163. 
168. 
169. 
182. 
I9I. 


EMENDANDA. 


» 


» 


14. conseugenterque 
4.  civitatis 
3.  znstituendac 
2. termniis 
2. Petrum 
3. intra 
10. vicu 
3. arcAidiaconi 
2. Emericus 
30. termimo 
19. fluviali 
2. A capıtuli 
13. doimnum 
2. augmemto 
ultima Schyatrio 
— —s— — 


consequenterque 
comitatus 
znstitutac 
terminis 
Stephanum 
extra 
vico 
archtdiacono 
Thomas 
termino 
pluviali 
A capitulo 
dominum 
augmento 
Schytario. 


Nota bene! In Volum. I. pag. 155—157, (Addenda 8.) In Documento, quo 
» Leustachius vicarius. generalis vegni Sclavoniae balneum in vico capituli situm. ecc. 


b, virg. adiudicat.« mendum: Anno domini millesimo trecentesimo septua- 
gesimo sexto, corrige: Anno domini millesimo tercentesimo quinqua- 


gesimo sexto. 


--. ——3-. 4 -————— 





2 Doc. 2, — An. 1500. 





et cuilibet vestrum serie presencium firmissime, ut amodo de rebus 
et bonis dignitariorum sive canonicorum simplicium sine testamento 
decedencium, vos nullo pacto intromittere debeatis, sed huiusmodi 
libertatem et consvetudinem ante hec tempora, ut dicitur, illibate 
observatam pro eisdem dignitariis et capitularibus semper et omni 
tempore observare et observari eciam facere debeatis et teneamini. 
Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum 
Bude feria quinta proxima ante festum beati Valentini martiris. Anno 
domini millesimo quingentesimo. 


Originale in charta, in margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 83. nr. 46. 


2. 


Anno 1500, 5. aprilis. In castello Glogovnicae. 


Andreae Alphonsi Thuz, zagrabiensis et glogovnicensis ecclesiae praepositi, 
dispositio testamentaria. 


In nomine domini. Amen. Anno nativitatis eiusdem millesimo 
quingentesimo, indiccione tercia, die vero solis, quinta mensis aprilis, 
hora terciarum vel quasi, in castello prepositure Golgoczensis, 
pontificatus autem sanctissimi in Christo patris et domini nostri, 
domini Alexandri, divina providencia pape sexti, anno septimo. In 
mei notarii publici subscripti, testiumque infrascriptorum presencia, 
constitutus personaliter venerabilis et magnificus dominus Andreas 
Alfonsus Tuz de Lak, zagrabiensis et golgoczensis ecclesiarum pre- 
positus etc. licet corpore eger, mente tamen per omnia sanus et 
racionis compos, commendans se omnipotenti deo et gloriose virgini 
Marie, genitrici eiusdem, ac omnibus sanctis, considerato et animo 
revoluto huius labilis vite incerto et inopinato cursu, de bonis suis 
temporalibus sibi divinitus collatis, deliberato animo tale suum 
ultimum, extremumque et irrevocabile condidit testamentum. Item 
primo, regia Maiestas obligatur sibi florenos trecentos de pecunia 
a condam domino wesprimiensi recepta et eidem domino Alfonso 
obligata, ex quibus Maiestati sue relaxavit florenos centum; ducentos 
autem florenos eiusdem pecunie legavit generose domine Sophie, 
sorori scilicet sue uterine. Item eidem legavit totalem porcionem 
suam castri Peech dicti, in Kladussa habiti, cum pertinenciis suis 
universis, per eandem dominam Sophiam, heredesque suos pleno jure 
possidendam. Item eidem legavit kuppam unam maiorem argenteam 
deauratam. [tem reverendissimo domino episcopo zagrabiensi legavit 





4 Doc. 2. — An. 1500. 





tabi, domino Gregorio plebano ecclesie sancti Nicolai in Gragenna ; item 
terciam subam consimiliter mardurinam, harvazio coopertam, legavit 
fratri Fabiano in Petrowcz, ut emat sibi exinde cappam unam, eidem 
legavit florenos decem pro missis et oracionibus. Item pileum de 
pellibus sabellicis legavit domino Emerico plebano in Palotha. Item 
pileum de variolinis et nigrum palium legavit domino Georgio 
plebano sancte Elene in Koruska. Item quatuor bireta de skarletho 
legavit executoribus suis. Item prefatis fratribus de Petrowcz com- 
misit dari de frugibus et blado, quantum fieri potest propter deum. 
Commisit insuper prefato Cristophoro castellano suo, ut castellum 
Golgoczense predictum, nullipiam hominum ad manus assignet, nisi 
regie Maiestati, aut cui Maiestas sua id specialiter commiserit dan- 
dum et assignandum. Alia autem omnia et singula commisit per 
executores suos iuxta consciencias eorum pro salute anime sue dis- 
pensanda ad missas et oraciones Zagrabie, Chasme et Golgoncze 
celebrandas. Executores autem huius testamenti sui fecit et constituit 
discretos dominos Johannem de Crisio, Gregorium de Gragenna, 
Emericum de Palotha, Georgium sancte Elene in Koruska ecclesi- 
arum plebanos' supradictos et nobilem Cristophorum castellanum 
suum predictum. Super quibus omnibus premissis ego notarius 
publicus infrascriptus fui debita cum instancia requisitus, ut testa- 
mento huiusmodi conscripto et in hanc formam publicam redacto 
exinde unum vel plura, publicum seu publica, instrumentum aut 
instrumenta, conficerem et darem, quod et feci officio thabellionatus 
mei requirente et communi justicia svadente. Acta sunt hec ct facta, 
anno, indiccione, die, mense, hora, loco et pontificatu, quibus supra. 
Presentibus ibidem discretis dominis Johanne altarista de Crisio, 
Stephano presbitero de eadem, graciano, Paulo capellano similiter 
de eadem et Benedicto de Warasdino presbiteris zagrabiensis dyocesis; 
item nobilibus Dionisio de Dyankowcz, Stephano de Pongrachewcz 
et Ladislao de Thoplychycza, Sarapusych dicto, aliisque quam pluribus 
testibus et fidedignis personis ad premissa vocatis, rogatis et in 
testimonium requisitis. 
Signum 
notarii. 

Ego Stephanus Gregorii de Bachvn, clericus zagrabiensis dvocesis 
sacra imperiali auctoritate notarius publicus, quia prefatis testamentali 
fassioni, condicioni, rerum et bonorum premissorum legacioni . . . 
et singulis premissis dum sic, ut premittitur, fierent ct agerentur 
(unacum prenotatis testibus presens interfui eaque omnia et) singula 
sic fieri vidi et audivi ideo presens testamentum seu publicum 


Doc. 3. — An. 1500. 5 


(instrumentum per alium fideliter scriptum, licet aliis pro tunc certis 
me occupato negociis arduissimis exinde confeci) et in hanc publicam 
formam redegi, signoque et nomine (ac subscripcione) meis solitis 
et consvetis; unacum appensione sigilli prefati domini Alfonsi 
prepositi ac Stephani et Ladislai testium . . . .. 


Originale in membrana, sat lacerum. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. 
Capit. ant. fasc. 19. nr. 17. 


3. 


Anno 1500, 15. aprilis. Budae. 


Lucas, episcopus zagrabıensis, vetat, ne quem, etiamsi litteras regis commen- 
daticias habeat, capitulum sine ipsius constitutione canonicum zagrabiensem 
instituat. 


Venerabiles fratres nostri carissimi. Non dubitamus Vobis 
constare nonnullos esse, qui a Maiestate regia pro consequendis in 
ila ecclesia nostra beneficiis, litteras expectativas impetrarunt. Nos 
eciam certorum amicorum nostrorum importunis precibus victi, certis 
personis super talibus expectativis litteris, nostrum consensum pre- 
buimus mediantibus litteris nostris. Et quia credimus Vos non 
ignorare, quod per similes literas expectativas nullus in aliquo 
beneficio sibi jus aliquod vendicare potest, accidit . . . ut Maiestas 
regia super omnibus beneficiis in ipsa ecclesia conferendis nobis per 
suas litteras jus patronatus contulit, quas literas iam Vos vidisse 
arbitramur. Eam ob rem rogamus Vos tamquam fratres nostros 
charissimos, ut si qui forte institerint apud Vos in consequendis 
beneficiis cum ipsis literis expectativis contra jura nostra, iam Vobis 
nota, neminem ex illis acceptetis, quoniam Nos auctoritatem simul 
et informacionem dedimus venerabili domino Simoni doctori, factori 
nostro, quibus beneficia in nostra absencia vacatura conferat. Post 
telicem vero adventum nostrum in illam ecclesiam, si que vacaverint 
cum vestro consilio talibus conferemus, qui ipsi ecclesie imprimis 
et subinde nobis et eciam Vobis utiles erunt. Reliquum est, quod 
Vos tamquam (fratres optime valere desideramus. Ex Buda feria 
quarta maioris ebdomade. 1500. 

Lucas electus ecclesie 

zagrabiensis, manu propria. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In archiv. ven. Capit. 
zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 91. nr. 27. 


6 Doc. 4. — An. 1500. 


4. 
Anno 1500, 29. maii. Budae. 


Vladislaus, Hungariae. etc. rex, Lucae. episcopo. zagrabiensi praecipit, ut 

ecclesiam cathedralem et domum episcopalem obstruat, novisque propugnaculis 

fortificet insumptis 10.000 flor., quos Oswaldus episcopus ultima voluntate 
ad hanc rem perscripsit. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus 
nostris honorabilibus capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graciam. 
Expeditis jam tandem negociis nostrum et tocius regni commodum 
et utilatem concernentibus, remisimus ad illam ecclesiam zagrabi- 
ensem fidelem nostrum, reverendissimum in Christo patrem, do- 
minum Lucam, electum eiusdem ecclesie, dominum et prelatum 
vetrum, cui inter alia negocia nostra expedienda injunximus, ut 
ecclesiam zagrabiensem diu, multumque neglectam, ac eciam palacium 
ac domum episcopalem reformare et restaurare debeat. Et ne tam 
solemnis ecclesia, cum tantis expensis ad laudem dei fundata per 
incursus Turcarum possit aliquando destrui, commisimus eidem do- 
mino Lucae, ut non solum prefatam ecclesiam et domum episcopalem 
reformet, sed destructo jam veteri castro, juxta predecessorum nosto- 
rum indulta, multis et aliis novis propugnaculis, meliori ordine, quo 
fieri poterit, fortificet. Ad que omnia, ut vos ipsi considerare po- 
teritis, maximis sumptibus opus erit; fidelitati vestre harum serie 
precipimus et mandamus, quatenus statim, acceptis presentibus, illos 
decem mille florenos, quos reverendus quondam dominus Oswaldus 
episcopus illius ecclesie zagrabiensis ad prefatos labores testamenta- 
liter legaverat*), sed et alias pecunias, que apud vos sunt vel alterum 
vestrum qualitercumque reposite sint, integre et sine aliquo defectu 
manibus prefati domini Luce assignare debeatis et teneanimi.'") 
Secus non facturi. Bude, feria sexta proxima post festum ascensionis 
Domini, anno eiusdem millesimo quingentesimo. 


Farlatti. Illir. Sacr. Tom. V. pag. 512. 


"Quomodo Lucas episcopus commemoratam pecuniam eo consilio absumpserit, 
demonstrat : 


Registrum per nos Lucam episcopum factum super decem mil- 
libus flor. per condam dominum Oswaldum episcopum ad la- 
borem ecclesie zagrabiensis legatis. 


Item, ante adventum nostrum domini de capitulo ecclesie za- 
grabiensis ad labores ecclesie exposuerunt . . . . . . fl. IL 

Item, iidem domini post adventum nostrum ad eosdem labores 
successive exposuerunt . . . . .... ....... A. IM 


Doc. 4. — An. 1500. 7 


————— — zusam De Mi — 





— ——M — ————— ——M—Ó—— —MM — 


Item, dum Johannes custos ecclesie assignavit manibus nostris 
pecunias ad labores deputatos, connumerate sunt et reperte 


cum defectu. . . . - 0. s s 5 BR XII 
Item, Andreas literatus, curialis noster zagrabiensis, habuit de 
manibus nostris et exposuit ad eosdem labores . . . . fl. Ic VIIII 
1502. 


Item, feria secunda post festum sancte Trinitatis per Andream 
doctorem, archidiaconum Kemlek et Paulum Roycha ca- 
nonicos zagrabienses misimus capitulo pro continuandis 
ipsis laboribus . . . . 0. sS n n n 5n S Dd Ve 

Item, in vigilia festi Bartholomei apostoli, cum nos per- 
sonaliter expectabamus adventum reginalis Maiestatis, per 
magistrum Johannem chasmensem canonicum misimus ad 
sacristiam manibus dominorum presentandos. . . . . . fl. llc 


1503. 
Item, feria sexta proxima ante festum beate Sophie per ma- 
gistrum Matheum custodem et canonicum chasmensem 
misimus capitulo zagrabiensi . . . . . . . . . . . | fl. DIN 


1504. 
Item in festo conversionis beati Pauli apostoli nos ipsi assig- 
navimus capitulo. . .. . 222 ....... .. . fl. IMVIIIc XXVIIII 
1505. 


Item, circa festum ascensionis Domini pro emendis tribus cen- 

tenariis stanni et sedecim libris auri pro organo zagrablens 

per magistrum Marcum fiendo, dedimus ... . . fl. LXXXV'A 
Item, in festo sancti Johannis ante portam latinam per vene- 

rabiles Albertum prepositum et Andream doctorem archi- 

diaconum Bexin ecclesie nostre zagrabiensis misimus ex 

Chasma manibus dominorum de capitulo . . . . . . . fl. IIMIc XIII Ya 


Lucas episcopus ecclesie 
zagrabiensis, manu propria. 


**) Quomodo pecunia ab Oswaldo et Luca episcopis ad ecclesiam cathedralem 
obstruendam perscripta sit absumpta, intelligitur ex epistola sequenti: 


Reverendi Domini et patres observantissimi, felicitatem et devotam mei, 
serviciorumque meorum commendacionem. Literas Dominacionum vestrarum reve- 
rendarum, 4 januarii, Zagrabia ad me datas, hodieque est 25 eiusdem, redditas 
accepi, in confesso est: me istius ecclesie commoda et utilitates quaslibet, volens 
lubensque ubilibet omnibus nervis, viribusque semper curasse ac promovisse, et 
nunc quoque si qua in racione commodare illi possem, nihil profecto in me deesset, 
quin manibus pedibusque ad eam iuvandam, ornanlamque accurrerem. De rebus, 
pecuniisque Oswaldi episcopi, pusillum est, quod ego sciam, biennio enim post 
decessum eius, Patavio, reverendissimo iam Luca episcopo cathedram episcopalem 
tenente, Zagrabiım redieram. Audieram tamen certo nec desunt hodie quoque 


8 Doc. 5. — An. 1500. 


permulti, qui id cercius me agnoscant, Oswaldum episcopum florenos XII mille 
ad fabricam ecclesie istius legasse, et alios VII ad elevacionem duarum turrium, 
consummacionemque earum. Illos XII millia Lucam episcopum a Joanne Jalsyth 
custode, avunculo reverendissimi domini Broderici, et Andrea doctore de Iwanych, 
archidiacono cathedrali, exequutoribus Oswaldi episcopi extorsisse; quorum V millia 
in precium castelli Zwybowcz, capitulo chasmensi, per eum empti, egregio Bal- 
thasari Batthyany seniori tradiderat, alios vero VII millia in testudine sive boltha 
templi interne consumanda expenderat; alia item VII millia pro turribus elevandis 
legata, per reverendissimum dominum Thomam cardinalem ab eisdem exequutoribus 
clanculum, Luca iam ecclesie preside, adempta fuisse, propter quod custodem 
Lucas episcopus diucius in Gemlecz in carceribus vinctum tenuerat; quomodo 
autem illinc postea eliberatus fuerit, incompertum mihi est. Hec sunt, que ego de 
rebus Oswaldi episcopi auditu perceperim, et credo verissima omnia esse. De 
rebus vero reverendissimi domini Luce episcopi scio, ipsum aureos XVI millia 
Chasma, per manus Michaelis capellani sui, tunc custodis zagrabiensis, quadriennio 
prius quam moreretur, Zagrabiam, me tunc Chasme agente, reverendo domino 
Alberto de Kasw, tunc preposito maiori ibidem, pro tuta et fideli illorum con- 
servacione misisse, adiecta condicione, quod si ei viventi rabie thurcica alio e 
Sclavonia migrandum foret, pecunie ille salve sibi essent et per prepositum 
redderentur, si vero fatis, penes ecclesiam concederet ad fabricam ecclesie (con)- 
verterentur. Sic eo interim morte ibidem praeoccupato, pecunie in manibus domini 
Alberti prepositi relicte fuere, que postea (ut audivi) per reverendissimum 
dominum Thomam cardinalem tanquam virum potentem et unicum ecclesie zagra- 
biensis gubernatorem, per serenissimum regem Wladislaum una cum toto iure 
patronatus illius deputatum litteris regiis quoque ad id emanatis, et preposito 
exhibitis, (ut tunc ferebatur), ab ipso preposito vi et potenter nomine guber- 
nacionis huiusmodi intercepte et adempte unacum aliis quibusdam minoris summe 
rebus et pecuniis ecclesie fuere. Id ita factum esse vi scilicet et potenter, summam 
hanc totam ablatam extitisse, et a quo repetenda esset ex protestacione capituli 
zagrabiensis coram capitulo chasmensi tempore ablacionis eiusmodi solemniter 
facta, cuius exemplum ego superioribus annis vigore perceptoriarum regie Maie- 
statis exceperam, facile cuilibet innotescet. Quod in calce litterarum adiiciunt 
Dominationes vestre reverende me autore pecuniam proditam fuisse, scio ne- 
minem esse aut fuisse mortalium in hunc usque diem editum in lucem, neque in 
finem usque mundi nasciturum, qui id certe et intrepide asserere posset, me vel 
tradicioni huiusmodi interfuisse, vel ut fieret consensisse, moriturus ego quoque 
sum cum spe certa felicitatis eterne nanciscende, nunquam tamen confitebor 
coram deo vel hominibus in his omnibus vel in pilo cufpabilem extitisse, tam 
propenso enim ac benevolentissimo animo semper erga istam ecclesiam affectus 
fui,ut maluissem regna potius, si quo pacto fieri potuisset, illi acquirere, ne dum 
parta iam et obtenta, ab ea contra iusiurandum divellere. Summa fido et indu- 
bitato testimonio comprobari poterit reverendissimum olim dominum Thomam 
cardinalem florenos VII millia ex bonis reverendissimi Oswaldi episcopi, ecclesie 
legatis, a domino Joanne Jalsyth olim custode zagrabiensi et Andrea doctore 
archidiacono cathedrali exequutoribus Oswaldi potenter extorsisse, item XVI millia 
et amplius ab reverendo olim domino Alberto Kasw preposito maiori zagrabiensi 
de bonis reverendissimi domini Luce episcopi, pro quibus omnibus omnia bona 
eius haereditaria, quae nunc apud magnificum dominum Petrum Erdewdy existunt, 
hypothecata sunt. Cum itaque haereditas trahat secum onera et hypothecas quas- 


De. 5 0— An. 1500. 9 





libet defuncti, agat reverendissimus dominus noster generosissimus pro bonis 
ecclessiae suae (huius?) violenter abstractis (ut par est et debet), contra haeredem 
et indubie ius sibi non abnegabitur. Poterunt autem Dominaciones vestrae reve- 
rendae in his omnibus testes esse fideles iuxta tenorem protestacionis praescriptae, 
non esset praeterea ab re, si eedem exciperent ex capitulo hoc nostro exemplum 
testamenti sive privilegii confirmati super bonis haereditariis isti capitulo zagra- 
biensi per reverendissimum olim cardinalem legatis, dum vivo facilius id factu 
esset, me decesso, forte difficilius. Zamabor quoque et Kemlek maius spectarent 
(ut norunt), ad capitulum istud, non esset inconsultum repetere. Testamentum, 
Oswaldi nunquam ego vidi, in propatulo tamen est, rem (flor) XII millia et VII 
millia per eum ad fabricam legatis sic ut prefatus sum, se (habere); testamentum 
vero Luce in quo de XVI millibus, nulla fit mentio, remanserat in manibus pri- 
morum eius exequutorum, egregiorum videlicet Balthasaris Batthyany senioris 
et Bernhardy de Thwrowcz, et cum his Dominaciones vestras Teverendas feli- 
cissime in novo hoc anno et semper valere cupio. Strigonii 26. januarii 1540. 
Dominationum Vestrarum 
servitor Andreas, doctor, prepositus Strigoniensis. 


(P. S.) Caeterum litem aliam nullam ego super rebus praescriptis motam 
cuipiam scio, preter quam, quod olim domini capitulares, nescio quo consilio, 
praetendentes per me pecunias per cardinalem ablatas ab haeredibus eiusdem 
repeti oportere, egerant mecum Bude in sede regiae Maiestatis et fuit definitum 
per Maiestatem suam, praesente domino Drobitele et domino Praschowczy ac 
Andrea Bwdor, quod ex quo capitulum zagrabiense fecerat protestacionem in 
capitulo chasmensi, a me sed a capitulo pecunias ademptas per cardinalem fuisse, 
quod quia capitulum volebat a Petro Erdewdy tanquam haerede cardinalis, illas 
requirere, nullam ad haec capitulum adversum me habebit actionem, sed deberet 
iuxta protestacionem agere capitulum cum prelato contra haeredem Petrum vide- 
licet Erdewdy. 

Act. Cap. ant. fasc. 101. nr. 20. 


5. 

Anno 1500, 2. junii. Budae. 

Lucas, episcopus zagrabiensis, capitulo. zagrabiensi mandat, ut Antonium 
de Andreis, regis. capellanum, instituat. praepositum | ecclesiae. cathedralis 
sagrabiensis. 

Venerabiles fratres nostri, salutem. (Juamvis aliis litteris nostris 
Vobis mandaveramus ne aliquem vigore gracie spectative seu quali- 
cumque ex commissione infra adventum nostrum ad chanonicatum 
aut ad quamcumque dignitatem instalaretis; tamen vacante prepo- 
situra maiore eiusdem ecclesie nostre zagrabiensis ad colacionem 
serrenissimi regis nostri doctori Antonio de Andreis, capellano eius- 
dem, in prepositura supradicta consensum benignum prebuimus et 
assensum. Quare non obstantibus, ut supra, literis (et eciam) data 
commissione, eundem dominum Antonium seu procuratorem suum 
legitimum in antedictam preposituram et realem possessionem eius" 


10 Doc. 6,7. — An. 1500. 


dem introducere et instalare debeatis et teneamini, ut ex litteris 
nostris patentibus clarius intelligere poteritis. Aliud non facturi. 
Ex Buda feria tercia proxima post festum Ascensionis. 1500. 
Lucas electus ecclesie 
zagrabiensis, manu propria. 
(A tergo). Venerabilibus dominis capitulo ecclesie nostre zagra- 
biensis, fratribus charissimis. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In arcbiv. ven. Capit. 
zagrab Act. Cap. ant. fasc. 79. nr. 36. - 


8. 


Anno 1500, 25. novembris. In Ivanić. 


Lucas, episcopus. zagrabiensis, capitulo mandat, ul fidem habeat homini 
cum ipsius mandatis misso. 


Venerabiles fratres, nobis dilecti. Quia nos per honorabilem 
magistrum Anthonium canonicum vestrum in facto honorabilis ma- 
gistri Georgii Barczay, archidiaconi de Vrbowcz, similiter concanonici 
vestri, nonnulla vobis intimavimus refferenda, cuius relatibus fidem 
velitis adhibere creditivam, atque suis immo pocius nostris peticio- 
nibus obtemperare. Ex curia nostra Iwanych in festo beate Katharine 
virginis et martiris. 1500. 


Lucas episcopus 
ecclesie zagrabiensis. 


(A tergo). Venerabilibus fratribus nostris capitulo ecclesie nostre 
zagrabiensis, nobis in Christo sincere dilectis. 


Originale in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Capit. ant. fasc. 
83. nr. 23. 


71. 
Anno 1500, 3. decembris. In Ivanić. 


Lucas, episcopus sagrabiensis, Stephano lectori. confert canonicatum, quo 
Bartholomaeus, archidiaconus de Duboka el canonicus ecclesiae Albensis, 
in etus gratiam se abdicavit. 


Venerabiles fratres nostri dilecti! Quia nos attentis serviciis 
et utilitate venerabilis magistri Stephani lectoris eiusdem ecclesie 
nostre, quibus ipse, uti testimonio plurium accepimus, illi ecclesie 
nostre hactenus attencius affuit et astitit, in futurum quoque co 
magis adesse potest, canonicatum per venerabilem dominum Bar- 
tholomeum archidiaconum de Doboka et canonicum Transsilvane 


Doc. 8. — An. 1501. r1 


ecclesie Albensis, per modum resignacionis in eundem magistrum 
Stephanum, pure et simpliciter in manus nostras facte, simulcum 
prebenda, utilitatibusque et obvencionibus eiusdem, eidem magistro 
Stephano, in eadem resignacione graciosum consensum prebendo, 
dedimus et de facto contulimus, eapropter rogamus fraternitates 
vestras et n chilominus committimus, quatinus amodo deinceps de 
omnibus proventibus et obvencionibus, pecuniis scilicet et porcis ac 
alis ad prefatum lectoratum et canonicatum suos spectantibus, 
integraliter et cum effectu respondere, et eosdem sibi ad plenum 
assignare debeatis et teneamini. Ex curia nostra Ivanich in profesto 
beate Barbare virginis et martiris. 1500. 

Rogamus vos tanquam fratres charissimos, ut iam tandem 
relinquatis illam deo displicentem ac hominibus detestandam abu- 
sionem, et restituatis proventus novis canonicis et eciam huic 
novissimo, tam de porcis quam de aliis rebus. Iste namque suc- 
cessit in beneficium hominis viventis, qui si presens esset, proventus 
sui negari non possent, nec igitur huic negari debent, quoniam 
alioquin non ipse sed nos, qui eum creavimus, per Vos contempni 
videremur, quod a vobis alienum omnino esse debet. 

Lucas episcopus ecclesie 

zagrabiensis, manu propria. 

(A tergo). Venerabilibus dominis capitulo ecclessie nostre zagra- 
biensis, fratribus nostris sincere dilectis. 


Originale in charta, vestigium sigilli a tergo In archiv. ven. capit. zagrab. 
Act. Cap. ant. fasc. 95. nr. 9. 


8. 
Anno 1501, 12. junii. Budae. 


Vladislaus, Hungariae etc. rex communitati civitatis montis Grecensis 
nuntiat ad munitionem. civitatis restituendam 32 flor. a se esse assignatos, 
qui per tres annos ex regia. tricesima sagrabiensi sint solvendis, 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Memorie 
commendamus tenore presencium significantes quibus expedit uni- 
versis. Quod nos cum ad supplicacionem fidelis nostri illustris 
Johannis Coruini, Oppauie et Lvpthouie ducis ac regnorum nostrorum 
Dalmacie, Croacie et Sclavonie bani, per eum pro parte univer- 
sorum civium et incolarum civitatis eiusdem Montisgrecensis Maiestati 
nostre propterea factam; tum vero et precipue ut civitas ipsa, que 
satis ruinosa et depopulata esse fertur, pro nostra ac regni nostri, 
sed et parcium illarum utilitate et incremento, numero et opibus 
adaugeri et decorari possit, eidem civitati conseuqenterque universis 


12 Doc. 9. — An. I501I. 


_ m — — — — — 





populis et incolis eiusdem ex tricesima nostra illius loci, quam 
videlicet iidem cives ibidem de rebus et mercibus eorum solvere 
habent, infra trium annorum spacia a data presencium computando, 
quottannis triginta duos florenos defalcandos et relaxandos, ipsisque 
civibus dandos et deputandos duximus, immo defalcamus ac rela- 
xamus, damusque et deputamus presencium per vigorem. Quocirca 
vobis, fidelibus nostris, egregiis tricesimatoribus prescripti loci, pre- 
sentibus scilicet et futuris, presentes visuris, harum serie firmissime 
committimus et mandanus, quatenus prefatis civibus et incolis dicte 
civitatis Montisgrecensis ex tricesima eorum, quam iidem, ut prefertur 
de rebus eorum solvere habent, singulis annis infra tempus premissum, 
singulos triginta duos florenos relaxare ac ad nostram racionem 
defalcare, illosque eisdem dare et concedere modis omnibus debeatis, 
neque propterea ipsos in personis aut rebus eorum quovis pacto 
impedire seu turbare presumatis nec sitis ausi modo aliquali. Pre- 
sentibus perlectis, exhibenti restitutis. Darum Bude sabbato proximo 
post festum sacratissimi corporis Christi. Anno domini millesimo 
quingentesimo primo. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno 
undecimo, Bohemie vero tricesimo primo. 


Relacio magnifici domini Johannis Bornemvza 
thezaurarii regie Maiestatis. 
Originale in charta, In margine inferiori impressum est sigillum. In. arch. 
lib reg. civ. zagrab. 


9. 


Anno 1501, 20. augusti. Varasdini. 
Johannes Corvinus, dux et banus, Stephano canonico lectori. interdici, ne 
Judicet de lite, quae inter cives et Michaelem, Petrum, Valentinum, Domint- 
cumque Perovic. agatur, jubetque, ul arbitrium eius rei rejiciatur. ad 
cevitatis tribunal. 


Johannes Coruinus Oppauie, Lipthouieque dux ac regnorum 
Dalmacie, Croacie et Sclavonie banus etc. Vobis venerabili domino 
Stephano lectori, canonico et vicario ecclesie zagrabiensis, salutem. 
Expositum est nobis pro parte circumspectorum Michaelis, Petri 
corigiatorum, ac Valentini generis condam Elve, similiter corigiatoris, 
civium civitatis nostre Montisgrecensis, executorum testamenti eiusdem 
condam Elye, quomodo ipsos circumspectus Dominicus Perowych 
racione cuiusdam domuncule seu bolte, in qua ipsa ars corigialis 
solet laborari, eos vestri in presenciam convenisset in causam, ex- 
indeque eosdem per vos gravari pretenderet in preiudicium ipsorum 
manifestum. Cum autem ipse Dominicus Perowych obtentam notam 





14 Doc. II. — An I5O0I. 


(A tergo). Venerabilibus dominis capitulo ecclesie zagrabiensis, 
fratribus nostris carissimis. 


Originale in charta, attritum valde, a tergo vestigium sigilli. In archiv. 
ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 92. nr. 54. 


11. 


Anno 1501, mense octobri. Crisii. 


Quaestione constituta, esse cognitum. Andream. Budor nobilem Zagrabiae 
degentem a Blasio Arky, nobile stubicensi, profecto. contumeliis affectum 
Paeneque concisum judices nobilium civitatis Crisiensis nuntiant. 


Nos Petrus Bochkay de Razynakerezthwr et Balthasar de Alap 
vicebani et comites ac judices nobilium comitatus crisiensis. Memorie 
commendamus, quod cum nos ad instanciam et legittimam peticionem 
nobilis Andree Bwdor de Bwdrowcz, Demetrium de Mylethyncz unum 
ex nobis scilicet judicem nobilium ad infrascriptam inquisicionem 
faciendam de sede nostra judiciaria legittime destinassemus ; tandem 
idem exinde ad nos reversus nobis retulit eo modo: quomodo ipse 
ab omnibus, quibus decuisset et licuisset palam et oculte diligenter 
inquirendo, talem de infrascriptis scivisset certitudinis veritatem: quod 
cum circa festum beati Luce evangeliste, proxime preteritum, idem 
exponens unacum aliis nobilibus huius regni Sclavonie sed et sti- 
pendiariis eorundem ad exercituandum contra sevissimos "Turcos 
crucis Christi immanes hostes versus Zagrabiam proficisci decrevisset 
et dum idem exponens simul cum aliis gentibus et eisdem nobilibus 
ac stipendiariis eorundem ad civitatem zagrabiensem pervenisset et 
ad hospicium nostrum, videlicet Petri Bochkay dicti regni Sclavonie 
vicebani, consequenterque erga nos scilicet Petrum pro certis suis 
negociis expediendis accessisset, tunc nobilis Blasius Arky de Ztho- 
bycza, nescitur unde motus, armatis manibus in eundem exponentem 
irruisset, ibique eundem verbis illicitis et vituperiosis ac inhonestis 
pertractasset, et nisi eidem exponenti auxilium certorum proborum 
et nobilium virorum eotunc ibidem in hospicio nostro videlicet Petri 
Bochkay existencium affuisset, gladio seu biccello evaginato eundem 
nece miserabili interimisset potencia mediante; eo non contentus, 
idem Blasius Arkv eundem exponentem in eo, ut si ipse racione 
huiusmodi actuum suorum eundem in litem seu causam trahere vel 
convenire niteretur, extunc eidem exponenti mortem similitudinariam, 
sicuti. condam nobili Francisco de Rawen factam esset, inferre 
vellet, minatus fuisset, potencia mediante, in preiudicium et periculum 





16 Doc. 14. — An. 1502. 


utilitatibus, fructuositatibus et pertinenciis universis circumspecto et 
provido viro Matheo carnifici de Dumbro, Zeuer dicto, uti iam novo 
concivi nostro ac per eum suis heredibus pro quinque et medio 
florenis auri puri et iusti ponderis per eundem Matheum eidem mulieri 
Elene, sicut ipsamet nobis retulit, iam persoluti vendidisset, ymmo 
vendidit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendam, 
possidendam pariter et habendam. Demum vero provida et honesta 
domina Anna, relicta condam Pauli litterati, alias senioris judicis 
et concivis nostri, astans personaliter coram nobis similiter sponte 
confessa est: qualiter ipsa quemdam ortum suum in territorio nostro 
seu civitatis predicte inter ortos heredum seu successorum condam 
Johannis Soldinarych, olim senioris judicis et concivis nostri ab una 
videlicet septemtrionali, ab altera vero partibus scilicet meridionali 
similiter heredum seu successorum condam Georgii Vythkoych, 
similiter olim senioris judicis et concivis nostri, a parte vero orientali 
usque fluvium Medwednycza, ipsam scilicet dominam Annam mu- 
lierem a prefato condam Paulo litterato, marito suo legittimo, post 
obitum eiusdem iuxta antiquam et approbatam consvetudinem jure 
successorio concernentem, simul cum omnibus eiusdem orti utili- 
tatibus, usibus, juribus et pertinenciis universis prefato Matheo car- 
nifici ac per eum suis heredibus pro uno et medio floreno auri 
puri et iusti ponderis per eundem Matheum eidem domine Anne, 
sicut ipsamet nobis retulit, iam persolutis, vendidisset, ymmo ven- 
didit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendum, possi- 
dendum pariter et habendum ac iuxta condicionem civitatis preno- 
minate ab antiquo approbatam quomodocumque voluerit disponendum. 
In cuius rei memoriam atque testimonium, firmitatemque perpetuam 
presentes litteras nostras sub sigillo nostro communi roboratas 
duximus concedendas. Datum feria secunda proxima in festo sancti 
Pauli primi Heremite. Anno domini millesimo quingentesimo secundo. 


Originale in membrana. Impressi sigilli nullum adest vestigium. In archiv. 
inclit. Accad. Scient. Slavor. merid. 


14. 


Anno 1502, 23, februarii. Budae. 


Vladislaus rex in urgenti publica regni necessitate a Luca 
episcopo zagrabiensi et capitulo de illis pecuniis, quas Osvaldus 
quondam episcopus zagrabiensis pro ordinariis missis perpetuis pro 
anima sua in ecclesia zagrabiensi reposuerat, 2000 flor. mutuo 
accepit, obligans se verbo regio, quod de pecuniis a Dominio Veneto 





18 Doc. 16. — An. 1502. 


facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum in palacio 
nostro chasmensi feria quinta proxima post dominicam Oculi. Anno 
domini millesimo quingentesimo secundo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Cap. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 95. nr. 10. 


18. 


Anno 1502, 15. novembris. 


Andreae Krajačić legatum. praebendariis ecclesiae cathedralis zagrabiensis 
testamento adscriptum. 


In nomine domini. Amen. Anno eiusdem millesimo quingen- 
tesimo secundo, feria tercia proxima post festum beati Briccii con- 
fessoris. In honesta domo nobilitari nobilis Blasii de Progowcz, 
sororii videlicet mei, ego Andreas de Kamarya, natus condam nobilis 
Johannis Crayachych de eadem, jacens in lecto gravis infirmitatis 
mee, licet eger corpore mente tamen per omnia sanus, de bonis 
meis, mihi a deo datis, condo et facio tale testamentum. Primo, 
animam meam commendo deo creatori meo, corpus vero terre in 
sacro loco sepeliendum. Item omnium rerum in registro presentibus 
incluso conscriptarum, puram medietatem et totaliter lego dominis 
prebendariis chori ecclesie zagrabiensis, ut iidem pro anima mea et 
predecessorum, parentum videlicet meorum, missas et devotas alias 
oraciones facere debeant. Quas scilicet res apud relictam condam 
Nicolai baccalarii de prescripta Kamarya, nunc vero consortem 
cuiusdam Mathia vocati, requirere habebunt, quoniam ipse res post 
mortem prefati patris nostri inter nos usque in hodiernum diem 
fuerunt indivise; de quibusquidem rebus ad sepissimas peticiones 
meas, eadem domina glos mea cum dicto viro suo nunquam mihi 
porcionem dare curarunt et neque curant etiam in presenciarum. 
Similiter et porcionem meam possesionariam in eadem Kamarya et 
pertinenciis eius habitam, hactenus potencialiter possederunt et 
possident in presenti, de qua eciam post mortem fratris mei minimum 
quadrantem non dederunt, cum immo pre nimiis minis dicti Mathia 
nec ausus fui illac accedere et jam sunt post mortem dicti fratris 
mei certi anni elapsi. Igitur si juxta arbitrium. proborum a tanto 
tempore de percepcione fructuum dicte porcionis possessionarie 
aliquid me concernerit, illud eisdem lego dominis prebendariis pre- 
scriptis. Presentibus ibidem honorabili Dominico plebano in dicta 
Progowcz, confessore pro tunc meo et scriptore presencium, necnon 





Doc. I7. — An. 1503. 19 


nobilibus dominis Blasio de dicta Progowz, sororio videlicet meo ac 
domina Margaretha conthorali eiusdem, sorore videlicet mea carnali 
et providis Johanne Brysych, Anthonio Jantholych dicto, Gregorio 
Ferfrych dicto, Valentino Kezerych, Jelka uxore Gregorii, Jelena et 
Agnethe coniuge Nicolai Ztrwgar in dicta Progowcz commorantibus, 
aliisque quam pluribus ad premissa vocatis et requisitis. Anno, die 
et loco, quibus supra. — Item ad execucionem premissorum dictos 
dominum Blasium et dominam Margaretham in maiori non impedio, 
quam quod solum presentes ad manus dictorum dominorum pre- 
bendariorum dare debeant, eosdemque dominos prebendarios constituo 
executores in premissis. 

(Indorsatum:) Item cum et quando nobilis magister Nicolaus Crayachych 
baccalarius de Kamarya ab hac vita migravit, eotunc fuimus sine divisione et 
habuimus de rebus: primo, equos sellatos quinque, equos vero aratrum trahentes 
VIII, peccora bene in numero ad XXVIII, porcos cum scrophis simul ad LXXXVIII, 
fruges ad capecias CCC. Item ad vinum emendum dati erant floreni LX, vasa vini 
III, ciphi argentei IIII, coclearia argentea XIII. Agnus dei et cruces parve ad 
conservandas reliquias de argento VII, sube II ventrine cooperte cum chemeleth, 
tercia eciam de chemeleth, subducta pellibus mardurinis, quarta suba dorsina. 
Item toga de scarleth I. Item suppellectilia wlgo poplon de thaphota nova II. et 
de bysso II. Tapetha II, scutelle plumbee XII, disci plumbei XII. Item baltheus 
cum argento dispositus, quem hwzarones solent ferre, valens flor. XII. Item cle- 
nodia domus omnia et singula. Item ab illo anno, quo dictus baccalarius obiit, 
nullum proventum de bonis meis in Kamarya et pertinenciis eiusdem habitis 
recepi, immo nec ausus fui ad illas partes ire propter minas Mathie viri scilicet 
glotis mee. Item eciam de Rogozdna quantum precium cum agricultura acquirere 
potuissem potencialiter recepit ut et hoc anno eirca XL cubulos recepit potencia 
mediante. 

Transumpta, auscultata et collationata per me Johannem Benedicti de Pades, 
clericum zagrabiensis diocesis, sacra imperiali auctoritate notarium publicum et 
concordat cum suo originali per omnia. e 


Originale in charta simplici. In archiv. honorab. colleg. Praebend. eccl. 
Zagrab. 


17. 


Anno 1503, 13. martii. Casmae. 


Matheus Horvat Gjurišić testatur Lucam, episcopum za grrabiensem, 2479 flor. 

a Osvaldo episcopo ad ecclesiam cathedralem restituendam legatos, jussu 

regis sibi numerasse eaque conditione, ut pecunia ad castrum Jajce con- 
servandum adhiberetur. 


Ego Matheus Horwath Gywrysyth, aulicus regius, fateor et 
recognosco per presentes, quod iam bina vice missus sum per regiam 
Maiestatem ad reverendissimum dominum Lucam episcopum ecclesie 

* 


20 Doc. I8, I9. — An. 1503. 


zagrabiensis pro levandis certis pecuniis condam reverendissimi 
domini Oswaldi episcopi eiusdem ecclesie zagrabiensis, per eundem 
ad ordinacionem perpetuarum missarum relictis, a quoquidem domino 
Luca episcopo prima vice quadringentos et septuaginta novem 
florenos; secunda vero vice dua millia flor. ad conservacionem castri 
Jaycza integre et sine omni defectu levavi. Nec aliter ipse dominus 
Lucas episcopus pecunias ipsas manibus meis assignavit, nisi prius 
promisissem, quod pecunie ipse ad conservacionem castri Jaycza et 
non alias exponentur. In cuius rei testimonium presentes litteras 
meas sigillo meo consignavi. Datum Chasme feria secunda proxima 
post festum beati Gregorii pape. Anno domini millesimo quingen- 
tesimo tercio. 


Originale in charta, in margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 92. nr. 37. . 


18. 
Anno 1503, 23. aprilis. Zagrabiae. 


Conventum cum praebendar iis ecclesiae cathedralis factum de missa » Assump- 
cionis Mariae« singulis diebus continuanda annuis 25 ff. 


Anno domini 1503. cum Prebendariis facta est conventio pro 
missa Assumpcionis Marie virginis gloriose super altari per reveren- 
dissimum dominum Lucam, dominum et prelatum nostrum gracio- 
sissimum, in sanctuario a plaga meridionali de novo fundato, singulis 
diebus continuanda sub magna missa usque revolucionem anni, pro 
florenis viginti quinque in duobus terminis eisdem solvendis. Pro 
qua missa per antefatum reverendissimum dominum Lucam empta 
est Bude una domus acialis in area s. Nicolai confessoris pro flo- 
renis mille quadringentis; quamquidem missam ceperunt continuare 
lidem Prebendarii in festo b. Alberti martiris, circa finem mensis 
aprilis. 

Originale in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 
101. nr. 10. 

19. 


Anno 1503, 26, aprilis. Zagrabiae. 


Tertia die s. Georgii dat inquisitionem judex nobilium contra 
Joannem Posegay de Egudoucz tricesimatorem zagrabiensem quod 
anno 1501 circa ss. corporis Christi ex cellario coloni capitularis 
Bedek in Luka in promontorio Vrabcha unum vas abduxisset vini. 
— Vicebani et comites Bernardus de Turocz et Balthasar de Alap. 

Marcelović. Regesta, ut supra. 


Doc. 20, 21. — An. 1503. 21 





20. 

Anno 1503, 3. junii. Budae. 

Johannes Corvinus, dux et banus, communitatem. civitatis montis Grecensis 
vehementer. vituperat in eo, quod Jarun et Rodes, capituli possessionibus, 
vim intulit. 

Circumspecti nobis dilecti. Querimonias venerabilium domi- 
norum de capitulo ecclesie zagrabiensis accepimus, quomodo vos 
non curato mandato nostro pridem in recessu nostro de illa civitate 
nostra vobis dato, quadam temeritate ducti, manibus armatis insur- 
rexissetis et novas metas erexissetis, prout vestre placuisset voluntati, 
ac quendam jobagionem cum filio suo in via publica et libera cum 
curru proficiscentem dire et acriter verberassetis et incarcerassetis, 
immo, quod pessimum esse dicitur, in possessionibus ipsorum domi- 
norum Jarun et Rodes duas domos ignis voragine comburri fecissetis ; 
que res nobis vehementer displicuit. Cum tamen et vos ipsi pen- 
sare poteritis penam, quam incendiarii domorum incurrere debeant 
et signanter tales querelas nunc, dum cum ceteris dominis apud 
regiam Maiestatem sumus, ad nos mittere non debuissetis; ideo 
vobis harum serie firmissime committimus, aliud habere nolentes, 
quatenus statim visis presentibus terras et fenilia dictorum domi- 
norum per vos occupata eisdem remittere et ab erreccione metarum 
predictarum supersedere, nisi in hiis, que hactenus possedistis pacifice 
manere debeatis et teneamini, ne de cetero nobis pro hac re querele 
porrigantur. Nos autem cetera, dum deo dante illic constituemur, 
inter vos et ipsos dominos prout et prius vobis diximus, revideri 
faciemus; secus igitur non facturi. Datum Bude in profesto Penthe- 
costes. Anno domini millesimo quingentesimo tercio. 

Johannes Coruinus, dux, banus etc. 

(A tergo). Circumspectis judici, juratis, ceterisque civibus civitatis 
nostre montis Grecensis, nobis dilectis. 


Originale in charta. A tergo vestigium sigilli. In arch. ven. Capit. zagrab. 
Act. Cap. ant. fasc. 10 nr 25. 


21. 


Anno 1503, 18. junii. Zagrabiae. 

Andreas canonicus. et vicarius episcopi sagrab., parochis quibusdam prae- 
cipit, ut legatum a Gregorio parocho gragenensi praebendariis testamento 
ascrıplum exigant. 

Andreas arcium, decretorum et sacre theologie doctor, cantor 
canonicus et vicarius ecclesie zagrabiensis. Discrecionibus vestris in 
virtute salutaris obediencie et sub excommunicacionis pena firmiter 


22 Doc. 22. — An. 1503. 











precipientes mandamus, quatenus habitis presentibus Anthonium de 
Bradna et Gregorium, omnium sanctorum, ecclesiarum plebanos, 
personaliter accedatis, ipsosque ad instanciam dominorum prebenda- 
riorum chori eiusdem ecclesie zagrabiensis, racione detencionis 
certorum debitorum testamentalium per condam discretum dominum 
Gregorium plebanum de Gragena legatorum, et per eosdem plebanos 
tanquam executores suos exigi et eisdem dominis prebendariis 
assignari commissorum et non assignatorum, ad nonum diem a die 
execucionis presencium immediate computando, nostram peremptorie 
citetis in presenciam, eisdem dominis prebendariis in jure respon- 
suros, et superinde juris equitatem recepturos. Quos novem dies 
ipsis pro primo, secundo, tercio, peremtorioque et ultimo, monicione 
canonica premissa, assignantes prefigatis. Et post hec execucionis 
vestre seriem in termino assignato nobis conscienciose rescribatis, 
presentes in specie remittendo. Datum Zagrabie in octava sancte et 
individue Trinitatis. Anno domini millesimo quingentesimo tercio. 

(A tergo). Discretis dominis N. de Cherzweczzenthpeter, N. de 
Crisio, N. de Gragena et N. de Powsahegh, ecclesiarum plebanis, 
nobis in Christo sincere dilectis. Citacio peremptoria. 

(Testimonium executionis a tergo); Secundum mandatum citati sunt 
in festo sancti Johannis baptiste ad feriam secundam post festum 
visitacionis Marie per nos plebanos presentibus intrascriptos. 


Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archiv. honor. 
eolleg. Praebendar. 


22. 
Anno 1503, 20. augusti. Zagrabiae. 


Johannes Sovan, tricesimator, telonium capituli conducit polliceturque se 
in telonio exigendo nova non allaturum. 


Ego Johannes Sowan Pastor de Florencia, tricesimator et 
inhabitator civitatis Montisgrecensis, fateor per hec manus mee sub- 
scripcione et fide mediante mea christiana polliceor, quod in facto 
tributi seu thelonii zagrabiensis mihi per venerabiles dominos 
capitulum zagrabiense pro CC. flor. pro paratis pecuniis in arendam 
infra unius anni revolucionem dati et locati, nullas novitates et 
adinvenciones inconsvetas incipiam nec innovare faciam seu procu- 
rabo, quin pocius illas inconsvetas tributi exacciones, quas jam fere 
a tribus annis innovarunt contra preiudicium ipsius capituli, refor- 
mare, emendare et integrare, recuperareque volo ac eciam exaccionem 
ipsius tributi seu thelonii iuxta consvetudinem et laudabiles eiusdem 


Doc. 23. — An. 1503. 23 


— = 


ecclesie constituciones, antiquitus observatas, prosequar et prosequi 
faciam et spondeo. Datum in monte Grecensi in festo beati regis 
Stephani. Anno domini millesimo quingentesimo tercio. 


Io Giovanni Pastoir da Firencie, abitante 
in Zagrabia mano propria aiscrito. 


Originale in charta. In margine inferiori impress. anul. sigill. In arch. ven. 
Capit zagrab. Act. Cap ant. fase. 10 nr. 51. 


23. 


Anno 1503, 23. Augusti. In Zenthmikloš. 


A Johanne Punck et (Nicolao. Osel legatus Zagrabiam mittitur, qui cum 
praebendariis agat, quomodo legatum Gregorü parochi gragenensis quam 
primum tis expendatur. 


Honorabilis domine, fautorque nobis honorande. Quia prout nu- 
perrime cum mutuo fuimus in facto testamenti discreti condam domini 
Gregorii, olim plebani nostri, concluseramus nos ad festum beati 
Bartholomei apostoli proxime venturum adire Vos Zagrabiam, nullo 
modo possumus, eo quod sub pena infidelitatis nobis in dicta cri- 
siensi in convencione universitatis nobilium interesse debebimus, 
propterea deputavimus ad Vos hos nobiles: Johannem literatum et 
Georgium fabrum, íratres nostros, de nostra mente informatos, 
rogantes Dominacionem vestram, uti dominum et amicum nostrum, 
quatenus ea, que iidem latores presencium nostro nomine vobis 
referrent et credere ct in facto predicti testamenti dicti condam 
domini Gregorii, cum eisdem una talem ordinem ct finem concludere 
velitis, prout secundum deum et eius justiciam, vobis melius recti- 
usque videbitur, ut nec Vos ea, que non sunt debenda petatis, 
neque nos quoque ca, que vera debita essent, denegemus. Valete 
feliciter. Ex Gragenna Zenthmiklos, feria quarta proxima post festum 
beati regis Stephani. 1503. 

Johannes Pwnek de Petrowcz 
et Nicolaus Osel de Jarno. 


(A tergo). Honorabili domino Matheo, decano dominorum pre- 
bendariorum chori ecclesie zagrabiensis, domino, fautorique nobis 
honorando. 


Originale in charta A tergo impressum est sigillum, In archiv honor. colleg. 
Praebend. 


24 Doc. 24. — An. 1504. 


Der LL I 


24. 


Anno 1504, 1. martii. In villa Marinci. 


Legatum Margarethae nobilis de Mikčevac | ecclesiae parochiali s. Marci 
et monasterio. Remetenst ascriptum. 


DDR EMI sv 8 Reh S Ub QUU. map. D3UD PRI: 
8. QD. *. MIKA, MERIVA Mb [UbODS UbóP', iR. UD CORRUUTUR- 
marmm’ MERHP. A KARA MRERTUA PSUbSW39R IP30om wadlgus- 
üDmb5m msre3unfissom, P'BUbSWS MAI maws A Ub3HU53 [(Uf03008 
SHMPRPRA! UUOGUUURGH3PUD So (39 Bitch Elm. PRRBNENDA 
segnanunülam VEZIDE EMARA MAREA. D. OodlaguSR D 23er ; 
nibse impsum. e. Qodfimunm Hoch MALI 80s! [U/6UD', 273 RB [US maam' 
Q8SPS, 13 3 Pi ŽODAJD un3&23 nn933; seuumnndhasem ennaguss mmb88 
Qsamuussaq nn &IMIM3I unse' munssP*3 e'Qosmdfsm', Qu Ham”, 
Qu Jüs0o23m', Ah PB BAGA UbsÜDSPO Qo nrmhdlsusunvs, Qo P83UhP3 
[URP30o8 P3%3 Ov; ün8:30034P3) f(m3um. 

(I uumuggmm3PUD' MERHP OD MAbPVER', nn OAROOB WARMAI 
(5UU3 MEI Ob(AWEB)MB Üfü(sub)mms 8 DE’ uigmmeam w3eswam 
8 [Ibm nnmüliapeguam 4:580fi3nnswam. 


(A tergo). Andreas arcium, decretorum et sacre theologie doctor, 
cantor, canonicus et vicarius ecclesie zagrabiensis in spiritualibus 
premissam nemine contradicente hanc testamentariam disposicionem 
confirmo. — Bernardus Petri de Modrussio, notarius. 


Originale in charta in arch. regnieolari, nune Pestinum ablatum. Aet. mon. 
Remethe. Fasc. IV. nr. 7. — I. Kukuljević. Acta croatica. pag. 185, 186, 


Approbatio huius testamenti. Nos Andreas archidiaconus, artium 
decretorum et saere theologie doctor, cantor, canonieus et viearius ecelesie zagra- 
biensis in spiritualibus, causarumque auditor generalis. Memorie commendamus 
per presentes, quod nos presens testamentum, quondam nobilis domine Margarethe, 
relicte nobilis quondam domini Balthasaris de Mikehoweez nobis patenter exhibitum 
et ad eonfirmandum presentatum perlegimus, perleetumque approbavimus et ante- 
quam ad eonfirmaeionem ejusdem processissemus universis eontradietoribus suis, 
si qui forte in diocesi zagrabiensi, aut alias ubicunque fuissent, per edictum publicum 
in valvis prediete ecclesie zagrabiensis affixum publicari et insinuari fecimus, 
terminoque huiusmodi adveniente et nullo penitus contradietore apparente, idem 
testamentum quoad omnes eius artieulos, legaciones, elausulas et puncta appro- 
bavimus, ratificavimus et confirmavimus, immo probamus, ratifieamus et auctoritate 
ordinaria confirmamus sub impressione sigilli vicariatus memorate ecelesie zagra- 
biensis eum subseripeione notarii publici roboramus. Datum Zagrabie feria secunda 
proxima ante festum beati Georgii martiris. Anno Domini millesimo quingen- 
tesimo quarto. 


Joannes Benedictus de Pades 
notarius. 


Doc. 25, 26. — An. 1504. 25 


— ———— —— un m — — — 











Ego Joannes notarius, qui supra, fateor et consenciens dieo, quod presens 
transumptum est de glagolitico in latinum idioma, prout sensum et verborum 
eonformitatem non variat, translatum eoram me. Testamentum autem in glago- 
litieo seriptum, est per dominum viearium zagrabiensem confirmatum et sigillo 
vicariatus sui sigillatum. 


Summa privileg. monaster. Remethensis. In archiv. inclit. Accad. Seient. 
Slavor; merid. II. C. 13. 


25. 
Anno 1504, 8. martii. Zagrabiae. 


Johannis Corvini ducis jussu magistratus montis Grecensis fundum quendam 
desertum. in civitate Hans pictori dono dat. 


Nos Emericus Mikulych, filius Demetrii, judex, Jacobus, Michael, 
Georgius, Michael, Petrus, Fabianus, Emericus et Georgius jurati, 
consiliarii et universi cives civitatis Montisgrecensis. Memorie com- 
mendamus tenore presencium significantes quibus expedit universis. 
Qualiter nos ex mandato domini nostri graciosissimi et illustrissimi 
domini Johannis ducis Coruini etc. quendam fundum desertum in 
dicta civitate inter domos et fundos a meridionali circumspecti viri 
Stephani aurifabri a septemtrionali vero plagis Johannis pictoris 
concivium nostrorum, ab orientali vero platea communis et ab occi- 
dentali partibus, locus vacuus ipsius civitatis simul cum omnibus 
eiusdem fundi seu loci deserti utilitatibus, juribus, usibus et perti- 
nenciis universis pretacto Hans pictori et per eum suis heredibus 
iuxta mandatum prefati domini nostri contulimus, statuimus et 
commisimus jure perpetuo et irrevocabiliter tenendum, possidendum 
pariter et habendum ac iuxta condicionem prenotate (civitatis) ab 
antiquo privilegialiter approbatam quomodocumque voluerit dispo- 
nendum. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam presentes 
litteras nostras sigillo nostro communi autentico roboratas duximus 
concedendas. Datum feria sexta proxima ante dominicam Reminis- 


cere. Anno domini millesimo quingentesimo quarto. 


Originale in membrana. A tergo impressum sigillum. In archiv. lib. reg. 
eivit. zagrab. 


28. 


Anno 1504, 3. aprilis. Sisciae. 


Gregorius, Sisciae parochus, a Paulo Kunić exigit. legatum a Mathaco 
Brumnić, cive zagrabiensi, praebendartis | ecclesiae cathedralis el altarıstis 
ecclestae s. Marci testamento ascriptum. 

Oracionum suffragia in domino devotarum. Egregie domine 
mi semper precolende. Noverit eadem egregia Dominacio vestra me 
litteras. eiusdem citatoriales mihi sonantes summa cum reverencia 


26 Doc. 27. — An. 1504. 
recepisse, statimque accessi providum Paulum Kunich de Dosicza 
personaliter, ipsumque ad instanciam honorabilium et discretorum 
dominorum prebendariorum chori ecclesie zagrabiensis necnon 
altaristarum civitatis Montisgrecensis racione certorum debitorum, 
tam scilicet pecuniarum quam porcorum, eisdem dominis per condam 
Mathiam Brumnych dictum de eadem Montegrecensi testamentaliter 
legatorum et solvi commissorum, ad quindecimam diem a die exe- 
cucionis immediate computando egregie Domininacionis vestre in 
presenciam citavi responsurum. Et tandem super huiusmodi execu- 
cionis mee egregiam vestram Dominacionem reddo certam, quam 
deus altissimus conservare dignetur ad vota. Datum in Zythech 
feria quarta post Ramispalmarum. Anno domini millesimo quin- 
gentesimo quarto. 
Egregie Dominacionis vestre, Gregorius humilis 
capellanus, parochus in Zythech. 
(A tergo). Egregio domino Andree artium, decretorum et sacre 
theologie doctori, cantori, canonico et vicario ecclesie zagrabiensis, 
domino meo graciosissimo, superiorique. 


Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In arehiv. honor. 
colleg. Praebend. 


27. 
Anno 1504, 11. aprilis. Zagrabiae 


Johannes Corvinus dux statuta a Mathia rege sutoribus civitatis data 
confirmat. 


Nos Johannes Coruinus, Lipthouie dux ac regnorum Dalmacie, 
Croacie et Sclavonie banus. Memorie commendamus tenore pre- 
sencium significantes quibus expedit universis, quod veniens nostri 
in presenciarum magister czeharum seu decanus in personis univer- 
sorum magistrorum suttorum in civitate nostra Montisgrecensis com- 
morancium, exhibuit et presentavit nobis quasdam litteras serenissimi 
principis domini Mathie dei gracia Hungarie, Bohemieque etc. regis, 
pie memorie, genitoris nostri carissimi, in pergameno sub suo sigillo 
patenter confectas et emanatas, supplicans nobis humiliter et devote, 
ut easdem ratas, gratas et accepta haberemus, litteris nostris privi- 
legialibus de verbo ad verbum sine diminuncione et augmento 
aliquali eisdem perpetuo valituras confirmare dignaremur. Quarum 
tenor talis est: (vide vol. II. doc. 251. ann. 1466. 23. Augusti). Nos 
igitur supplicacionibus memorati magistri czeharum aut decani, 
societatisque magistrorum suttorum inclinati, predictas litteras dicti 
condam domini genitoris nostri, non abrasas, non cancellatas, nec 





28 Doc. 29. — An. 1504. 


u > = 


29. 
Anno 1504, 23. julii. Zagrabiae 


Coram notario publico et communitate civitatis montis Grecensis Marcus, 

frater. Remetensis, actionem intendit Jacobo Flies civi, quod legatum Margitae 

de Mikčevac, Michaelisque  Oprašnić civis, monasterio remetensi tradere 
dubitet, neque ei pro officina conducta unum flor. solvat. 


In nomine domini. Amen. Anno a nativitate domini millesimo 
quingentesimo quarto, indiccione septima, die vero Martis, vicesima 
tercia mensis Julii, hora quasi septima ante meridiem, pontificatus 
sanctissimi in Christo patris et domini nostri, domini Julii pape 
secundi, anno ejus primo. In pretorio seu in domo consistoriali 
civitatis Montisgrecensis in mei notarii publici testiumque sub- 
scriptorum presencia personaliter constitutus venerabilis et religiosus 
vir frater Marcus monasterii beate Marie virginis in promontorio 
zagrabiensi fundati, qui quidem frater Marcus ad presenciam domini 
Emerici litterati, tunc iudicis civitatis Montisgrecensis existentis et 
ceterorum consulum ibidem et aliorum de communitate existencium 
ipsum Jacobum Alemanum de Flicz civem prefate civitatis judicialiter 
attraxit racione cuiusdam testamenti per condam dominam Marga- 
retham relictam condam nobilis Balthasar de Mikchowecz in ultimo 
articulo sue mortis facti, in quo quidem ultimo testamento, preno- 
minata domina Margaretha villam quandam Marinczy vocatam cum 
omnibus suis pertinenciis prefato monasterio et fratribus in eo 
degentibus pro perpetua eleemosyna legavit. Auditis huiusmodi par- 
tibus ipse prefatus Jacobus liti cessit sub hac condicione, quod si 
pretacti fratres Heremitarum sibi de expensis, quas pro eadem 
Margaretha exposuit, satisfacient, extunc ipsorum jus habeant in villam 
Marinche vocatam ipsis testamentaliter legatam. Eodem die, loco, 
hora, pontificatu, quibus supra, attractus fuit circumspectus vir 
Michael Opraschnich ad presenciam prefati judicis consulumque 
ibidem existencium per prefatum dominum vicarium prefati mona- 
sterii racione census unius floreni, quem debebat pretacto monasterio 
singulis annis in festo purificacionis Marie de domo et stacione 
condam sartoris Nicolai, civis prefate civitatis, persolvere; quiquidem 
florenus a jam dicto Nicolao sartore ipsi monasterio testamentaliter 
fuit legatus. Tandem auditis utrisque partibus dominus judex cum 
suis consiliariis totaque communitate adjudicaverunt et decreverunt, 
quod ipse circumspectus vir Michael Opraschnich prefato monasterio 
singulis annis uti antea persolvebat unum florenum de predicta domo 
et stacione solvere debeat et teneatur. Super quibus omnibus et 





30 Doc. 31. — An. 1504. 





humillime supplicavit, quatenus de remedio opportuno eis providere 
dignaremur. Idcirco nos committimus et mandamus, quod nullus 
dc cetero audeat vina conducere intra metas prefati claustri, nec 
vendere intra septa et hortos ubi est puteus; si quis autem ausu 
temerario in predictis festis vinum adduxerit et ammonitus extra- 
ducere noluerit, extunc vobis fidelibus nostris egregiis castellanis 
castri nostri Medwe presentibus et futuris harum serie firmiter com- 
mittimus et mandamus, ut vinum sic adductum una cum curru et 
animalibus sine aliqua spe restitucionis recipere debeatis. In cuius 
rei fidem, perpetuamque firmitatem presentes litteras nostras, sigillo- 
que nostro, quo utimur, consignatas dedimus. Datum in castro nostro 
Medwe, die sabatho proximo post festum assumpcionis beate Marie 
virginis. Anno domini millesimo quingentesimo quarto. 


Iv. Kukuljevic. Arkiv za povjest. jugoslav. Knj. IIL, pag. 103 —104. 


9]. 
Anno 1504, 28. Augusti. Zagrabiae. 


Andreas s. theologiae doctor ac vicarius ecclesiae zagrabiensis, mandat 

Gregorio parocho. sisciensi, ut excommunicatione minitans Paulum. Kunić 

admoneat ad persolvendum legatum a Mathaco Brumnić cive praebendariis 
ascriptum. 


Andreas artium, decretorum et sacre theologie doctor, cantor, 
canonicus et vicarius ecclesie zagrabiensis in spiritualibus, causa- 
rumque auditor generalis. In Christo nobis sincere dilecto, discreto 
domino Gregorio plebano Zythecensi salutem in domino et nostris 
firmiter obedire mandatis. Noveritis, quod quia providus Paulus 
Kwnych de Dwsycha contra et adversus discretos dominos preben- 
darios chori ecclesie zagrabiensis ex testamento condam Mathie 
Brumnych, senioris judicis civitatis Montisgrecensis, legittima accione 
et eius execucione precedente, in sedecim florenis auri et septem 
porcis minoribus in sede nostra judiciaria convictus extitit et obli- 
gatus. Cui per nos ex sentencia nostra interlocutoria de toto huius- 
modi debito usque festum beati regis Stephani proxime preteritum, 
una cum expensis factis, eisdem dominis prebendariis satisfacere 
commiseramus. Tamen ipse Paulus Kwnych huiusmodi termini 
solucionis ipsius debiti surda aure pertranseundo, eisdem dominis 
prebendariis omnino satisfacere neglexit nec cum eisdem amicabiliter 
componere curavit; dileccioni igitur vestre in virtute salutaris obe- 
diencie et sub excommunicacionis pena harum serie committimus 


Doc. 32. — An. 1504. 31 





firmissime, quatenus habitis presentibus prefatum Paulum Kwnych 
personaliter accedatis, ipsumque salubriter ammoneatis super eo, ut 
ipse infra novem dierum spacium, scilicet execucionis presencium 
sibi ex superhabundanti concessum, prefatis dominis prebendariis 
de huiusmodi debito, tam scilicet porcorum, quam eciam pecuni- 
arum una cum expensis secutis satisfaciat ad effectum, aut cum eisdem 
amicabiliter componat; quos novem dies sibi pro primo, secundo, 
tercio et peremptorio termino, monicione canonica prehabita assig- 
nando prefigatis. Qui si fecerit, bene quidem, alioquin post lapsum 
premissorum novem dierum spacium eundem Paulum Kwnych, 
publice nominatum et expresse in ecclesia vestra excommunicare 
debeatis et per alios excommunicari faciatis. Et post hec tocius 
execucionis vestre seriem nobis fideliter et conscienciose rescribatis, 
presentes in specie remmitentes. Datum Zagrabie in festo beati 
Augustini episcopi, doctoris. Anno domini millesimo quingentesimo 


quarto. 
Johannes Benedicti de Pades, notarius. 


(In margine inferiori): Ego Gregorius executus sum hoc mandatum 
egregie Dominacionis vestre. 


Originale in eharta, In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
hon. coll. Praebendariorum. 


32. 
Anno 1504, 15. novembris. Budae. 


Vladislaus, Hungariae etc. rex, communitati montis Grecensis mittit 
legatum, qui habet ejus mandata. 
Commissio propria domini regis. 

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Pru- 
dentes et circumspecti, fideles nobis dilecti. Miseratis huc ad nos 
hunc providum Thomam, hominem vestrum, presencium videlicet 
exhibitorem, qui certas quoque litteras vestras Maiestati nostre detulit. 
Ea igitur, que nobis in eisdem litteris vestris scripseratis, plene 
intelleximus, et super eisdem nonnulla quoque iterato vobis medio 
eiusdem hominis vestri intimavimus. Proinde requirimus fidelitates 
vestras, et eisdem nichilominus harum serie eciam committimus, 
quatenus acceptis presentibus, ea, que prefatus homo vester ad 
contenta prescriptarum litterarum vestrarum, vobis nostro dixerit 
nomine indubitanter credere, atque eciam facere et exequi modis 
omnibus debeatis et teneamini. Secus nullo modo facturi. Datum 
Bude, feria sexta proxima post festum beati Martini episcopi et 
confessoris. Anno domini millesimo quingentesimo quarto. 


32 Doc. 33. — An 1505. 


(A tergo). Prudentibus et circumspectis judici et juratis, cete- 
risque civibus ac toti communitati civitatis nostre Montisgrecensis, 
fidelibus nostris dilectis. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum maius. In archiv. 
inel. Aeead. Scient, Slavor. merid. 


39. 
Anno 1505, 21. januarii. Zagrabiae. 


Coram communitate civitatis Marcus, vicarius remetensis, cum | Jacobo 
Filis de legato a Margaretha Mikčevac monasterio. remetensi | ascripto 
paciscitur. 


Nos Michael Oprasnich, Ivan senior, quondam judex, Valentek 
et Georgius sutor, cives et jurati civitatis montis Grecensis, arbitri 
et compositores inter venerabilem patrem Marcum, vicarium fra- 
trum Heremitarum in claustro beate Marie virginis in promontorio 
zagrabiensi degencium ab una, et inter Jacobum Nemecz, quondam 
judicem civitatis prefate montis Grecensis parte ab altera, unaniter 
electi, memorie commendamus, quod licet partes inter easdem mota 
quedam lis fuisset racione testamenti et debiti nobilis domine Mar- 
garethe, quondam consortis nobilis Balthasar de Mikchovecz, nos 
tamen earumdem parcium ex consensu et voluntate pro ipsorum 
ulteriori pace et tranquilitate, atque concordia factis in premissis 
arbitrando conclusimus et determinavimus firmiter observandum, 
quod dictus pater vicarius et fratres prefati monasterii prefato Jacobo 
Nemecz, suis debitis et expensis ad necessitates jam dicte domine 
Margarethe factis, duodecim florenos persolvere debeant quam cito 
dominium possessionis seu ville Marincz vocate in comitatu zagra- 
biensi habite, existentis, obtinuerint; ita tamen, quod ipse Jacobus 
Nemecz litteras et jura, que apud se habet, ad predictam possessi- 
onem pertinencia, eidem vicario seu fratribus predictis plenarie mox 
receptis presentibus, extradare teneatur, quibus mediantibus prefatus 
pater vicarius una cum fratribus suis in jam dicta possessione se 
tueri et muniri et eciam dictum Jacobum Nemecz ab omnibus im- 
petitoribus valeat defensare. Hoc eciam adjecto, quod si dictus pater 
vicarius et fratres prefati monasterii usque festum s. Michaelis proxime 
venturum, dominium predicte possessionis Marincz una cum suis 
pertinenciis obtinere non poterunt, extunc in dicto festo s. Michaelis 
prefato Jacobo Nemecz jura omnia eis tradita restituere debeant et 
ad solucionem duodecim florenorum minime teneantur. Presentium 
literarum nostrarum testimonio mediante, quas sigillis dicti patris 





4 Du. 35. — An 1503. 


35. 


inno 1515. 3 martii. Budae. 
$ 


"ditauc Hunsarine etc. sex interdicit, ne a populis et jobagionibus 
aontiti zagribnensis collectae vel. denarii fumales pro nezotus regno debitis 
exigantur. 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. 
vVemorie commendamus tenore presencium significantes quibus 
sxpedit universis, juod nos considerantes multum interesse princi- 
3ibus catholicis ecclesias dei in suis bonis temporalibus non modo 
tueri et manutenere, verum eas liberalitateque digna et quidem debita 
prosequi, quo ministri earum ex tali pia provisione aliqua dulcedine 
sumpta, animo alacriori cultui divino insistere et pro salute ipsos 
in temporalibus juvancium sedulas ad altissimum preces effundere 
possint. Sane igitur nos cum pro ea spe et devocione, qua erga 
beatissimum Stephanum regem et confessorem, in cuius glorioso 
nomine ecclesia zagrabiensis fundata et constructa existit, singulariter 
tenemur, tum eciam, quia ex declaracione simul et supplicacione 
capituli eiusdem ecclesie zagrabiensis — Maiestati nostre propterea 
facta, intelligimus, qualiter ipsi et universi populi et jobagionalis 
condicionis homines ipsius capituli inter alias eorum libertates eidem 
capitulo a divis regibus Hungarie, nostris scilicet predecessoribus, 
concessas, ab antiquo semper et ad hec usque tempora, hacque 
libertate usi fuerint et gavisi: quod quando universitas nobilium 
regni nostri Sclavonie generaliter vel parcialiter pro aliquo eorum 
negocio apud nostram Maiestatem vel dictos nostros predecessores 
promovendo, ab incolis regni aliquas collectas vel denarios fumales 
exigi ordinasset, semper ipsi populi et jobagiones prefati capituli a 
solucione huiusmodi collectarum vel denariorum tumalium in medium 
ipsorum regnicolarum solvi debendorum, exempti tuerint et supportati. 
Ita nos quoque, qui omnes regni nostri ecclesias, quarum veri 
patroni sumus, in earum juribus et libertatibus tenere et conservare 
tenemur, prescriptos colonos et jobagiones eiusdem capituli ecclesie 
zagrabiensis ab huiusmodi solucione prescriptarum collectarum et 
denariorum de regie nostre liberalitatis atque munificencie dono et 
gracia speciali duximus. denuo et ex novo perpetuo eximendos 
et supportandos, immo eximimus et supportamus presencium per 
vigorem. Quocirca. vobis tilelibus nostris magnificis banis ac egregiis 
vicebanis eorundem, nec non comitibus vel vicecomitibus et judicibus 
nobilium. dicti regni. nostri. Sclavonie presentibus et futuris, pre- 
sentes visuris, harum sere firmissime committimus et mandamus, 





36 Doc. 37. — An. I505. 





nostre Montisgrecensis ad solucionem predictorum tributorum seu 
theloneorum vestrorum contra formam premisse ipsorum libertatis et 
exempcionis artare et compellere aut eos vel ipsorum alterum prop- 
terea in personis, rebusque aut quibusvis bonis eorundem impedire, 
turbare vel quoquomodo dampnificare nusquam et nequaquam pre- 
summatis nec sitis ausi modo aliquali, quoniam alioquin commisimus 
et presentibus firmius mandamus fidelibus nostris banis vel vicebants 
eorundem regnorum nostrorum Sclavonie et Croacie ac comitibus vel 
vicecomitibus et iudicibus nobilium quorumcumque commitatuum 
eorundem et pretacti regni nostri Hungarie, parciumque sibi subiec- 
tarum in quibus scilicet huius mandati nostri per quempiam ex vobis 
contrarium attentaretur, ut ipsi eosdem cives et incolas dicte civitatis 
nostre Montisgrecensis in huiusmodi eorum libertate ubique contra 
omnes eorum impetitores protegere, tuere et conservare modis 
omnibus debeant et teneantur, auctoritate nostra presentibus ipsis in 
hac parte concessa et iusticia mediante. Aliud non facturi. Presentibus 
perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in dominica Quasi modo. 
Anno domini millesimo quingentesimo quinto. Regnorum nostrorum 
Hungarie etc. anno decimo quinto, Bohemie vero tricesimo quinto. 


Originale in membrana. Vestigium sigilli maioris apparet. In arehiv. incl 
Accad. Scient. Slavor. merid. 


37. 
Anno 1505, 30. martii. Budae. 


A Vladislao Hungarie etc. rege communitas civitatis montis Grecensis 
eiusque. cives. in suburbio a proventibus mardurinalibus, omnibus taxis 
contributtoneque extraordinaria. solvendis liberantur. 


Commissio propria domini regis. 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. 
Memorie commendamus tenore presencium significantes quibus 
expedit universis. Quod pro parte et in personis fidelium nostrorum 
circumspectorum judicis et juratorum, ceterorumque civium et inha- 
bitatorum ac tocius communitatis civitatis nostre Montisgrecensis 
exhibite sunt nobis et presentate quedam littere serenissimi principis 
condam domini Mathie regis, felicis memorie predecessoris nostri, 
privilegialiter confecte, quibus mediantibus alias ipse certis bonis et 
racionabilibus ex causis, in litteris eisdem clarius expressis, ipsos cives 
et totam communitatem sed et incolas in suburbio eiusdem civitatis 
commorantes a solucione tam proventuum mardurinalium fisco 
regio provenire debencium quam eciam omnium taxarum et contri- 





38 Doc. 38, 39. — An. 1505. 


Anno 1505, 30. martii. Budae. 


Vladislaus Hungariae etc. rex, cives civilatis montis Grecensis a descensu 
banali liberat. 


Commissio propria domini regis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus 
nostris magnificis Andree Both de Bayna et Francisco Balassa de 
Gyarmath regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclavonie banis 
vel eorum vicebanis, presentibus et futuris, salutem et graciam. 
Quia nos fideles nostros prudentes et circumspectos judicem et 
juratos, ceterosque cives et inhabitatores, totamque communitatem 
civitatis nostre montis Grecensis in nostram regiam recepimus pro- 
teccionem et tutelam specialem, volumusque eosdem ab impeticione 
vestra salvos et illesos preservare, fidelitati igitur vestre harum serie 
firmiter precipimus et mandamus, quatenus dum et quandocumque 
vobis vel alteri vestrum in illa civitate nostra descensum facere 
contingerit, nullus omnino vestrum eosdem aliquibus injuriis et 
dampnis afficere aut contra libertates eorum quoquomodo attentare 
audeat, sed in propriis pecuniis et expensis vestris istic quoad volu- 
eritis residere et morari, ac ipsos tanquam sub speciali proteccione 
nostra existentes, in omnibus eorum libertatibus quietos et pacificos 
conservare debeatis et teneamini. Aliud non facturi. Presentibus 
perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in dominica Quasi modo. 
Anno domini millesimo quingentesimo quinto. 


Originale in charta, In margine inferiori impressum est sigillum, In archiv. 
inclit. Accad. Scient. Slavor. merid. 


39. 
Anno 1505, 30. martii. Budae. 


Vladislaus Hungariae etc. rex, communitati civitatis montis Grecensis ad 
restaurationem munitionis civitatis ex regia tricesima IOO flor. auri quo- 
tannis solvendos assignat. 


Commissio propria domini regis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus 
nostris magnificis Stephano de Thelegd, moderno, futurisque the- 
saurariis nostris, item egregiis trecesimatoribus seu vectigalium 
sacre corone exactoribus, Zagrabie constitutis et constituendis, pre- 
sencium noticiam habituris, salutem et graciam. Quia nos, tum com- 


Doc. 40. — An. 1505.. 39 


pacientes paupertati et inopie fidelium nostrorum circumspectorum 
judicis et juratorum, ceterorumque civium et inhabitatorum civitatis 
nostre montis Grecensis, in quam scilicet ipsi superioribus annis in 
extraneis et alienis manibus existentes, devenisse dinoscuntur; tum 
vero quia ipsi cives murum eiusdem civitatis nostre propter vetus- 
tatem fere ubique collapsum in ruinis et aliis necessariis munici- 
onibus de nostra commissione reformare et restaurare habent; ob 
hoc nos eisdem civibus nostris in corpore scilicet eiusdem civitatis 
nostre commorantibus centum florenos auri de rebus scilicet et bonis 
eorum mercimonialibus in sortem videlicet tricesime nostre ab eisdem 
Maiestati nostre provenire debendos quotannis, durante nostro bene- 
placito, duximus remittendos et relaxandos, remittimusque et rela- 
xamus per presentes. Ideo fidelitati vestre harum serie firmiter 
precipimus (et precipiendo mandamus) quatenus eisdem civibus et 
inhabitatoribus dicte civitatis nostre huiusmodi centum florenos 
singulis, ut premittitur, (annis nobis provenire debendos), de nostro 
beneplacito de rebus et mercibus eorum ex ipsa tricesima nostra 
remittere et relaxare, remittique et relaxari facere debeatis, (nec 
eos ad) exaccionem huiusmodi summe tempus infra prescriptum 
artare et compellere aut racione non solucionis huiusmodi turbare 
et impedire quovis modo audeatis neque sitis ausi modo aliquali. 
Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in dominica 
Quasi modo. Anno domini millesimo quingentesimo quinto. Reg- 
norum nostrorum anno Hungarie etc. decimo quinto, Bohemie vero 
trecesimo quinto. 


Originale in charta, lacerum. In margine inferiori impressum est sigillum. 
In archiv. lib. reg. civ. zagrabiensis. 


40. 
Anno 1505, 1. aprilis. Casmae. 


Lucas episc. zagrab. pro missa quotidiana in honorem s. regis. Stephani 
„Os jusli“, quae jam dudum intermissa est, in perpetuum facienda, de- 
cimas quasdam episcopales assignat. 


Nos Lucas miseracione divina et apostolice sedis gracia epis- 
copus ecclesie zagrabiensis etc. ad perpetuam rei memoriam. Divinis 
preceptis, apostolicisque incitamur monitis, ut pro ecclesiarum statu 
et decore, cultusque divini in eis jugi exhibicione impigro vigilemus 
affectu, ne, si occasione nostra dum minus sollicite his que dei 
sunt, intenderimus, reprehensioni obnoxium aliquid potissimum in 
mysteriis salutis gregis dominici evenire contingat, culpam desidie 


40 : Doc. 40. — An. 1505. 


coram deo vivo pena condigna luamus. Cum itaque in dicta ecclesia 
nostra zagrabiensi a bone memorie predecessoribus nostris missam 
quandam in laudem gloriamque et honorem sanctissimi regis Ste- 
phani, cujus meritis et favore speciali cathedram hanc episcopalem, 
quam nunc nutu divino obtinemus, feliciter conscendere, officiumque 
pastorale laudabiliter exsequi ac tandem beatitudinis eterne parti- 
cipes effici meruerant, singulo quoque die cum cantu, ut debita 
servitus vero et pientissimo patrono a bonis clientulis exhiberetur, 
ex proventibus mense episcopalis precise institutam, servatamque 
fuisse a tempore cuius memoria hominum non est, fide certissima 
et notoria cognovissemus. Nolentes sanctas, salubres et legittimas 
predecessorum nostrorum ordinaciones, quantum in nobis est, ali- 
quatenus supprimere, aut eciam quoquomodo diminuere, quin pocius 
ope nitimur neglecta hactenus corrigere, diminuta redintegrare, 
necessaria de novo edificare, cultum divinum alimonia ministrorum 
minus sufficienter fundatum, donis melioribus, quum accionis pie 
optima mensura sit immensitas, firmare et augmentare, antecessorum 
siquidem salutaria instituta non servare, nil aliud est, ut canonica 
certatur auctoritas, quam sibi ipsi iniurie facere. Quid enim aspe- 
rius, bonisque sacerdotum moribus magis inimicum inveniri potest, 
quam niti quempiam quantacumque racionis excusacione, que bene 
et laudabiliter inducta servataque fuerant, ex libito rescindere exem- 
ploque alios docere sua quandoque instituta dissolvere posse, pre- 
dictam missam divi regis Stephani, sic ut premittitur, in ecclesia 
nostra zagrabiensi a predecessoribus nostris ex redditibus mense 
episcopalis servari et celebrari solitam, approbamus, roboramus et 
ratificamus, instituimusque et ordinamus, si necesse est, eciam de 
novo perpetuis semper futuris temporibus duraturam. Et quoniam 
sede vacante ob alimonie sustentacionisque ministrorum defectum, 
maxime temporibus disturbiorum, cum prefata ecclesia nostra per 
manus laicas pluribus annis potencialiter tenta et possessa fuit, 
dictam missam didicimus certitudinaliter frequentissime interceptam 
omissamque fuisse; volentes tam pio et salutari instituto commodius 
ac utilius, ut fieri potest, consulere, caventes ne in posterum aliqua 
occasione oblata itidem fieri contingat, onus supportacionis eiusdem 
fratribus nostris, capitulo ecclesie nostre zagrabiensis, perpetue du- 
raturum injunximus et injecimus, nos, successoresque nostros ab 
huiusmodi cura relevantes, quibus eciam, ne ministri per eos pro 
tempore constituti necessaria sustentacione et alimonia fraudati 
opus hoc salutiferum, quod absque temporalibus diu vivere nequit, 
destituere et omittere, ut jam frequentissime contigisse certo in- 





42 Doc. 41. — An. 1505. 


cionisque ministrorum defectum hactenus non satis commode con- 
tinuatam, iuxta placitum divinum, sueqyue intencionis effectum per- 
petuare et donis melioribus pro necessitate victus ministrorum fundare, 
onusque supportacionis eiusdem, ut immota semper inviolataque 
perpetuis futuris temporibus duraret, nobis injungere cupiens, litteras 
quasdam suas privilegiales, privilegialiter et autentice super hoc 
emanatas nobis exhibuisset, monens nos salubriter et exhortans, ut 
onus supportacionis ipsius misse vel hoc ipso, quod accionis pie 
pietatis ipsa premium esset subire, assumereque in nos successo- 
resque nostros deberemus, litterasque nostras obligatorias superinde 
pro cautela futura sub sigillo nostro capitulari majori et autentico 
litteris suis privilegialibus de verbo ad verbum insertis, eidem con- 
cederemus. Quarum tenor ut sequitur talis est: (vide Doc. 4o de 
anno 1505. 1. aprilis). Nos itaque, non tamen spe commodi cuiuspiam 
aut lucri temporalis, quam vi salutaris et debite obediencie, que 
precipua omnis boni observatrix et quasi custos quidam omnium 
extitit, ipsi . . . . . nostro . . . . . sedulo per nos exhibendi cultus 
divini majori in dicta ecclesia incremento ad hoc vel imprimis in- 
ducti, communi consensu parique et unanimi voluntate, matura et 
diligenti deliberacione premissa, onus supportacionis ipsius misse 
sanctissimi regis Stephani iuxta formam et tenorem litterarum pri- 
vilegialium reverendissimi domini nostri ad verbum hic insertarum, 
in nos, successoresque nostros suscepimus et acceptavimus, suscipi- 
musque et acceptamus perpetuis semper futuris temporibus debita 
cum celebritate ferentes et exequentes, his condicionibus adjectis: 
ut quolibet die quatuor ex fratribus nostris per se vel substitutos, 
quinto ipsam missam cum tribus collectis, videlicet de sancto rege 
Stephano in medio cum collecta, que dicitur pro salute vivorum et 
mortuorum, videlicet: Deus, qui vivorum dominaris simul et mortu- 
orum etc. concludendo cum collecta de sancto Luca ewangelista, 
celebrando, decantare teneantur. Custode ipsius ecclesie pro tempore 
constituto panem et vinum ac luminaria ad pium hoc opus, ut 
hactenus quoque observatum est, sufficienter administrandi et nichi- 
lominus sedulo et diligenter attendendi, ne cuiuspiam indiligencia 
opus hoc salutiferum aut in se quoquomodo negligatur aut in 
sollempnitate. requisita diminuatur. Quod si incuria cuiuspiam missam 
ipsam intercipi contingat, is ad relacionem custodis in proxima 
divisione duobus et triginta solidis, omni excepcione remota, sine 
dilacione privetur et nichilominus per se vel subrogatum ipsam 
missam, eo absente, custos per se aut per substitutum postridie, 
legendo tantum, peragi omnino debeat et teneatur. Eo vero presente 


Doc. 42. — An. 1505. 43 


sed contumaciter aut alia quacumque occasione invento, id facere 
renuente, idem custos per se vel alium officium ipsum omnino 
absolvat, in proxima tamen divisione contumax sic manifestus ad 
insinuacionem similiter ipsius custodis, uno floreno irremisse mulcte- 
tur. Qui vero in cantu ipsius misse defuerit, decem solidis, ad 
relacionem custodis, nulla occasione in hoc sibi suffragente, in 
proxima similiter divisione privetur. Has autem privacionum penas, 
custodi (pro) tempore constituto, ob sollicitudinem, quam in perac- 
cione ipsius misse pre ceteris habere tenebitur, cum racio canonis 
dictat: Eum, qui sentit onus, sentire debere et commodum, in totum 
cedere volumus, hac tamen condicione, ut defectus omnes qui- 
cumque venerint, supplere per se vel per alium teneatur. Et quo- 
niam natura humana novas semper 'deproperans edere formas, lites 
novas quotidie invenire conatur, volentes dissensioni future inter 
nos et successores nostros forte emergenti salubriter occurrere, 
nolumus in decimis ipsis pro sustentacione et alimonia ministrorum 
predicte misse deputatis, dupplarios ipsos plus iuris quam simplicem 
quemque canonicum ullo unquam tempore habere, aut eciam ha- 
bituros se quoquomodo attentare. Ad que omnia et singula, sic ut 
premissum est, firmiter et inconcusse observanda, nos, successoresque 
nostros, vigoris testimonio harum litterarum nostrarum mediante 
astrinximus et obligavimus, astringimusque et obligamus. In cuius 
rei memoriam, firmitatemque perpetuam, presentes litteras nostras 
privilegiales pendentis et autentici sigilli nostri impressione robo- 
ratas duximus concedendas. Datum octava die mensis aprilis, anno 
domini millesimo quingentesimo quinto. 


E coaevo transumpto. In archiv inclit. Accad. Scietn. Slavor. merid. 


42. 


Anno 1505, 17. julii. Zagrabiae. 
Andreas artium. et decretorum Dr. parochis: Sisciensi et. Pescenicensi 
mandat, ut nonnullos possessionatos homines districtus Sisciensis propter 
legata, collegio Praebendariorum denegata, in jus vocent. 


Andreas arcium, decretorum et sacre theologie doctor, archi- 
diaconus de Bexin, canonicus et vicarius ecclesie zagrabiensis. 
Dileccionibus vestris in virtute salutaris obediencie et sub excommu- 
nicacionis pena harum scrie committimus firmissime, quatenus habitis 
presentibus providos viros: Demetrium woyewodam, Martinum 
Baltharych de Zela, Petrum Czwetnvch, Valentinum  Gerdynych, 
Gregorium Pawokowych, Demetrium Gerdynych, Andream Hobetych, 


44 Doc. 43. — An. 1505. 

Martinum similiter Hobetych, Stephanum Balthorych, Seeb Gurkonem 
Arsych welyky, Nicolaum Pawokowych, Paulum Waychekowych, 
Gurkonem Sikekowych et Clementem privignum Kwczias de Dwsycza, 
Petrum Kelowych de Wyrywth et Blasekonem de Zthwpen per- 
sonaliter accedatis, ipsosque ad instanciam honorabilium dominorum 
decani et aliorum prebendariorum chori ecclesie zagrabiensis racione 
fideiussorie caucionis eisdem dominis prebendariis pro Paulo Kwnych 
de Dwsycza facte, compromisse et non observate, ad nonum diem 
a die execucionis presencium immediate computando nostram pe- 
remptorie citare debeatis presenciam, racionem super inde reddituros 
et juris equitatem recepturos; quos novem dies ipsis et eorum 
cuilibet pro primo, secundo, tercio, peremptorioque et ultimo termino 
monicione canonica prehabita assignantes, prefigatis, et tandem 
execucionis vestre seriem cum nominibus citatorum, terminoque 
assignato nobis fideliter et conscienciose rescribatis, presentes in 
specie remittendo. Datum Zagrabie in festo beatorum Andree et 
Benedicti martirum. Anno domini millesimo quingentesimo quinto. 

(A tergo): Discretis dominis N. de Zizek, et N. de Peschenycza 
ecclesiarum plebanis, nobis in Christo sincere dilectis. Citacio pe- 
remptoria. 

(Ibidem): 1505. Ego Gregorius plebanus in Zythech executus 
sum hoc mandatum in festo beate Margarethe virginis ct martiris 
juxta vim et continenciam huius mandati egregie Dominacionis vestre. 

Feria tertia post festum Anne. Judex expiratis terminis et 
feriis messis in jure observare solitis, in contumaciam intrascriptorum 
attractorum ad requisicionem actoris in causa decrevit ad partes 
processum ad ulteriora. — Matheus notarius. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In archiv. hon. colleg. 
Praebendar. 


43. 


Anno 1505, 15. augusti. Budae. 


Vladislaus Hungariae ete, rex, Andreae Hening de Susedgrad nobili inter- 
dicit, ne a mercatoribus civitatis sagrab. tributum pro merce extgat. 


Commissio propria domini regis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidel! 
nostro egregio Andree Hennyng de Zomzedwara, salutem et graciam. 
Sepenumero iam tibi per litteras commisimus, ut fideles nostros 
cives et inhabitatores civitatis nostre Montisgrecensis contra eorum 
antiquas libertates et jura, tum exactione tributi seu thelonii in locis 





46 Doc. 45. — An. 1505. 


b. Egidii abbatis pro florenis quinquaginta usque revolucionem anni 
integri, in duobus termniis solvendis; pro qua missa memoratus 
dominus reverendissimus, dominus Lucas, prelatus noster gracio- 
sissimus, dedit decimas utriusque Gradecz cum pertinenciis et Petryne 
similiter cum pertinenciis, excepta quarta, que debetur preposito 
maiori huius ecclesie in prescriptis locis; quam missam ceperunt 
continuare prebendarii die prescripto. 


Originale in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Capit. ant. fasc. 
101. nr. 10. 


45. 
Anno 1505, 20. octobris. Zagrabiae. 


Coram magistratu civitatis montis Grecensis Joannes. Sinek et Helena 
Skriljak post mortem. Michaelis Malec duas particulas vineales quatuor 
et dimidio flor. Petro Jlicki vendunt. 


Nos Emericus Mykwlyth, filius Demetrii, judex, Michael, Thomas, 
Valentinus, Petrus, Michael, Ambrosius, Stephanus et alter Stephanus 
jurati, consiliarii et universi cives civitatis Montisgrecensis. Memorie 
commendamus tenore presencium significantes quibus expedit uni- 
versis, quod vir providus Iwan sutor Zynek dictus et mulier Elena 
vocata, relicta condam Mathei Skrylak cognominati, de suburbio 
seu vico sutorum, concives nostri, executores vero seu commissarii 
testamenti verbalis condam Michaelis litterati, filii Malecz, similiter 
de vico sutorum ad nostram personaliter venientes presenciam con- 
fessi sunt in hunc modum: ut ipsi quasdam duas particulas vineales 
desertas, iam in unam vineam redactas, in territorio nostro seu 
civitatis prefate ab oriente inter viam communem a parte vero 
meridionali ortus et vinea prefate Elene mulieris, ab occidentali 
et septemtrionali ex utraque parte vinee Petri Bankowych dicti 
de Pobresya habitas et existentes, ipsum scilicet condam Malecz 
sutorem partim a condam cognominato Kokot, empcionis titulo lite- 
ratorie concernentem, ipsumque condam Michaelem litteratum, post 
mortem prefati Malecz, patris sui, jure successorio et hereditario 
concernentem, simul cum omnibus eiusdem totalis vinee jam, ut 
premittitur, in unum redacte utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus 
et pertinenciis universis, viro similiter provido Petro llychky dicto, 
ac per eum suis heredibus pro quatuor cum medio florenis per 
eundem Petrum Ilychky, prout ipsi executores nobis retulerunt, jam 
plene datis et persolutis, per eosdem executores juxta commissionem 
prefati testatoris pro anima sua et ad alia pia opera videlicet ad 


Doc. 46. — An. 1505. 47 


X 





tecturam sancte Margarethe plenarie extradedissent, immo dederunt, 
contulerunt et vendiderunt coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter 
tenendam, possidendam pariter et habendam ac juxta condicionem 
civitatis prenotate ab antiquo privilegialiter approbatam, quocumque 
voluerit disponendam. In cuius rei memoriam atque testimonium, 
firmitatemque perpetuam presentes sigillo nostro communi roboratas 
duximus concedendas. Datum feria secunda in profesto undecim 
millia virginum. Anno domini millesimo quingentesimo quinto. 


Originale in membrana. A tergo impressum est sigillum communis. In arch, 
lib. reg. civ. zagrab. 


46. 
Anno 1505, 12. novembris, Budae. 


Vladislaus Hungarie. etc. rex Ferdinando de | Frangepanibus comiti. et 

Beatrici, quae morte Joannis Corvini est viduata, mandat, ut erepta pro 

Portorio spolia mercatcribus zagrabtensibus reddant, neve a civibus tributum 
pro merce exigant. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris magnifico Ferdinando comiti de Frangepanibus ac illustri et 
generose domine Beatrice, relicte condam Johannis Coruini ducis 
etc. sorori eiusdem, salutem et graciam. Exponitur Maiestati nostre 
in personis fidelium nostrorum circumspectorum judicis et juratorum 
civium et tocius communitatis civitatis nostre montis Grecensis gravi 
cum querela, quod licet nos his superioribus diebus, vobis per alias 
nostras mandaverimus, ut vos illa animalia eorundem exponencium 
per te Ferdinande de campo ipsorum violenter abacta, sed et alia 
quoque spolia istic per te commissa, eisdem exponentibus reddere 
et restituere deberetis; tamen vos, nescitur quibus respectibus, ra- 
cionem huiusmodi mandatorum nostrorum non habentes, premissa 
eisdem exponentibus restituere nolluissetis, prout nolletis eciam de 
presenti; et preter hoc vos domina Beatrix contra jura et libertates 
ipsorum exponencium, ipsos exponentes, mortuo scilicet iam ipso 
condam duce, domino et marito vestro, in bonis vestris ad tri- 
butariam solucionem artare et compellere cepissetis, per hocque 
ipsos exponentes in dies graviter molestaretis et dampnificaretis 
in eorum gravem iniuriam et damnum manifestum. Quare sup- 
plicare curarunt nobis iidem cives nostri, quo ipsis superinde de 
opportuno providere dignaremur remedio; sciatis autem, nos cives 
nostros huiusmodi animalibus et spoliis eorum destitui per vos 
nullo modo velle, itaque fidelitati vestre rursus et ex superabundanti 


48 Doc. 47, 48. — An. 1505 
harum serie firmissime mandamus, ut acceptis presentibus, prefatos 
cives nostros ad solucionem ipsius tributi de cetero artare et com- 
pellere nulla racione presumatis, prescriptaque animalia et spolia 
eisdem sine omni renittencia et difficultate aliquali reddere et 
restituere, ac de dampnis eisdem inferendis et iniuriis quoque 
irrogandis penitus desistere et supersedere debeatis, nam alioquin 
pati tandem non poterimus, quin eisdem civibus nostris superinde 
de condigna satisfaccione non providebimus. Secus igitur nulla 
racione facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum 
Bude feria quarta proxima post festum beati Martini episcopi et 
confessoris. Anno domini millesimo quingentesimo quinto. 


Relacio magistri Petri Beryzlo prepositi, 
secretarii regie Maiestatis. 
Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In collect. 
dom. E. Lasovsky. 


47. 
Anno 1505, 22. novembris. Casmae. 


Lucas episc. zagrab. Antonium de Medjurecje canonicum. zagrab. ad pro- 
ventus canonicales de integro. percipiendos reducit. 


Venerabiles domini, fratres nostri charissimi. Licet fraternitatibus 
vestris pridem scripseramus, quod magistrum Anthonium de Megw- 
rechye concanonicum et fratrem vestrum e medio vestri exclusissetis 
et omnes proventus ipsius in sacristia conservassetis; tamen infirmitati 
sue compacientes committimus vobis, ut eundem vestri in medium 
admittatis et omnes proventus ipsi provenientes deinceps reddatis. 
Ex arce nostra chasmensi sabbato in festo beate Cecilie virginis et 
martiris. 1505. 

Lucas episcopus 

ecclesie zagrabiensis. 

(A tergo). Venerabilibus dominis capitulo ecclesie nostre zagra- 

biensis, fratribus nostris charissimis. 


Originale in charta, a tergo sigillum. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. 
Cap. ant. fasc. 91. nr. 46. 


48. 
Anno 1505. In Kristalovec. 
Stephanus Brodarid a Luca episc. zagrab. pressus, auxiltum ab Alberto 
de Kasu praeposito maiore zagrabiensi flagitat. 


Stephanus Brodaricius scribit Alberto Praeposito majori, ca- 
nonico zagrabiensi ex Cristalovecz: »In hoc meo acerbissimo negotio 
et causa, postquam nuper nil apud episcopum zagrabiensem poteram 





50 Doc. 49. — An. 1500. 
zagrabiensis et chasmensis, puta venerabilibus dominis: Alberto 
preposito maiori, Nicolao dubycensi, Johanne camarcensi, altero 
Johanne goricensi, Andrea Kemlek, utriusque juris doctore, Nicolao 
Vaska, Andrea similiter doctore Bexin, archidiaconis; Michaele cu- 
stode, Anthonio de Megwrechye, Johanne de Chasma, canonicis dicte 
ecclesie nostre zagrabiensis; item venerabilibus dominis, Laurencio 
lectore, Matheo custode, Michaele de Crisio et Georgio alias suc- 
centore, canonicis dicte ecclesie nostre chasmensis, dictoque Stephano 
lectore ad hoc rite et legitime vocato, pro tribunali sedentes et 
causam ipsam cura diligenti et accurata examinantes, ex tenore 
testamenti dicti Pauli Zyzek, manu scilicet annotati Stephani lectoris 
propria conscripti, aliisque instrumentis et munimentis, ac propria 
eiusdem confessione, presentibus ibidem notariis et tabellionibus 
vocatis ad hoc rogatisque et requisitis reperimus, vidimus et certi- 
tudinaliter unacum dictis fratribus nostris cognovimus, dictum 
Stephanum lectorem quadringentos supra sex et viginti florenos de 
pecuniis predicti Pauli Zyzek defuncti furto et sacrilegialiter sibi 
ipsi recepisse et usurpasse, eundemque publicum et manifestum 
calumpniatorem et detractorem honoris et dignitatis tum nostre tum 
eciam ecclesie nostre predicte ex tenore carte cuiusdam manu 
propria confecte palam et aperte collegimus extitisse. Et quoniam 
huiuscemodi nepharii egencium animarum necatores, pietatisque 
divine exacerbatores, sanctorum patrum institutis esse prohibentur; 
nollentes tam perverse agentes et sceleratos in ecclesia dei sub 
nomine sanctitatis et honoris quoquomodo perferre, potissimum quia 
culpam facientis habere convincitur, qui delictum, quod videt, emen- 
dare negligit, dictum Stephanum lectorem cum consensu dictorum 
fratrum nostrorum tanquam ovem morbidam, ne grex universus per 
eum inficiatur, consorcio fratrum nostrorum capituli ecclesie zagra- 
biensis predicte, secretisque eorundem, ac honore stalli per hanc 
sentenciam nostram diffinitivam in hiis scriptis perpetuo privandum, 
spoliandumque esse deffinivimus et declaravimus, privatumque et 
spoliatum diffinimus et declaramus harum nostrarum vigore et testi- 
monio literarum mediante. [n cuius rei memoriam presentes litteras 
nostras, sigillo nostro, quo ut episcopus communiter uti solemus, 
cum subscripcione notariorum autenticorum roborare et communiri 
fecimus. Datum in arce nostra Chasmensi prima mensis marcii. 

Anno domini millesimo quingentesimo sexto. 
(Alia manu). Et ego Matheus natus Gregorii de Zenthgewrghwara, 
canonicus zagrabiensis, presbiter eiusdem dioecesis, sacra imperiali 
“ *ítate notarius publicus, in literis omnibus, que suprascripta 


Doc. 49. - — An. 1500. 51 


— — — — —À —MM———M—M —————— X LL 
— 





sunt, dum sic ut premittitur agerentur, unacum altero notario hic 
idem subscripto et testibus, requisitus, presens interfui, eaque vidi et 
audivi, de quibus fidem certam officio mei thabellionatus requirente 
facio. Presentibus ibidem venerabili domino Seraphino, preposito 
sancti salvatoris et canonico ecclesie chanadiensis et Anthonio pres- 
bitero prebendario in civitate montis Grecensis iuxta Zagrabiam, 
aliisque quam pluribus testibus fidedignis ad premissa vocatis, rogatis, 
pariter et requisitis. 

Et ego Georgius de Prasnycza, natus Stephani, canonicus 
ecclesie chasmensis, presbiter dioecesis zagrabiensis, sacra imperiali 
auctoritate notarius publicus in literis omnibus, que suprascripta 
sunt, dum sic ut premittitur agerentur, presens interfui, eaque vidi 
et audivi, de quibus fidem certam officio thabellionatus mei requi- 
rente, facio.") 

Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum et sub- 


scriptiones sunt notariorum. In archiv. ven. Cap. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 
95. nr. 11. 


") Quomodo fortuna tota Pauli Sisciensis, canon. sagrab. absumpta sit: 


Anno domini millesimo quingentesimo sexto, ultima die februarii, Chasme. 
In presencia reverendissimi domini Luce, episcopi eeclesie Zagrabiensis, ac pluri- 
morum dominorum dignitariorum ac canonicorum utriusque capituli zagrabiensis 
et chasmensis ecclesiarum, nec non aliorum presbiterorum et clericorum astancium, 
posita est de novo racio cum magistro Stephano lectore ac canonico ecclesie 
zagrabiensis prelibate, de et super introitu ac exitu pecuniarum condam magistri 
Pauli, Zythecz dicti, canonici similiter ecclesie zagrabiensis in extremis relictis, 
que ad manus eiusdem lectoris tamquam executoris testamenti devenerunt, 


Introitus: 


Imprimis prout idem Stephanus lector per scripta manus suae propriae fatetur, 
habuit et percepit florenos sexcentos septuaginta duos. 
Item fassus est percepisse ab Andrea spano provincie Iwanych iuxta 





contenta testamenti . . . . . . . . . ......... . fl. VII 
A Gregorio pellifice similiter . . . . . . .. ...... — . . fl. XVI 
A quodam Stheff in Iwanych . . . ......... +... 1.1 
Item de vinis et rebus eiusdem venditis, habuit . . . . . . . . . fl. XXIX 
Summa percepcionis facit . . . fl. VIIe XXVI 
Exitus: 


Prefatarum pecuniarum prout in testamento eiusdem magistri Pauli continetur. 


Imprimis ecclesie beati Stephani regis legati . fl. XXV 
Pro reverendissimo domino episcopo. . . . . . . . . . . . . . fl. XXV 
Ad sanctum Nicolaum Zagrabie . . . . . . . ..-: .. ....8.V 
Ad beatam virginem de Abbacia. ü. V 


52. Doc. 49. — An 1506. 





Ad fabricam ecclesie sancti Emerici . .f.V 
Ad sanctum Franciscum . . . x 22.2200 . 1. V 
Ad sanctum Johannem Zagrabie. . fi. V 
Ad heremitas prope Zagrabiam . . 1. V 
Ad hospitalia s. Elysabeth et civitatis .f1 V 
Prebendariis zagrabiensibus . . AV 
Ad hospitale s. Anthonii in vico Lat" norum . . fl. NI 
Pauperibus in prefatis hospitalibus degentibus . fl VI 
Pro psalterio, recomendacione et pauperibus . fl. V 
Ad obsequias et peractiones legavit. . ...1h L 
Prebendariis zagrabiensibus in vita ipsius magistri Pauli, dati. . 8.*X 
Eisdem prebendariis pro debito Dominici Perowytb, quo eidem 
magistro Paulo obligabat, quod eisdem legaverat et tandem 
mutata voluntate ad . .f XV 
Limitavit, dedit lector . fl XV 
Francisco prebendario . .f.V 
Reverendissimus dominus episcopus » habuit | . fl. Ie 
Summa exitus facit . . . fl. Ile 


Restant . . . fl. IIIIe XXVI 


Ego Andreas archidiaconus de Kemlek ac canonicus ecclesie zagrabiensis 
in presencia prenominatorum, reverendissimi domini episcopi etc. ac dominorum 
utriusque capituli et aliorum astancium calculavi et ideo propria manu consignavi. 


Ego Nicolaus Dwbycensis racioni superius date presens interfui, ideo hiis 
manu mea propria subscripsi 


Ego Johannes Kamarcensis similiter interfui. 

Ego Johannes Goryczensis similiter interfui, manu propria subscripsi. 
Ego Andreas Bexin similiter interfui, manu propria. 

Ego Anthonius similiter interfui, manu propria. 


Et ego Georgius de Prasnycha, natus Stephani, canonicus ecclesie chas- 
mensis, presbiter dyoecesis zagrabiensis, sacra imperiali auctoritate notarius 
publicus in hiis omnibus, que suprascripta sunt, dum sic, ut premittitur, agerentur, 
presens interfui, agique vidi et audivi, de quibus fidem certam facio officio thabel- 
lionatus mei requirente. 


Et ego Matheus Gregorii de Zenthgergwara, presbiter, canonicus ecclesie 
zagrabiensis, eiusdem dyoecesis, sacra imperiali auctoritate notarius publicus in 
literis omnibus et registro presenti, que superscripta sunt, dum sic, ut premittitur 
fierent et agerentur presens interfui, eaque vidi et audivi, de quibus fidem certam 
facio, officio mei thabelionatus requirente. 


Concordat per omnia (cum) 
originali Johannes. 
de Pades, (notarius). 


Rubrum capitulare. In archiv. incl. Accad. Scient. Slavor. merid. II. c. 49. 


Doc. 50, 51. — An. 1500. 53 


—- ———— ————— ._ —— — — — € 





50. 
Anno 1506, 22. martii. In Rakonok. 


Beatrix de Frangepanibus, ducissa, fratribus Remetensibus concedit, ut 
eorum oves, aliaque animalia in agris castri. Medved pascantur. 


Nos Beatrix de Frangepanibus, illustrissimi quondam domini 
Joannis Coruini, Liptouie ducis ac regnorum Dalmacie, Croacie 
et Sclavonie bani etc. Memorie commendamus tenore presencium 
significantes, quibus expedit universis. Quod nos tum habentes res- 
pectum erga claustrum beate Marie virginis, prope castrum nostrum 
Medwe vocatum, fundatum, tum eciam ad humilem supplicacionem 
venerabilis fratris Marci, vicarii eiusdem castri, ordinis fratrum 
Eremitarum in sua et fratrum in eodem degencium; cum eciam et 
potissime ob spem et devocionom, quam habemus erga beatam 
virginem Mariam, specialem advocatam nostram et dictorum fratrum 
Eremitarum oraciones et suffragia, id concessimus et annuimus in 
perpetuum ex speciali gracia et benevolencia nostra, ut ipsi fratres 
presentes et futuri, eorum oves et alia animalia in nostris montibus, 
terris, infra metas dicti claustri et castri nostri Medwe et in perti- 
nenciis ville nostre Grachan vocate, valeant libere pascere et nutriri 
facere sine dampno tamen satorum et vinearum nostrarum et 
jobagionum similiter nostrorum. In cuius rei fidem, firmitatemque 
perpetuam presentes literas nostras sigillo nostro quo utimur con- 
signatas, duximus concedendas. Datum in castello nostro Rakonok 
in dominica Letare. Anno domini millesimo quingentesimo sexto. 


Summa privilegiorum monaster. Remethensis. MSC in archiv. inel. Accad. 
Scient. Slavor. merid. II. c, 13. 


51. 


Anno 1506, 21. septembris. Budae. 


Vladislaus, Hungariae etc. rex, communitatem. civitatis reprehendit in eo, 
quod monasterio Remetensi ejusque. jobagionibus | interdixit, ne hominibus 
lam in Carinthia commortantibus quam alis vinum venderent. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris prudentibus et circumspectis judici et juratis civibus civitatis 
nostre zagrabiensis salutem et graciam. Ex querelis et supplicacione 
religiosorum fratrum Eremitarum ordinis sancti Pauli primi Eremite 
in claustro beate Marie virginis supra dictam civitatem nostram 
zagrabiensem fundato degencium accepimus admodum displicenter, 
quod licet fratres ipsi Eremite, colonique eorundem hac libertate, 


54 Doc, 52. — An. 1506. 





—---— 7 0 ee). -—————. 


consvetudineque semper et ab antiquo tempore usi fuerint et gavisi, 
ut ipsi vina eorundem in promöntoriis ipsorum procreata, cuicunque 
voluissent, tam externis, quam eciam forensibus hominibus in 
Carinthia commorantibus vendendi liberam habuissent facultatem; 
tamen vos, nescitur quorum freti authoritate, per publicum edictum 
nuper publicari, proclamarique fecissetis, ut nemo illorum ab ipsis 
exponentibus aut colonis eorundem vina sua huiusmodi emerent, 
contrarium facientibus certam penam infligendam statuissetis in 
dampnum ipsorum manifestum. Supplicacione igitur pro parte 
ipsorum exponencium nobis superinde oblata, ad plenum intellecta, 
nolentes eosdem indebite, ac precium justum vobis dampnificari 
permittere; ideo volumus et mandamus fidelitati vestre harum serie 
firmiter, ut acceptis presentibus, amodo deinceps, dictos exponentes 
et jobagiones eorundem contra antiquam libertatem ipsorum nullo 
modo impedire aut dampnificare presumatis, sed quemadmodum 
hactenus ita eciam deinceps pretacta vina ipsorum, colonorumque 
eorumdem, quibusvis hominum, tam scilicet in Carinthia commoran- 
tibus, quam aliis quibus poterunt ac valebunt, eisdem vendi per- 
mittere et permitti facere, neque eosdem quovis modo cohibere . 
vel emptores ipsorum molestare audeatis. Secus nulla racione facturi. 
Presentibus perlectis, exhibentibus restitutis. Datum Bude in festo 
beati Mathei apostoli et evangeliste. Anno Domini millesimo quin- 
gentesimo sexto. 


Summa privilegiorum monasterii Remetensis MSC. In archiv. incl. Accad. 
Scient. Slavorum. merid. II. C. 13. 


52. 


Anno 1506, 19. novembris. Budae. 


Vladislaus, Hungarie etc. rex, communitati civitatis mandat, ut tricesi- 
matores regios contra insectatores, praecipue contra Marcum banum defendat. 
Commissio propria domini regis. 

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Prudentes 
et circumspecti, fideles nobis dilecti. Intelleximus quomodo tricesi- 
matores nostri illic in medio vestri constituti, a magnifico Marco 
Horwath de Kamychacz, regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie 
et Sclavonie bano, hominibus et familiaribus suis, adeo turbarentur, 
ut huiusmodi proventibus nostris tricesimalibus iam maximum damp- 
num suscepissemus in diesque susceperimus. Et quia nolumus per 
quempiam regnicolarum nostrorum in huiusmodi proventibus nostris 
dampnum pati, ideo fidelitati vestre harum serie firmiter precipientes 





56 Doc. 54. — An. 1507. 


(A tergo). 1506. In profesto beate Barbare, dominus vicarius 
adjudicavit, ut Nicolaus litteratus de Abbacia infra novem dies de 
octo florenis per condam Paulum sutorem de Iwanych apud do- 
minum Blasium Pohkowych defunctum legatis, dominis preben- 
dariis satisfaciat. Presentibus venerabili domino, Johanne archidiacono 
gorycensi, Luca, plebano de vico sutorum et magistro Briccio 
canonico. Et termino adveniente adhuc ex benignitate judicis dati 
sunt sibi tres dies, alioquin excommunicabitur. Presente: lectore, 
Kemlek etc. 

Eodem die hora vesperarum, judicans dominus vicarius de- 
crevit, ut Stephanus litteratus de sex florenis infra novem dies 
cum dominis prebendariis componat; quod si componere non po- 
terit extunc ipse nono die juramentum eo modo, quo per cives 
in judicio fuit sibi juramentum adjudicatum et tot personis, quot 
fuit adjudicatum, deponet, alioquin solvet debitum sex flor. Pre- 
sentibus ibidem venerabili domino Andrea, decretorum doctore, 
archidiacono Kemlek, magistris: Brictio et Bartholomeo succentore, 
canonicis zagrabiensibus. 

Adhuc est terminus datus feria tercia proxima post festum 
Thome apostoli 1506 pro concordia fienda. Adveniente termino 
dominus vicarius prefixit terminum ad deponendum tercia manu 
juramentum, feriam sextam proximam post octavas Epiphaniarum 
domini. Presentibus Stephano Chersek, Simone de Cerye, plebanis, 
et Jankone de Prybych. 


Originale in eharta, In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
hon. coll. Praebendariorum. 


54. 
Anno 1507, 7. junii. Budae. 


Vladistaus, Hungarie etc. rex, praecipit. banis, ut nobiles, si a civibus 
sagrabiensibus portorium vel telonıum redempserint, in jus vocent octavis 
primis in regno Slavoniae celebrandis. 


Commissio propria domini regis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris magnificis Andree Both de Bayna et Marco Horwath de 
Kamychacz, regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclavonie 
banis, et egregio Emerico de Hassagh, prothonotario eiusdem regni 
nostri Sclavonie, salutem et graciam. Ex querelis et supplicacionibus 
fidelium nostrorum circumspectorum judicis et juratorum, cetero- 


Doc. 55. — An. 1507. 57 
rumque civium civitatis nostre Montisgrecensis accepimus non sine 
displicencia, quod licet ipsi exponentes antiqua libertatis ipsorum 
prerogativa per condam divos reges, nostros scilicet predecessores 
ipsis graciose concessa, requirente, a quavis solucione tributaria 
exempti et supportati sint et habeantur. Tamen forent nonnulli 
nobiles et alterius condicionis homines in regno nostro Sclavonie 
commorantes, tributaque et thelonia habentes, qui non curatis 
antiquis juribus et libertatibus eorundem exponencium, eosdem 
contra jura ipsorum huiusmodi in locis exaccionum dictorum tribu- 
torum, theloniorumque suorum ad quandam indebitam tributorum, 
theloniorumque solucionem cogerent, cogereque et compellere vel- 
lent, ipsosque per hoc opprimerent et dampnificarent, neque ipsos 
in juribus et libertatibus ipsorum conservarent. Supplicacione igitur 
pro parte dictorum exponencium nobis superinde oblata exaudita, 
nolentes ipsos per quospiam in juribus ipsorum a divis regibus 
eisdem indultis et concessis opprimi, mandamus fidelitatibus vestris 
harum serie firmiter, quatenus acceptis presentibus, et rebus, sic ut 
prefertur se habentibus, universos et singulos huiuscemodi nobiles 
et alterius condicionis homines, turbatores videlicet et violatores 
dictarum libertatum prefatorum exponencium, ad octavas primitus 
in illo regno nostro Sclavonie celebrandas, pro jure et consvetudine 
eiusdem regni nostri, vestri in presenciam convocare et auditis eisdem 
partibus, visisque juribus et litteralibus instrumentis eorundem, 
negocium hoc partes inter easdem justo modo revidere et quod 
justum fuerit inter ipsas partes facere eciam et exequi modis omnibus 
debeatis et teneamini, Secus non facturi. Presentibus perlectis, ex- 
hibenti restitutis. Datum Bude feria secunda proxima post festum 
sacratissimi corporis Christi. Anno eiusdem millesimo quingentesimo 
septimo. 

Originale in charta, in margine inferiori impressum est sigillum. In archiv, 
lib. reg. civit. zagrab. 


55. 
Anno 1507, 7. septembris. Zagrabiae. 
Coram capitulo zagrab. Gregorius judex civitalis montis Grecensis de 


possesionibus Petrovina et Siljakovina, Sophiae, Andrcae Hening viduae, 
donatis, intercessionem. facit. contra Vladislaum regem. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
per presentes, quod circumspectus Gregorius, judex civitatis montis 
Grecensis in sua, aliorumque universorum civium et juratorum 


58 Doc. 55. — An. 1507. 
eiusdem civitatis montis Grecensis personis, nostram personaliter 
veniens in presenciam, nobis per modum protestacionis et inhibicionis 
significare curavit in hunc modum: qualiter olim egregius Johannes 
Hennyngh de Zomzedwar, pater videlicet condam egregii Andree 
Hennyngh de eadem Zomzedwara, nescitur quibus motus respectibus, 
possessiones eorundem civium protestancium, Petrowyna et Syla- 
kowina vocatas, in comitatu zagrabiensi ' existentes, habitas, a certis 
retroactis temporibus occupative et usurpative preter viam juris, 
simul cum eodem Andrea Hennyngh, filio suo, tennuisset, modo 
quoque aliis bonis suis possessionariis, videlicet ad castra Zomzedwar 
predictum et Selyn vocata, pertinentibus, annexas tenerent et usur- 
pative possiderent; cum tamen, eosdem cives protestantes, prout 
dicitur, predicte possesiones cum pertinenciis suis universis pleno 
jure concernerent et ad eosdem, consequenterque dictam ipsorum 
civitatem antiquitus pertinuissent et pertinere dinoscerentur eciam | 
de presenti, in se, modo premisso, usurpate fuissent, in preiudicium 
et dampnum, juriumque derogamen dictorum civium manifestum. 
Unde facta huiusmodi protestacione, iam fatus Gregorius judex 
suorum et aliorum, quorum supra, nominibus et in personis, se- 
renissimum principem et dominum, dominum Wladislaum, dei 
graciam regem Hungarie et Bohemie etc., dominum nostrum gracio- 
sissimum a donacione, collacioneque et consensu, item generosam 
dominam Sophiam, relictam eiusdem Andree Hennyngh, aliosque 
universos et quoslibet cuiusvis status et condicionis homines ab 
impetracione, necnon occupacione, usurpacione, detencioneque et 
conservacione prescriptarum possessionum Petrowyna et Sylakowina 
vocatarum, pertinenciarumque suarum universarum, juri annotatorum 
civium spectare debencium, seque ipsos, quovis quesito colore 
in dominium earundem  intromissione, sibi ipsis appropriacione 
ac statuifaccione, usuumque, fructuum et quarumlibet utilitatum 
earumdem p*rcepcione seu percipifaccione, universa eciam capitula 
et conventus ac alia quevis loca credibilia a litterarum suarum 
statutoriarum seu aliarum quarumcumque fassionalium superinde 
confectarum et conficiendarum emanacione et extradacione factis 
quoquomodo vel fiendis, prohibuit contradicendo et contradixit 
inhibendo publice et manifeste coram nobis testimonio presencium 
mediante. Datum in vigilia nativitatis beate Marie virginis. Anno 
domini millesimo quingentesimo septimo. 


Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archiv. incl. 
Accad. Scient. Slavor. meriod. 





60 Doc. 57,58. — An. 1506. 


— 








duximus concedendas. Datum in festo beati Galli confessoris. Anno 
domini millesimo quingentesimo septimo. 


Originale in membrana. A tergo impressum est sigillum Gregorii judicis 
Grec. In archiv. lib. reg. eivit. zagrab. 


57. 
Anno 1508, 12. januarii. Budae. 


Vladislaus, Hungariae etc. rex, jubet. civibus zagrab., ut duos banos 
nuper nominatos benigno animo excipiant, iisque obsequantur. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Fidelibus 
nostris judici, juratis et universitati civium civitatis nostre Zagrabi- 
ensis salutem et graciam. Scitis, quod nos banatum regnorum nos- 
trorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie, quem hactenus fideles nostri 
magnifici Andreas Both de Bayna et Marcus Horwath de Kamnychacz 
a nobis tenuerunt, et hunc ab ipsis aufferentes, fidelibus nostris 
magnificis Georgio de Kanysa et Johanni Ernusth de Chaktornya, 
quos ad illius conservacionem satis aptos, sufficientesque et idoneos 
pro salute et tranquillo statu dictorum regnorum nostrorum com- 
peruimus, mediantibus aliis litteris nostris superinde confectis, 
plene contulimus, eosque in banatu eorumdem regnorum nostrorum 
suffecimus. Quapropter volumus . . . . . et harum serie firmissime 
committimus et mandamus, quatenus dum et quando iidem bani 
nostri ad ipsam civitatem nostram venire voluerint, extunc eosdem 
semper honorifice excipere et libere stare absque omni resistencia 
una cum comitiva ipsorum ac singulis ad eos pertinentibus intro- 
mittere, acceptare ac pro vestris banis habere et cognoscere, ipsisque 
in omnibus licitis et consvetis parere semper et obedire modis 
omnibus debeatis et teneamini. Aliud nullo modo facere presummatis, 
Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria quinta 
proxima post festum sancti Pauli primi heremite. Anno domini 
millesimo quingentesimo octavo. 


Originale in charta, sat exesum. In margine inferiori impressum est sigillum. 
In archiv. incl. Accad Scient. Slavor. merid. 


58. 


Anno 1508, 19. januarii. Zagrabiae. 
Coram communitate civitatis Johannes civis, qui ante judex fuif, nunttat 
Georgium civem Fabiano Milin civi silvam suam 3 flor. vendidisse. 
Nos Gregorius, filius Andree, judex, Bolfgangus, Georgius, 
Valentinus, Michael, Stephanus, Vrbanus, Gregorius et Mathias jurati, 





62 Doc. 60. — An. 1508. 
nostris magnificis Georgio de Kanysa et Johanni Ernewsth de Chak- 
thornya contullimus, ipsosque in banos nostros suffecimus, ad cuius 
occupacionem eundem Georgium Kanisay cum plena informacione 
et facultate nostra, illo iam eciam misimus; idcirco volumus et 
fidelitati vestre harum serie firmissime committimus et mandamus, 
quatenus amodo ad eosdem banos nostros attendere, ipsisque in 
omnibus licitis et consvetis parere semper et obtemperare et casu, 
quo ipse Andreas Both banatum ipsum eidem Georgio de mandato 
et commissione nostra, et prout hic coram nobis fide sua mediante 
se obtullit, cedere et remittere, resignareque nollet, ex tunc penes 
ipsum veluti legittimum banum vestrum iuxta eiusdem requisicionem - 
universaliter insurgere, sibique in huiusmodi occupacione dicti 
banatus omni auxilio et adiuvamine adesse, assistere modis omnibus 
debeatis, et aliud in quantum capiti et bonis vestris consulere cupitis, 
facere nulla racione presumatis. Datum Bude jn festo conversionis 
beati Pauli apostoli. Anno domini millesimo quingentesimo octavo. 
(A tergo). Prudentibus et circumspectis judici et juratis, ceterisque 
civibus et toti communitati civitatis nostre Montisgrecensis, fidelibus 
nobis dilectis. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum maius. In archiv. lib. 
reg. civ. zagrab. 


60. 
Anno 1508, 28. martii Budae. 


Balthasare de Alap, capitaneo gentium levis armaturae in Croatia, accu- 

sante, Vladislaus rex Lucae, episcopo zagrabienst, praecipit, ut Stephanum, 

canonicum | lectorem, poena afficiat, quia documentum | fassionis | ejusdem 
Balthasaris de Alap depravavit, 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fideli 
nostro reverendo in Christo patri, domino Luce, episcopo ecclesie 
zagrabiensis, salutem et graciam. Graviter conqueritur nobis fidelis 
noster egregius Balthasar de Alap, capitaneus gencium nostrarum 
levis armature in Croacia, quod quamvis ipse hoc superiori tempore 
certis et racionalibus ex causis quandam fassionem de et super certa 
parte quarumdam possessionum suarum in comitatu zagrabiensi 
habitarum, cuidam Johanni Posegay coram honorabili condam Blasio 
de Dombro, archidiacono et canonico eiusdem ecclesie zagrabiensis 
fecerit, ipseque condam Blasius seriem huiusmodi fassionis manu 
sua propria consignaverit; tamen expost quidam magister Stephanus 
lector et canonicus illius ecclesie vestre excogitata quadam dolositatis 





64 Doc. 62. — An. 1508. 


Crisio, Mikulych dictus, senior judex et concivis noster, ad nostram 
personaliter veniens presenciam confessus est in hunc modum: ut 
ipse quandam terram suam arabilem, penes thopol vocatum, in terri- 
torio seu campo civitatis prefate inter terram arrabilem kolendini sancti 
Petri ab orientali ac inter viam communem et quandam terram 
successorum condam Fistrowycza vocata a parte meridionali, necnon 
inter terram arrabilem prebende sancti Martini in hospitali beate 
virginis ab occiđentali et inter viam communem a parte septem- 
trionali habitam et existentem, sex dietas terre in se continentem, 
ipsum scilicet Emericum litteratum a provido viro Andrea carnifice, 
filio condam Demetrii Ribarych, olim concive nostro, empcionis 
titulo litteratorie concernentem, prout hoc in quadam littera nostra 
seu civitatis prefate, tempore judicatus Gregorii, filii Andree, de 
anno domini millesimo quingentesimo septimo, sabbato die in festo 
beati Briccii episcopi et confessoris nuperrime preteritis, pro parte 
ipsius Emerici litterati superinde confecta et emanata, expresse 
vidimus occulata et coram nobis in specie conducta, simul cum 
omnibus eiusdem totalis terre arrabilis utilitatibus, juribus, usibus, 
integritatibus et pertinenciis universis provido et honesto viro Michaeli 
pellifici, seniori jurato et concivi nostro ac per eum suis heredibus 
pro sedecim florenis auri per eundem Michaelem pellificem prefato 
Emerico litterato, prout ipsemet nobis retulit, jam plene datis et 
persolutis, vendidisset et contulisset, immo ex consensu vicinorum 
predictorum vendidit et contulit coram nobis jure perpetuo et irre- 
vocabiliter tenendam, possidendam pariter et habendam ac iuxta 
condicionem civitatis prenotate ab antiquo privilegialiter approbatam 
quocumque voluerit disponendam. In cuius rei memoriam atque 
testimonium, firmitatemque perpetuam presentes sigillo nostro com- 
muni roboratas, eidem duximus concedendas. Datum feria sexta 
proxima post festum Invencionis sancte crucis. Anno domini mil- 
lesimo quingentesimo octavo. 


Originale in membrana. A tergo impressum est sigillum communis. In archiv. 
inel, Accad Scient. Slavor. merid. 


62. 
Anno 1508, 31. maii. Budae. 


Vladislaus, Hungarie etc. rex, communitati civitatis jubet, ut de Nicolao 
Soldinaric, qui canonico archidiacono. furtum. fecit, ex legibus sententiam 
ferat, incumbatque ad ea reddenda, quae furto sunt surrepta. 

Commissio propria domini regis. 
Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
ris, prudentibus et circumspectis judici et juratis civibus civitatis 


Doc. 63. — An. 1508. 65 


nostre montis Grecensis salutem et graciam. Exponitur nobis in persona 
fidelis nostri honorabilis magistri Nicolai archidiaconi dubicensis et 
canonici ecclesie zagrabiensis, qualiter hoc superiori tempore quidam 
Nicolaus Soldinarych, cohabitator vester, domum ipsius exponentis 
in capitulo illius ecclesie zagrabiensis habitam, noctis in silencio 
furtive subintrasset, isticque confractis ladulis et ferramentis, tanquam 
manifestus fur, certas res et bona ipsius exponentis citra ducentos 
flor. valentia abinde exportasset, et quo voluisset, fecisset. Unde 
ipse dampnificatus pro recuperandis, resarciendisque huiusmodi 
damnis suis ex parte prefati Nicolai coram vobis judicium et justi- 
ciam habere et recipere vellet; cum autem judicium et justicia 
nullipiam sit abneganda, fidelitati igitur vestre harum serie firmis- 
sime mandamus, quatenus statim, acceptis presentibus, eidem expa- 
nenti ex parte prefati Nicolai Soldinarich de et super omnibus 
huiusmodi suis dampnis et incommodi juxta allegata et probata 
eiusdem debitum et rectum judicium et justiciam, atque omnimodam 
satisfactionem, amputata omni superflua dilacione, siquidem idem 
verisimilibus et evidentibus documentis per ipsum exponentem com- 
probari poterit, facere et administrare modis omnibus debeatis et 
teneamini, auctoritate nostra presentibus vobis in hac parte concessa 
et justicia mediante. Secus nulla racione facere presumatis. Pre- 
sentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria quarta 
proxima ante festum ascensionis Domini. Anno domini millesimo 
quingentesimo octavo. 


E tabulis judiciariis lib. reg. civ. Zagrab. In arch. incl. Accad. Scient. 
Slavor. merid. 


83. 


Anno 1508, 11. junii. Zagrabiae. 


Praebendarii ecclesiae cathedralis, conventione cum capitulo facta, munus 
missae pro defunctis instituendae suscipiunt. 


1508. In festo sancti Barnabe apostoli, domini prebendarii 
zagrabienses incipient Missam pro defunctis iuxta convencionem cum 
dominis capitulo factam. Quam continuabunt singulis diebus in altari \ 
episcopi Osualdi, sub missa maiori, et habebunt per annum florenos 
viginti quinque. Prima collecta pro episcopis defunctis, videlicet: 
Deus, qui inter apostolicos sacerdotes; secunda: Deus, venie largitor ; 
tercia: Deus, cuius misericordie; quarta: Deus, in cuius miseracione ; 
quinta: Fidelium Deus omnium conditor. 


66 Doc. 64. — An. 1506. 


Diebus autem dominicis vel festivis occurrentibus, dicetur missa 
de dominica vel festo occurrenti, secunda vero: Omnipotens sempi- 
terne Deus, qui vivorum dominaris simul et mortuorum ; tercia: De 
cunctis nos quesumus Domine mentis et corporis defende periculis. 


Originale in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Capit. ant. fasc. 
101. nr. 10. 


84. 
Anno 1508, 19. junii. Budae. 


Communitate civitatis precante, Vladislaus Hungariae etc. rex, concedit, ut 

octavis festi Epiphaniarum Domini coram. banis iterum judicium fiat de 

Kraljevec, Cerje etc. possessionibus, de quibus communitas ciuitatis cum 
capitulo litigat. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris capitulo ecclesie (chasmensis) salutem et graciam. Expositum 
extitit Maiestati nostre in personis fidelium nostrorum prudentum et 
circumspectorum judicis et juratorum, ceterorumque civium et com- 
munitatis civitatis nostre zagrabiensis montis Grecensis, qualiter ipsi 
alias honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis racione et pretextu 
indebite occupacionis et detencionis quarumdam possessionum ip- 
sorum exponencium Kralyewcz, Czerye, Kobylya, Zwyblya et Narth 
vocatarum, omnino in comitatu zagrabiensi habitarum, in presenciam 
bani regni nostri Sclauonie traxissent in causam, (in qua ipsi judex, 
jurati) cives et inhabitatores ipsius civitatis nostre montis Grecensis 
ex eo, quod certa jura et privilegia, littereque et litteralia instru- 
menta eorumdem factum prescriptarum possesionum quam certorum 
aliorum jurium ipsorum posscssionariorum tangencia et concernencia 
tempore, quo illustris condam Vlricus comes Cilie civitatem ipsam 
expugnasset, per Alemanos vastatores, distracta, ablata et ab ipsis 
alienata fuissent, nec habuissent quibus se et causam suam defendere 
potuissent contra prefatos capitulares, succubuissent; et exinde ipsi 
capitulares certas litteras adiudicatorias, sentencionales in presencia 
bani regni Sclauonie contra ipsos exponentes reportassent, quarum 
vigoribus iidem in dominium prescriptarum possessionum sese intro- 
duci et easdem sibi ipsis statui facere procurassent, quas usque modo 
tenerent et conservarent in eorundem exponencium preiudicium 
atque damnum. Cum tamen si prefati exponentes tempore expugna- 
cionis dicte civitatis nostre litteras et privilegia ipsorum non am- 
misissent, et tempore adjudicacionis cause huiusmodi eas in sede 
banali producere et exhibere potuissent, sperassent se et causam 





68 Doc 65. — An. 1506. 


octavas ad prescriptas eisdem regni nostri Sclauonie banis more 
solito rescribatis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum 
Bude feria secunda proxima post festum sanctissime Trinitatis. Anno 
domini millesimo quingentesimo octavo. 
Relacio magistri Philippi prepositi, 
secretarii regie Maiestatis. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum maius. 
In archivio lib. reg. eiv. zagrab. 


65. 
Anno 1508, 19. junii. Budae. 


Communitate civitatis precante, Vladislaus Hungarie etc. rex, concedit ut 

oclavis festi. Epiphaniarum Domini coram banis iterum judicium fiat de 

Petrovina et Siljakovina possessionibus, de quibus communitas. civitatis 
cum Sophia, relicta Hening de Susedgrad, litigat, 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graciam. Expositum 
extitit Maiestati nostre in personis fidelium nostrorum prudentum 
et circumspectorum judicis et juratorum, ceterorumque civium et 
communitatis civitatis nostre zagrabiensis montis Grecensis, qualiter 
alias ipsi egregium condam Johannem Hennyngh de Zomzedwar 
racione et pretextu indebite occupacionis et detencionis quarumdam 
possessionum ipsorum exponencium Pethrowyna et Syllyakowina 
vocatarum, in comitatu zagrabiensi habitarum, in presenciam regni 
nostri Sclauonie bani traxissent in causam, in qua ipsi exponentes 
ex eo, quod certa jura et privilegia, littereque et litteralia eorumdem 
instrumenta factum nominatarum ipsorum possessionum quam eciam 
aliorum jurium possessionariorum illius civitatis nostre tangencia et 
concernencia, tempore quo illustris condam Vlricus comes Cilie civita- 
tem ipsam expugnasset, per Alemanos distracta, alienateque et ab- 
late fuissent, nec habuissent pre mahibus jura, quibus se et causam 
suam defendere seu promovere potuissent contra et adversus prefa- 
tum condam Johannem Hennyngh, succubuissent. Quapropter idem 
condam Johannes Hennyngh observatis debitis et legittimis terminis 
in processu huiusmodi cause necessariis quasdam litteras adiudicato- 
rias, sentencionales in presencia bani illius regni nostri Sclauonie pro 
sui parte contra prefatos exponentes reportasset, quarum vigoribus 
idem prescriptas possessiones ipsorum exponencium pro se ipso statui 
facere procurasset, quas idem quamdiu in humanis vixisset una cum 
condam Andrca Hennyngh, filio suo, tenuisset; post decessumque 





70 Doc. 66. — An. 1508. 








si qua foret inter ipsos, non obstante, insinuantes ibidem eidem, 
ut sive ipsa octavis in prescriptis coram dictis regni nostri Sclauonie 
banis compareat, novumque judicium recipiat sive non, iidem ad 
partis comparentis instanciam id facient in premissis, quod dicta- 
verit ordo juris. Et post hec huiusmodi evocacionis et insinuacionis 
seriem cum evocate et insinuate nomine, octavas ad predictas, eisdem 
regni nostri Sclauonie banis more solito rescribatis. Presentibus 
perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria secunda proxima 
post festum sanctissime Trinitatis: Anno domini millesimo quin- 
gentesimo octavo. 

Relacio magistri Philippi prepositi, 

secretarii regie Maiestatis. 


Originale in charta, in margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
inclit. Accad. Scient. Slavor. merid. 


66. 


Anno 1508, 5. augusti. Budae. 


Mathiae Hung. regis litterae, quibus communitati crvitatis Dedići, Črnomerec, 
Bitek, ereptae posscssiones, redditae sunt, a Vladislao rege confirmantur. 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. 
Memorie commendamus tenore presencium significantes, quibus 
expedit universis. Quod pro parte et in personis fidelium nostrorum 
prudentum et circumspectorum judicis et juratorum, ceterorumque 
civium ac tocius communitatis civitatis nostre montis Grecensis 
exhibite sunt (et presentate coram nostra Maiestate) quedam littere 
donacionales serenissimi principis condam domini Mathie regis in- 
mediati predecessoris nostri in pargameno, sigilloque eiusdem con- 
fecte, quibus mediantibus idem condam dominus Mathyas rex pos- 
sessiones ipsorum civium nostrorum Dedych, Chernomercz, Bythek 
et Nowak vocatas, omnino in territorio dicte civitatis nostre existentes, 
habitas, et insuper quoddam vadum Kyralrew vocatum, in fluvio 
Zawe habitum et ad castrum Medwe vocatum pertinens, de ipso 
castro sequestrandum, eisdem civibus nostris et hospitibus (nec non 
toti communitati civium predictorum) ex causis et racionibus inferius 
in tenore earundem litterarum clarius contentis et specificatis de 
novo in perpetuum dedisse, donasseque et contulisse dinoscebatur, 
tenoris infrascripti. Supplicatum itaque extitit Maiestati nostre in 
personis eorumdem judicis, juratorum ac universorum civium et 
tocius communitatis dicte civitatis nostre montis Grecensis humilliter, 
ut easdem litteras dicti condam domini Mathie regis donacionales 


Doc. 67. — An. 1508. 71 


ac omnia et singula in eisdem contenta ratas, gratas et accepta 
habere, presentibusque litteris nostris privilegialibus (inseri) et inscribi 
facere ac easdem pro prefatis civibus et communitate dicte civitatis 
nostre montis Grecensis, presentibus scilicet et futurls, nostro privi- 
legio perpetuo valituras confirmare dignaremur. Quarumquidem 
litterarum tenor talis est: (vide Vol. I. Doc. 274. de anno 1472.). 
Nos igitur premissa supplicacione prefatorum civium, hospitum et 
inhabitatorum dicte civitatis nostre montis Grecensis, nostre, modo 
quo supra, porrecta Maiestati, regia benignitate exaudita clementer 
et admissa prescriptas litteras donacionales dicti condam domini 
Mathie regis non abrasas, non cancellatas nec in aliqua sui parte 
suspectas, presentibus litteris nostris privilegialibus de verbo ad 
verbum sine diminucione vel augmento aliquali insertas et inscriptas, 
quoad omnes earum continencias, clausulas et articulos eatenus, 
quatenus eedem rite et legittime existunt emanate, viribusque earum 
veritas suffragatur acceptamus, approbamus et ratificamus ac pro 
eisdem civibus, hospitibus et inhabitatoribus dicte civitatis nostre 
montis Grecensis, presentibus scilicet et futuris, presenti nostro pri- 
vilegio innovantes perpetuo valituras confirmamus; salvis juribus 
alienis. In cuius rei memoriam, firmitatemque perpetuam presentes 
litteras nostras secreto sigillo nostro, quo ut rex Hungarie utimur, 
impendenti communitas eisdem civibus et inhabitatoribus duximus 
concedendas. Datum Bude in profesto beatissime Marie virginis 
de nive. Anno domini millesimo quingentesimo octavo. Regnorum 
nostrorum Hungarie etc. anno decimo octavo, Bohemie vero tri- 
cesimo octavo. 


Relacio reverendi domini Michaelis Pezerew electi 
et confirmati Boznensis, secretarii regie Maiestatis. 


Originale in membrana sat lacerum et exesum. Zona sericea rubri, albi et 
viridis eoloris appendet absque sigillo. In archiv. dom. Levini Horyat. 


67. 
Anno 1508, 1. novembris. Zagrabiae. 


Coram Luca, episcopo zagrabiensi, Stephanus de Bachyn, canonicus. lector, 
scedulam fasstonis egregii Balthasaris de Alap a se ipso depravatam esse 
confitetur. 


1508. Prima mensis novembris. Stephanus de Bachyn, alias 
lector et canonicus ecclesie zagrabiensis, coram reverendissimo do- 
mino Luca episcopo eiusdem ecclesie, nec non me notario ct testibus 


72 Doc. 68. — An. 1508. 


-. > - ——— —— —— — — ——— mn —— — — iL 


infrascriptis, sponte, libere et animo deliberato dixit et confessus 
est: illam scedulam fassionis egregii domini Baltasaris de Alap, 
pro cuiusquidem scedule falsificacione et abrasione in alian que 
sentenciam muf&cione idem Stephanus judicialiter convictus fuerat, 
se manibus propriis et ex certa sciencia viciasse et falsificasse, hanc 
scilicet ob causam, ut eadem scedula fassionalis concordaret cum 
litteris per ipsum privelegialiter conscriptis et emanari procuratis; 
subiungendo ibidem alteram causam, quod scilicet credidisset nullo 
modo per quempiam hominum huiuscemodi abrasionem et falsifi- 
cacionem cognosci posse et potuisse. Presentibus ibidem venerabilibus 
dominis: Michaele custode zagrabiensi et Matheo custode chasmensi 
canonicis zagrabiensis et chasmensis ecclesiarum; item egregio La- 
dislao Bradach vicario temporali episcopatus zagrabiensis, item 
Johanne Supanich de Prezecznafew, Jeronimo Dobrowoych de 
Polycz, aliisque testibus fidedignis vocatis et requisitis. 


Johannes archidiaconus chasmensis et canonicus 
ecclesie zagrabiensis, notarius in premissis. 


Originale in charta. In archiv. ven. Cap. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 95. nr. 11. 


68. 
Anno 1508. Zagrabiae 


Communitatis civitatis decreta, quae perlinent ad mercaturam, 


Item, tota communitas civium dicte civitatis montis Grecensis, 
videlicet: judex modernus, jurati, consiliarii, seniores judices, tam 
seniores jurati quam moderni et universi cives ac tota communitas 
simul pauper et dives de unanimi, concordique et pari voluntate 
ad infrascriptos articulos amodo usque in perpetuum observandos 
sub pena infrascripta irrevocabiliter et inviolabiliter constituimus, 
ordinavimusque. 


Item, primus articulus. Quod quicumque mercator seu institor, 
concivisque noster existens ad capitulum mercari seu vendere quas- 
cunque res aut quevis mercimonia vendicioni exponere iret, nisi 
tempore nundinarum, pro prima transgressione unam markam 
denariorum, mediam partem judici, mediam vero ad usum commu- 
nitatis persolvat; pro secunda vero transgressione et pro tercia 
totidem; quod si judex cum suis juratis accipiendam huiusmodi 
penam tepidus esset, extunc idem judex penam huiusmodi ad usum 
communitatis persolvat. 


Doc. 69. — An. 1509. 73 


Item, secundus articulus. Quod quicumque ex concivibus seu 
inhabitatoribus eiusdem civitatis vel ex familiaribus eiusdem in 
capitulo vel intra territorium civitatis aliquas res venales, puta: 
carnes, avenam, pullos, anseres, ova vel huiusmodi emerit, talis 
transgressor penam suprascriptam persolvat, excepto dumtaxat feno, 
lignis, asseribus et roboribus, paneque et vino. 

Item, quod nemo et nullus omnino hominum in domo vel 
sub stacionibus, pisces, aut huiusmodi utensilia, sub pena supra- 
scripta audeant seu presumant emere nisi in teatro seu loco ad id 
apto seu constituto, eciam in vicu seu suburbio eiusdem civitatis 
huiusmodi transgressor repertus fuerit, eandem penam persolvat; 
si vero quispiam per alium huiusmodi res emere faceret, eandem 
penam subjacet. 

Item, quod nullus omnino hominum tam civium quam eciam 
prebendariorum in medio nostri inhabitancium presumant seu audeant 
sub pena quinque marcarum denariorum vina hominum extraneorum 
in cellaria sua vel in domos eorum accipere et deponi facere; quod 
si judex anni eotunc existentis cum juratis suis huiusmodi trans- 
gressorem resciret et ad recipiendum tepidus esset, extunc idem 
judex cum suis juratis huiusmodi penam subjaceant. 


E tabulis judiciar. lib. reg. civ. zagrab. In archiv. incl. Acad. II. d. 235. 


69. 


Anno 1509, 8. maii. Zagrabiae. 


Communitas civitatis foentle communitatis Georgio Kusicin 3 flor. vendit. 


Nos communitas civium civitatis montis Grecensis. Memorie 
commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit uni- 
versis. Quod nos quoddam fenile nostrum commune in territorio 
nostro seu civitatis prefate inter fenile prebende sancti Martini 
confessoris in dicta civitate nostra in hospitali seu in ecclesia beate, 
Marie virginis fundati, a parte orientali, a partibus vero meridionali 
et septemtrionali quedam fossate nostre communitatis tempore in- 
undacionum aquarum decurrentes wlgo Chowelv dicte, ab occidentali 
usque viam communem habitum et existens simul cum omnibus 
eiusdem fenilis utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus et perti- 
nenciis universis provido et honesto Georgio pellifici Kwsychyn 
dicto ac per eum suis heredibus, heredumque suorum successoribus 
pro tribus florenis aureis, per eundem nobis seu communitati nostre 
plenarie datis et persolutis, liberum absque omni censu nostro 


74 Doc. 70. — An. 1509. 


—— 


communi, vendidimus et contulimus jure perpetuo et irrevocabiliter 
tenendum, possidendum pariter et habendum ac iuxta condicionem 
civitatis prenotate ab antiquo privilegialiter approbatam, quocumque 
voluerit disponendum. In cuius rei memoriam, testimonium, firmi- 
tatemque perpetuam presentes litteras sigillo nostro communi robo- 
ratas eidem duximus concedendas. Datum feria tercia in festo 
apparicionis sancti Michaelis archangeli. Anno domini millesimo 
quingentesimo nono. 


Originale in membrana. Zona rubea sericea appendet absque sigillo. In 
archiv. incl. Accad. Scient Slavor. merid. 


70. 
Anno 1509, 16. maii. Zagrabiae. 


Coram communitate civitatis Nicolaus Caviovic, Thomae, fratri suo et 
Catharinae, consorli suae, fundum suum desertum 3 fl. auri vendit. 


Nos Emericus Mykwlych, filius Demetrii, judex, Stephanus, 
Blasius, Georgius, Mathias, Johannes, Simon, Valentinus et Nicolaus 
jurati, et consiliarii ac universi cives civitatis montis Grecensis. Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit 
universis. Quod vir providus Nicolaus suttor Chawlowych dictus, 
ad nostram personaliter veniens presenciam, confessus est in hunc 
modum: ut ipse quoddam fundum suum desertum in territorio 
nostro seu civitatis prefate in platea seu in vico suttorum, inter 
aliam domum a meridionali parte Nicolai suttoris Chawlowych 
dicti, a septemtrionali vero parte domus heredum seu successorum 
condam Gregorii Pethko vocati, concivium nostrorum, ab orientali 
parte platea communis, ab occidentali parte quidam orticulus Elie 
Saphranvchyn dicti, similiter concivis nostri habitum ex existentem, 
mediam tantummodo curiam ad usum dicte civitatis in se conti. 
nentem, ipsum scilicet Nicolaum suttorem ab Andrea Rybarych 
empcionis titulo literatorie concernentem, prout hoc in quadam 
littera nostra seu civitatis prefate privilegiali, tempore iudicatus 
Gregorii, filii Andree, de anno domini millesimo quingentesimo 
Octavo, nuperrime preteritis, pro parte ipsius Nicolai superinde con- 
fecta et emanata, ac coram nobis in specie producta et demon- 
strata fide expresse vidimus contineri oculata, simul cum omnibus 
eiusdem fundi deserti utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus et 
pertinenciis universis viro provido Thome suttori, fratri suo carnali 
ac Catharine consorti sue, et per eos ipsius heredibus, ut iam novis 
concivibus nostris, pro tribus florenis auri, uti idem prefatus Nicolaus 





76 Doc. 72. — An. 1509. 

fassus est, quod idem natus esset in villa Chutkowcz et scit quod 
dicte terre in predicto monticulo existentes a certis annis pertinuissent 
ad predictum hospitale, et scit eciam decimas ibidem a pluribus 
hominibus exsolvisse ad hospitale; ignorat tamen quomodo dicte 
terre devenissent ad dictum hospitale. 


Originale in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab Act. Capit. ant. fasc. 
91. nr. 6. 


72. 
Anno 1509, 7. augusti. Budae. 


Coram capitulo budensi Johannes Požgaj, judex. zagrabiensis, recusat de 
Kraljevec, aliisque possessionibus communitatis a Viadislao rege capitulo 
zagrabiensi donatis. 


Nos capitulum ecclesie budensis. Memorie commendamus per 
presentes, quod nobilis et circumspectus Johannes Posegay alias 
judex et civis civitatis montis Grecensis in sua aliorumque univer- 
sorum civium et juratorum eiusdem civitatis montis Grecensis per- 
sonis, nostram personaliter veniens in presenciam, nobis per modum 
protestacionis et inhibicionis significare curavit in hunc modum: qua- 
liter honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis, nescitur quibus moti 
respectibus, possessiones eorundem civium protestancium Kralowcz, 
Czerye, Kobylya, Zwyblya et Narth vocatas, omnino in comitatu 
zagrabiensi existentes, babitas, a certis retroactis temporibus occu- 
pative et usurpative preter omnem viam juris tenuisset, teneretque 
et possideret eciam modo; cum tamen eosdem cives protestantes 
predicte possessiones cum pertinenciis suis universis pleno jure 
concernerent, et ad eosdem, consequenterque dictam ipsorum ci- 
vitatem, ab antiquo pertinuissent et pertinere dinoscerentur eciam 
de presenti, in preiudicium et dampnum, juriumque derogamen dic- 
torum civium manifestum. Unde facta huiusmodi protestacione, iam 
fatus Johannes alias judex, suo et aliorum quorum supra nominibus 
et in personis, serenissimum principem dominum Wladislaum dei 
gracia regem Hungarie et Bohemie etc. dominum nostrum gracio- 
sissimum a donacione et collacione, consensusque sui regii super- 
inde adhibicione, prefatum demumque capitulum et alios quoslibet 
universos cuiuscumque status et condicionis homines ab impetracione, 
Occupacione, usurpacione, detencioneque et conservacione prescrip- 
tarum possessionum Kralowcz, Czerye, Kobylya, Zwyblya et Narth 
pertinenciarumque suarum universarum jure annotatorum civium 
spectare debentium, seque ipsos quovis quesito sub colore in 


Doc. 73, 74 — An. 1510. 77 





dominium earumdem intromissione et sibi ipsis appropriacione ac 
statuifaccione, usuque, fructuum et quarumlibet utilitatum earum 
percepcione seu percipifaccione, universa eciam capitula et conventus 
ac alia loca quevis credibilia a litterarum suarum statutoriarum 
seu aliarum quarumcumque fassionalium superinde confectarum et 
conficiendarum emanacione et extradacione factis quoquomodo vel 
fiendis prohibuit contradicendo et contradixit inhibendo publice et 
manifeste coram nobis testimonio presencium mediante. Datum feria 
tercia proxima post festum Transfiguracionis domini. Anno eiusdem 
millesimo quingentesimo nono. 


Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archiv. lib. reg. 


civit. zagrab. 
e 


13. 


Anno 1510, 2. aprilis. Casmae. 


Lucas, episcopus sagrabiensis, capitulo praecipit, ut Johanni Bradač archi- 
diacono denegatos reditus tradat. 


Lucas episcopus zagrabiensis jusserat capitulo redditus Joannis 
Bradach, archidiaconi Bexin ad beneplacitum ipsius reservare; quia 
tamen is promisit vitam et conversationem suam emendare et 
primitias suas quantocyus fieri poterit et praesertim ad (dominicam) 
post nativitatem s. Joannis absolvere, ac Deo imposterum studiosius 
servire, ideo feria tercia post festum Paschae ex arce chasmensi 
mandat capitulo, ut non obstantibus prioribus ipsius litteris, pro- 
ventus ipsi det. 


Marcelović. Regesta, ut supra. 


74. 
Anno 1510, 27. maii. Romae. 


Julius 11. papa, legem in canonicos choro absentes constitutam. confirmat. 


Julius episcopus, servus servorum dei. Ad perpetuam rei me- 
moriam. Iniunctum nobis desuper apostolice servitutis officium, 
mentem nostram excitat et inducit, ut circa ea, per que ecclesiarum, 
presertim cathedralium insignium, statui prospero et felici ac per- 
sonarum in illis divinis obsequiis mancipatarum et animarum saluti 
cum divini cultus augmento consulitur, curis versemur assiduis; unde 
hiis, que propterea provide ordinata fuisse dicuntur, ut firma perpetuo 
et inconcussa permaneant, cum a nobis petitur, apostolici adiicimus 
muniminis firmitatem, aliasque desuper providemus, prout in domino 


78 Doc. 74. — An. 1510. 


conspicimus salubriter expedire. Sane pro parte dilectorum filiorum 
prepositi et capituli ecclesie zagrabiensis nuper nobis exhibita peticio 
continebat, quod licet in statutis et consvetudinibus ecclesie zagra- 
biensis inter alia caveatur expresse, quod canonici dicte ecclesie ab 
illa absentes et in ea non deservientes, fructibus, redditibus et 
proventibus canonicatuum et prebendarum per eos in eadem ecclesia 
obtentorum, carere; et archidiaconi dicte ecclesie racione suorum 
archidiaconatuum, qui in eadem ecclesia dignitates existunt, simul 
cum pro tempore existente episcopo zagrabiensi, in percepcione 
decimarum, quoad eam partem, que ad ipsos archidiaconos legitime 
pertinet, participare debeant; tamen quia dicta statuta a sede 
apostolica confirmata et pena aliqua contrafacientibus apposita non 
existunt, plures ex canonicis dicte eccfesie et etiam nonnulli episcopi 
zagrabienses, qui pro tempore fuerint, statuta huiusmodi observare 
non curarunf, prout eciam certi ex dilectis filis modernis eiusdem 
ecclesie canonicis ea observare non curant, quinymo ab eadem 
ecclesia se absentant et dictis preposito et capitulo super assignanda 
portione fructuum, reddituum et proventuum eus sic a dicta ecclesia 
absentibus et in ea non deservientibus juxta statuta predicta minime 
debitorum, plures molestias inferre non cessant; et sicut eadem 
petitio subjungebat, si fructus, redditus et proventus predicti ca- 
nonicis dicte ecclesie ab ea absentibus ministrari deberent, pauci vel 
nulli canonici in dicta ecclesia residerent; et similiter si dicti archi- 
diaconi portione decimarum, eos respective contingente, huiusmodi 
privarentur, divinus cultus in eadem ecclesia quotidiana incurreret 
detrimenta. Quare pro parte tam prepositi et capituli predictorum, 
quam venerabilis fratris nostri moderni episcopi zagrabiensis, nobis 
fuit humiliter supplicatum, ut statutis predictis pro illorum subsi- 
stentia firmiori, robur apostolice confirmationis adiicere, aliasque in 
premissis oportune providere de benignitate apostolica dignaremur. 
Nos igitur episcopum, prepositum et capitulum prefatos, ac ipsius 
capituli singulares personas a quibusvis excommunicationis, sus- 
pensionis et interdicti, aliisque ecclesiasticis sententiis, censuris et 
penis, a jure vel ab homine quavis occasione vel causa latis, si quibus 
quomodolibet innodati existunt, ad effectum presentium dumtaxat 
consequendum, harum serie absolventes et absolutum fore censentes, 
huiusmodi supplicationibus inclinati, statuta predicta auctoritate 
apostolica tenore presentium confirmamus et approbamus, ac 
perpetue firmitatis. robur obtinere, eaque sub excommunicationis 
maioris ac aliis ecclesiasticis sententiis, censuris et penis per 
eos, qui contrafecerint, cuiuscumque dignitatis, status, gradus vel 





80 Doc. 75. — An. I5To. 


tue civitatis, cuius fructus, redditus et proventus tenues admodum 
aut nulli sunt, et quod abbate et conventu caret, ordo huiusmodi 
perpetuo supprimeretur, et ad eiusdem monasterii ecclesiam, quedam 
parochialis ecclesia in loco ad propugnacula huiusmodi construenda 
necessario consistens, cum omnibus iuribus et pertinenciis suis trans- 
feretur, ipsiusque parochialis ecclesie edificia parva et satis rustica 
demolirentur seu alias ea et locus ipse in usum et fabricam dictorum 
propugnaculorum redigerentur et converterentur; et cum sicut eadem 
peticio subiungebat, in tota tua diocesi preterquam unius chas- 
mensis collegiate ac cuiusdam monasterii, quod modo a laicis occu- 
patur, nulle persone in ecclesiastica dignitate constitute existant, 
quibus cause a sede apostolica committi possint, si quis pro tempore 
existens rector dicte transferende ecclesie, postquam translata fuerit, 
extunc de cetero perpetuis futuris temporibus prepositus nuncupetur 
ad effectum ut ei tanquam persone in dignitate ecclesiastica consti- 
tute, cause a sede predicta committi possint, in dignitate huiusmodi 
constitutus censeatur; quodque aliquis ex zagrabiensi et chasmensi 
ecclesiarum predictarum canonicis parochialem ecclesiam predictam 
et ipsius parochialis ecclesie rector, qui pro tempore fuerint, cano- 
nicatum et prebendam in aliqua ex dictis zagrabiensi et chasmensi 
ecclesiis obtinere non possit statueretur et ordinaretur, profecto ex 
hoc zagrabiensis indemnitati et illius ac parochialis ecclesiarum 
predictarum statui cum divini cultus augmento et personarum illarum 
parcium pro iusticie ministerio ad sedem predictam pro tempore 
recurrentium commoditatibus oportune consuleretur. Quare pro parte 
tua nobis fuit humiliter supplicatum, ut tibi ordinem supprimendi 
et parochialem ecclesiam huiusmodi transferendi et illius edificia 
demoliri faciendi, eaque ac locum ipsum in usum et fabricam redi- 
gendi et convertendi, ac cetera statuendi et ordinandi, ut prefertur, 
licenciam et facultatem concedere, aliasque in premissis opportune 
providere de benignitate apostolica dignaremur. Nos igitur pium et 
laudabile tuum desiderium huiusmodi plurimum in domino com- 
mendantes, teque a quibusvis excommunicacionis, suspensionis et 
interdicti, aliisque ecclesiasticis sentenciis, censuris et penis a iure 
vel ab homine quavis occasione vel causa latis, si quibus quomodo- 
libet innodatus existis, ad effectum presencium duntaxat conse- 
quendum, harum serie absolventes et absolutum fore consentes, 
tuis in hac parte supplicacionibus inclinati tibi ordinem in antiquo 
monasterio supprimendi et si ad hoc dilecti filii moderni dicte 
parochialis ecclesie rectoris expressus accedat assensus, ipsam paro- 
chialem ecclesiam cum omnibus iuribus et pertinenciis suis in 





82 | Doc. 76, 77. — An. IS5IO. 





76. 
Anno 1510, 9. junii. Zagrabiae. 


Inqguisitione constituta a comitatu zagrabiensi nuntiatur Mathiam, civem 
pellificem, cum nonnullis sociis curiam Johannis archidiaconi armis invasisse 
ejusque propinquum cambucis ferreis infeste mulcavisse. 


Nos Paulus Chaulowych de Gywrkowecz, vicebanus et comes 
ac judices nobilium comitatus zagrabiensis. Memorie commendamus, 
quod cum nos ad legittime peticionis instanciam honorabilis capituli 
ecclesie zagrabiensis, de sede nostra judiciaria nobilem Nicolaum 
de Pezerio, unum ex nobis, videlicet judicem nobilium ad infra- 
scriptam inquisicionem faciendam destinassemus; qui tandem exinde 
ad nos reversus, nobis retulit: quomodo ipse ab omnibus, quibus 
decuisset, palam et oculte diligenter inquirendo, de infrascriptis 
talem rescivisset certitudinis veritatem: quomodo die dominico inter 
Octavas visitacionis virginis Marie, cuius iam quinta preterisset 
annualis revolucio, quidam Mathias pellifex, nunc civis montis Gre- 
censis, assumptis secum Gwrkone frenipare, Synkone institore et 
alis quibusdam complicibus sue condicionis hominibus, armatis 
manibus et potencia in domum venerabilis domini Johannis de 
Chasma, nunc archidiaconi kamarcensis, irruissent, ibique quemdam 
Thomam Persych, sartorem, fratrem adoptivum ipsius domini kamar- 
censis, hostiliter invadentes, per crinesque rapientes in terram pro- 
stravissent et cum cambucis ferreis usque ad beneplacitum ipsorum 
verberassent, potencia mediante, in preiudicium et dampnum et contra 
libertatem domorum canonicalium valde magnum. Datum Zagrabie 
die dominico proximo ante festum beati Barnabe apostoli. Anno 
domini millesimo quingentesimo decimo. 


Originale in charta. A tergo tria sigilla impressa. In archiv. ven. capit. 
zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr. 16. 


77 
Anno 1510, 28. junii. Casmae. - 


Lucas, episcopus zagrabiensis, vituperat capitulum zagrabiense, quod Johanni 
archidiaconi in opportuniorem domum transmigrare recusat. 


Venerabiles domini, fratres nostri charissimi. Non possumus 
de vobis vehementer non mirari, quod quum sciatis plerosque ex 
canonicis istius ecclesie nostre nedum domibus sed fundis quoque 
ubi usibus suis habitaculum aliquod edificare possent, penitus carere, 
non desistatis lites novas adversum venerabilem dominum Johannem 





84 Doc. 78, 79. — An. I510. 








18. 
Anno 1510, 17. julii. In Thata. 


Wladislaus rex capitulo scribit, civitatem conqueri, quod 
praeter caeteras injurias forum civitatis ordinarium usurpasset et 
mercatores ex civitate aedificatis testitudinibus, divertissent, unde 
etiam civitas, civibus ad Capitulum transeuntibus, desolaretur, quod 
tamen defensioni regni est, haec itaque prohibet; alias minatur, 
visis civitatis juribus ipsi daturum libertatem se defendendi in pari 
brachio. In Thata feria quarta post festum s. Margarethae. 


Marcelovic, Regesta, ut supra. 


79. 
Anno 1510, 8, septembris. Nitriae. 


Vladislaus, Hungariae etc. rex, protonotario regni Slavoniae, judicibusque 
nobilium | mandat, ut cognoscant. causam, quae de fori loco vetustateque 
inter capitulum et communitatem. civitatis agitur. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris egregiis magistro Francisco de Marocha personalis presencie 
nostre et regni nostri Sclauonie prothonotario ac Petro Imprych 
de Jamnycza et Nicolao de Pezerio, judicibus nobilium comitatus 
zagrabiensis, salutem et graciam. Nuper in proxima dieta generali 
universorum regnicolarum nostrorum in oppido nostro Thata per 
nos celebrata, inter alios fideles nostros parcium regni nostri 
Sclauonie, honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis et judex ac 
communitas civium civitatis nostre montis Grecensis per electos 
nuncios suos apud nos constituti, iidem cives primum, deinde vero 
ipsi capitulares graves ultrocitroque et in alterutrum coram Maie- 
state nostra fecerunt, deposueruntque querelas super facto et negocio 
fori usualis et ordinarii, quo iidem cives nostri in preiudicium 
ipsorum capitularium et e converso ipsi capitulares adversus eosdem 
cives nostros istic uti atque gaudere mutuo contendunt. Nos pro 
tunc utpote, qui hoc dissidium e medio parcium utriusque earum 
juribus observatis, tollere voluimus, decreveramus, ut in eo utraque 
ipsarum consistat et permaneat ex parte huiusipsius fori, in quo 
alias vetustis temporibus et usque ad hec tempora pacifice perstitit ; 
quod si capitulares ipsi de novo et recenter abusionem aliquam 
contra jura et privilegia prefata dictorum civium nostrorum in hac 
parte induxissent, talis abusio aboleri et cessari deberet, sicque 
in eam sentenciam litteras mandati nostri ad instanciam eorumdem 





86 Doc. 80. — An. 1510. 


et commetaneis eorundem capituli et civitatis in simul convocatis, 
partibus etiam predictis vel earum legittimis procuratoribus presenti- 
bus, accepto etiam super premissis testimonio testium per partes 
prenotatas, coram vobis producendorum sub fide eorum deo debita, 
fidelitateque nobis et sacre corone nostre observanda, tacto dominice 
crucis signo prestanda, seorsum et singillatim investigare, non curata 
absencia alterius partis vel etiam unius ex vobis, tam de fori predicti 
veteri cursu et loco, quam etiam prescriptorum aliorum negociorum 
et damnorum illacionibus ac eorundem dependenciis sciatis, inqui- 
ratis et experiamini plenam et omnimodam certitudinis veritatem, 
quam tandem Maiestati nostre fideliter et diligenter sub sigillis vestris 
ex ordine perscribere et significare ac partibus ipsis in eisdem litteris 
vestris coram nobis vel locumtenente nostro comparente terminum 
prefigere modis omnibus debeatis et teneamini congruentem, ut 
sciamus, possimusque tandem visis et cognitis premissis inter partes 
ipsas omnia debito modo revidere et unicuique parcium jus suum 
tribuere. Aliud nulla ratione facturi. Presentibus perlectis, exhibenti 
restitutis. Datum in arce Nitriensi in festo nativitatis beatissime 
Marie virginis. Anno domini millesimo quingentesimo decimo. 


Relacio magnifici domini Benedicti de Bathyan 
thezaurarii regie Maiestatis. 


Originale in charta. In margine infer. impressum sigillum. In archiv. ven. 
Cap. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr. 71. 


80. 


Anno 1510, 8. septembris. Nitriae. 

Vladislaus, Hungariae etc. rex, mandat omnibus nobilibus et cujuslibet status 
hominibus, ut in causa, quae inter capitulum et communitatem | civitatis 
agitur de foro, verissime testentur. 

Commissio propria domini regis. 

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et 
condicionis hominibus comitatus zagrabiensis in vicinitate capituli 
ecclesie zagrabiensis et civitatis nostre montis Grecensis ubilibet con- 
stitutis et commorantibus salutem et graciam. Orte sunt certe lites 
et differencie et exinde plures etiam iniurie et damnorum illaciones 
subsecute inter honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis et cives 
civitatis nostri montis Grecensis racione certorum negociorum et 
presertim pretextu cuiusdam fori, quod in theatro capituli ipsius 
zagrabiensis ab antiquo celebrari consvetum fuisse dicitur. Que 


Doc. BI. — An. ISIO. 87 


omnia nos inter partes volentes revidere et omnibus huiusmodi 
contencionibus et controversiis finem indilatum imponere, statuimus 
de hiis quam primum per fidelem nostrum egregium magistrum 
Franciscum de Marocha personalis presencie nostre et regni illius 
nostri Sclauonie prothonotarium et judices nobilium comitatus 
zagrabiensis certo cercius edoceri; et cum negocium et res huius- 
modi vobis et unicuique vestrum constare dicatur evidenter, fidelitati 
igitur vestre et vestrum cuilibet harum serie firmissime committimus 
et mandamus, quatenus dum et quam primum cum presentibus 
per eundem magistrum prothonotarium vel judices nobilium aut 
eorum alterum cum presentibus fueritis requisiti, vel alter vestrum 
requisitus fuerit, illico in presenciam ipsius magistri Francisci pro- 
thonotarii ad locum et terminum vobis per eundem prefigendum 
personaliter accedere et insimul convenire, atque ibidem ad fidem 
vestram deo debitam, fidelitatemque nobis et sacre corone nostre 
observandam, tacto dominice crucis signo prestandam, prout et 
quemadmodum per ipsum magistrum prothonotarium causa et ne- 
gocio in premisso racione dicti fori et eius cursu, aliarumque 
differenciarum inter partes ipsas habitarum fueritis examinati, et 
qualis vobis et unicuique vestrum in hiis constat certitudo veritatis 
suo modo fateri, dicereque et recitare modis omnibus debeatis 
et teneamini. Ubi autem vos vel alter vestrum sese in premissis a 
perhibendo testimonio veritati abstraheretis, extunc commisimus et 
presentibus strictius committimus vicebano et judicibus nobilium 
dicti comitatus zagrabiensis, ut ipsi vos et quemlibet vestrum ad id 
faciendum per onera et gravamina in generali decreto nostro supe- 
rinde expressata et specificata arcius compellant et astringant, aucto- 
ritate nostra regia presentibus ipsis in hac parte concessa mediante. 
Secus igitur nulla racione facere presummatis. Presentibus perlectis, 
exhibenti restitutis. Datum in arce Nitriensi in festo nativitatis beate 
Marie virginis. Anno domini millesimo quingentesimo decimo. 


Originale in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. ant. fasc. 10. nr. 71. 


81. 

Anno 1510, 14. septembris. Nitriae. 
Vladislaus, Hungariae etc. rex, communitati civitatis montis. Grecensis, 
quae capitulo. denegavit forum, praecipit, ut die constituta. litem inferat. 
Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris prudentibus et circumspectis judici et juratis civibus civitatis 
nostre montis Grecensis, salutem et graciam. Rursus delate sunt ad 


4 


88 Doc. 81. — An. 1510. 

nos per fideles nostros honorabile capitulum ecclesie zagrabiensis 
contra vos graves querele, qualiter vos non contenti prioribus 
damnis et iniuriis eisdem capitularibus illatis, adhuc cum ipsis racione 
cuiusdam fori, quo iidem capitulares a vetustis semper temporibus 
in ipso capitulo pacifice usi fuisse dicuntur, disceptaretis, ipsosque 
variis iniuriis, damnisque et minarum imposicionibus dietim affı- 
cere non cessaretis, quod nos diucius vobis ferre et pati nolentes, 
decrevimus nos ipsi, scita prius premissorum mera veritate, tam 
negocium fori ipsius, quam etiam omnes huiusmodi iniurias et 
damnorum illaciones inter vos et ipsum capitulum per hec tempora 
ultro citroque commissa quam primum jure mediante revidere et hiis 
omnibus indilatum finem imponere. Quamvis autem cause factum 
proprietatis quarumcumque rerum et negociorum vestrorum tan- 
gentes et concernentes, secundum exigenciam libertatis vestre debeant 
in sedem magistri thavernicorum nostrorum provocari, tamen quia 
omnes huiusmodi differencie et controversie ratione huiusmodi fori 
inter vos et capitulares ipsos modo premisso de novo suborte atque 
violencie et damna, injurieque similiter noviter et medio tempore 
subsequute per nos et de consvetudine regni et de regie nostre 
potestatis plenitudine adiudicari, reviderique et determinari possint, 
ob hoc mandavimus per alias nostras magistro prothonotario regni 
nostri Sclauonie et judicibus nobilium comitatus zagrabiensis, ut 
ipsi et de antiquo parcium usu atque loco eiusdem fori et de aliis 
omnibus inter vos et dictum capitulum hactenus motis, habitis et 
suscitatis, convocatis universis vicinis et commetaneis utrarumque 
parcium secundum attestaciones juramentales eorundem vicinorum 
ab eisdem sciant, inquirant et experiantur meram et omnimodam 
certitudinis veritatem, quam tandem nobis in litteris ipsorum sub 
eorum sigillis fideliter perscribere et vobis utrisque partibus coram 
nobis vel locumtenente nostro in eisdem litteris ipsorum comparendi 
terminum prefigere et statuere omnino debeant. Quapropter volumus 
et fidelitati vestre harum serie strictissime committimus et man- 
damus, quatenus dum et quam primum per cundem magistrum 
Franciscum personalis presencie nostre et regni illius nostri protho- 
notarium cum presentibus requisiti fueritis, illico ad eum locum et 
diem ad quem vobis idem deputaverit coram ipso personaliter com- 
parere et interesse atque vicinos, testesque et omnia alia probabilia 
et evidencia documenta vestra, si que in premissis pro parte vestri 
habetis, ibidem producere et ad fatendum in premissis omnem rei ve- 
ritatem sine omni dilacione exhibere et tandem ad terminum vobis 
per eundem magistrum prothonotarium coram nobis comparendi 


Doc. 82. — An. 1510. 89 








prefigendum coram Maiestate nostra vel ipso locumtenente nostro 
personaliter aut per procuratores vestros comparere in omnem 
eventum debeatis; nam alioquin certi sitis, quod nos vel idem 
locumtenens noster, non obstante absencia vestra, ad partis compa- 
rentis instanciam id faciemus in premissis quod dictaverit ordo 
juris. Quod si tandem altera parcium vestrarum post adiudicacionem 
huiusmodi et revisionem nostram vel eiusdem locumtenentis nostri, 
deliberacionemque exinde subsequutam contra partem triumphantem 
hac in re in facto proprietatis aliquid agere habuerit, id talis pars 
juxta antiquam locı illius consvetudinem requirat et prosequatur. 
Secus igitur nulla ratione facere audeatis. Presentibus perlectis, 
exhibenti restitutis. Datum in arce Nitriensi in festo exaltacionis 
sancte Crucis. Anno domini millesimo quingentesimo decimo. 


Relacio magnifici domini Benedicti de Bathyan 
thezaurarii regie Maiestatis. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Cap. zagrab. Act. Cap. ant fasc. 10. ar. 71. 


82. 
Anno 1510, 4. octobris. Zagrabiae. 


Coram capitulo zagrab. Mathacus, rector. hospitalis s. Antonii in vico 
Latinorum siti, se ex hereditate Lucae. episcopi IO flor. in hospitalis usum 
accepisse. comprobat. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
per -presentes, quod honorabilis dominus Mathias plebanus hospitalis 
ecclesie sancti Anthonii in vico Latinorum, Zagrabie fundate, nostram 
personaliter veniens in presenciam, sponte, vive vocis sue oraculo 
confessus est in hunc modum: quomodo ipse venerabiles et egregios 
dominos reverendissimi condam domini Luce episcopi zagrabiensis 
executores, de et super solucione ac omnimoda satisfactione decem 
Hor. sibi per eundem reverendissimum dominum Lucam con- 
dam episcopum et per consequens prefate ecclesie hospitalis sancti 
Anthonii legatorum, facta, quiettos, expeditos ac modis omnibus 
absolutos reddidisset et commisisset, immo reddidit et commisit 
coram nobis testimonio presencium mediante. Datum in festo 
beati Francisci confessoris. Anno Domini millesimo quingentesimo 
decimo. 


Originale in charta. In archiv. ven. Capit. ant. fasc. 91. nr. 28. 


90 Doc. 83. — An. 1510. 








83. 
Anno 1510. Zagrabiae. 


Capitulum zagrabiense Julium II, papam rogat concessionem, ut ecclesia 
s. Emerici diruatur, parochiaque in desertum | monasterium | Cistercitense 
transferatur. 


Beatissime pater. Dudum S. V. pro parte bone memorie Luce 
episcopi zagrabiensis, exposito quod ecclesia sua zagrabiensis, cui 
preerat, et quam iam dudum sumptuoso et preclaro opere edificari 
inceptam ipse a paucis annis citra magnis sumptibus et impensis 
ornatissime perfecerat et decoraverat, confinibus Thurcorum, qui 
partes illas frequentissime infestabant, incursionibus propinqua erat 
et propterera timendum erat, quod ecclesia ipsa nisi ei de opportune 
defensionis presidio aliter succureretur, per incursiones Thurcorum 
predictorum brevi desolaretur; unde ipse Lucas episcopus pro con- 
servacione eiusdem ecclesie illam suis sumptibus et expensis muro 
et propugnaculis congruentibus cingere et munire proponebat; sed 
propter loci augustiam id perficere non poterat, et si in quodam 
aliquo et pene deserto monasterio Cisterciensis ordinis sue civitatis, 
cuius fructus etiam admodum tenues aut nulli erant, et quod abbate 
et conventu carebat ordo huiusmodi perpetuo supprimeretur, et ad 
eiusdem monasterii ecclesiam, quedam parochialis ecclesia in loco 
ad propugnacula huiusmodi construenda necessario consistens trans- 
feretur, ipsiusque parochialis ecclesie edificia parva et satis rustica 
demolirentur seu alias ea et locus ipse in usum et fabricam dic- 
torum propugnaculorum redigerentur et converterentur, et in tota 
sua dioecesi preterquam unius chasmensis collegiate et cuiusdam 
monasterii, quod tunc a laicis occupabatur, nulle persone in eccle- 
siastica dignitate constitute existebant, quibus cause apostolice com- 
mitti possent, eadem sanctitas V. eidem Luce episcopo suis dedit 
litteris in mandatis ordinem in antiquo monasterio supprimendi, et 
si ad id tunc rectoris dicte parochialis ecclesie expressus accederet 
assensus, ipsam parochialem ecclesiam in ecclesiam dicti monasterii 
transferendi, ipsiusque parochialis ecclesie sic tunc translate edificia 
demoliri faciendi, eaque et locum ipsum in usum et fabricam 
dictorum propugnaculorum redigendi et convertendi nec non quod 
(pro) tempore existens rector transferende ecclesie, postquam trans- 
lata foret, extunc de cetero perpetuis futuris temporibus prepositus 
nuncuparetur, et ad effectum, ut ei, tamquam persone in dignitate 
ecclesiastica constitute, cause eciam personarum dicte ecclesie zagra- 
biensis a sede predicta committi possent, in dignitate huiusmodi 


Doc. 84. — An. I5IO. 91 





constitutus censeretur, quodque aliquis ex zagrabiensi et chasmensi 
ecclesiarum predictarum canonicis parochialem ecclesiam predictam 
et ipsius parochialis ecclesie rector, qui pro tempore foret, canoni- 
catum et prebendam in aliqua ex dictis zagrabiensi et chasmensi 
optinere non posset, ac collacio et promocio de parochiali ecclesia 
aut canonicatu et prebenda huiusmodi eciam per sedem apostolicam, 
eciam motu proprio, aliter pro tempore factis, nullius essent roboris 
vel momenti, statuendi et ordinandi licenciam et facultatem concessit, 
prout in dictis litteris desuper confectis plenius continetur. Cum 
autem Pater sancte prefatus Lucas episcopus antequam ad execu- 
cionem dictarum litterarum procederet debitum nature persolverit, 
devoti oratores vestri capitulum ecclesie zagrabiensis cupiunt premissa 
execucioni debite demandari, ut ecclesia ipsa muro predicto muniri 
adversus impetum Thurcorum valeat, ac prepositum post trans- 
lacionem parochialis ecclesie ad ecclesiam monasterii huiusmodi 
eisdem privilegiis et libertatibus, eciam quo ad conservacionem ct 
tuicionem iurium et libertatum capituli ecclesie zagrabiensis, gaudere 
deberet, quibus gaudebat abbas monasterii supprimendi. Supplicant 
igitur humiliter eidem S. V. oratores prefati quatenus eos specialibus 
favoribus et graciis prosequeretur, Alberto zagrabiensi et Andree 
chasmensis ecclesiarum prepositis ut ad executionem dictarum litte- 
rarum S. V. procedant, ac si ille cis directe fuissent; quodque 
eciam statuere possint, quod dictus prepositus dicte transferende 
ecclesie, postquam translata fuerit, eisdem privilegiis gaudeat, quibus 
abbas monasterii supprimendi gaudebat latissime extendentes, man- 
dare dignemini de gracia speciali; constitucionibus et ordinacionibus 
apostolicis nec non omnibus illis, que E. S. V. in dictis litteris 
voluit non obstare, ceterisque in contrarium facientibus non obstan- 
tibus quibuscumque cum clausulis opportunis et consvetis. 


E coaevo transumpto Andreae DD. et canon. zagrabiensis. In archiv. ven. 
Capit. zagrab. 


84. 
Anno 1510. Zagrabiae. 


Johannes frater, custos. custodiae zagrabiensis, Georgto civi ejusque. pro- 
Pinquis dat jus. sepulcri in monasterio s. Francisci, Zagrabiae fundato. 


Nos frater Johannes de Posegawar, custos castodie .zagrabi- 
ensis licet inmeritus, salutem et pacem in domino sempiternam. 
Cum a nobis petitur a piis revelationibus piorum benefactorum 
nostrorum confirmacio seu roboracio sepulcri eorum in monasterio 


92 Doc. 85. — An. I510. 


— ——— ————— —————— nn —-— 





nostri patris Francisci, videlicet in navi ecclesie eiusdem sub sedille 
sacerdotis ante aram beate virginis, hinc est enim, quod eisdem confir- 
mamus seu roboramus, roborantesque constringimus ac sigillo nostro 
quo utimur sigillamus, eisdem nomine eorum perpetuo duraturam, 
videlicet provido viro et civi probatissimo montis Grecensis Georgio, 
alio nomine Primus vocato, eiusdemque socrue, domine Elene et 
fille eius eodem nomine appellate ac liberis eorum concedimus, 
concessaque permittimus per nos seuque fratres nostros perpetuo 
duraturos et hoc. Anno domini millesimo quingentesimo decimo. 


Originale in charta, Sigillum avulsum. In archiv. incl. Accad. Scient. Slav. 
merid. 


85. 
Anno 1510. Zagrabiae. 


Enumerantur res, quae Ursula morte Thomae sartoris viduata apud 
Benedictum Slatčić civem, Turcorum metu, reposuit. 


Res et bona reposita apud providum Benedictum Slatchych 
dictum, civem civitatis montis Grecensis, honeste Vrsule relicte 
condam Thome sartoris de Prepositura b. virginis et prefato Be- 
nedicto ad manus assignata, utputa tempore metus Turchorum hiis 
transactis temporibus. Item unum peplum flor. IlIIIL. Unam tapedem 
cum gemma preciosa valoris fl. XX. Item, legibulum unum fl. I 
de chachedonia. Item, par cutellorum circumdatum cum argento 
et aliis rebus preciosis fl. XIII. Item, duo legibula, due lingue 
serpentis et unguem wlgo Rysow, satis pulcre deaurati, fl. II 
Crinalia duo satis gemmis preciosis -decorata et deaurata fl. VII. 
Item, septem acus argentei et desuper deaurati fl. III. Item, duo 
pepla muliebria, fl. II. Item, sedecim anuli, duo majores de auro 
puro demptis lapidibus preciosis, reliqui vero anulli de argento et 
destus deaurati, satis boni et optimi, quorum valorem cstimare non 
possum fl. XIII. Item, due camisie de syndone fl. II cum monilibus 
deauratis. Item, septem monilia muliebria et due wlgo sperecche 
dicte fl. I. Item, quoddam reservaculum ad frameam pertinens wlgo 
thaska de purpuro deaurato fl. II. Item, quindecim paria cutellorum 
et due burse fl. 1!/,. Item, reliquie magne cum chatenis de argento 
factis cum imagine crucifixi, valoris fl. XXIX. Item, due particule 
camisiarum muliebrium de syndone wlgo oppletcha cum gemmis 
preciosis ornatis, fl. I. Item, due ladule serate cum clausuris suis 
fl. I. Item, unum coclear de argento et desuper deaurutum fl. I!/,. 
Item, argentum quod nondum erat purgatum, quoad mediam pintham 


Doc. 86, $7. — An. ISII. 93 
continens, fl. I. Item, septem potchelicze sic dicte, fl. III. Carmasyn 
flavei et diversi coloris fl. !4. Item, sudaria duo, unum flavei 
coloris, aliud rubri, pridem preciosis rebus gemmis ordinatum et 
contextum, fl. II. Item vyennenses nigros ad fl. I. Tria capitula 
seu cussini de thaffata rubri coloris satis boni et optimi ad altare 
pertinentes. Res et bona mea expeto a prefato Benedicto Slatchych 
sibi per me assignata ad manus suas. Item, argentum cum una par- 
ticula pertinens ad cambucam ferream wlgo bwzdogan, valoris fl. !/;. 


Originale in charta. In arch. Accad. Slav. merid. III d. 


86. 
Anno 1511, 4. januarii. Calli. 


Emericus Therck, banus Nandoralbensis, literas scribit judici zagrabiensi, 
ut sibi reddat domum in fiscum communitatis civitatis redactam. 


Circumspecte ac prudens vir et amice dilecte. Constat vobis 
qualiter illo domum nostram in medium vestri existentem a nobis 
minus iuste et indebite abstulleritis, cum autem nos de rebus vestris 
nunc Budam devectis contentari poteramus, tamen ex quo talis 
amicus meus estis, idmodi facere noluimus; nichilominus de cetero 
quandocumque reperire poterimus ipsas, aut vestras aut quorum- 
cumque res, illas pro indebita accepcione et iniusta ipsius domus 
mee recipere et arrestari curabimus. Rogamus igitur vos, ut ipsam 
domum nostram nobis rectificari velitis, alioquin. nos in dampno 
permanere volumus minime. Ex Call sabbato post festum circum- 
cisionis Domini. Anno 1511. 


Emericus Therek, banus Nandoralbensis. 


(A tergo. Circumspecto ac prudenti viro Johanni Siwan civi 
civitatis montis Grecensis, amico nobis honorando. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In arch. lib. reg. 
zagrab. 


87. 
Anno 1511, 1. februarii. Zagrabiae. 
Coram magistratu. civitatis montis Grecensis cives quidam testantur Eliam 


de Cirkvisce vineam a Valentino Petak molitore 6 flor. sane emisse. 


Nos Michael filius Anthonii, judex, Valentinus, Georgius, Petrus, 
Stephanus, Fabianus, Mathias, Thomas et Georgius jurati, consiliarii 
et universi cives civitatis montis Grecensis. Memorie commendamus 


94 Doc, 87. — An. I51I. 

tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod vir 
providus Elias de Czyrquische inhabitator civitatis nostre ad nostram 
personaliter veniens presenciam confessus est in hunc modum: 
qualiter superioribus annis retrolapsis quidam condam Valentinus 
molendinator, Pethko dictus, quamdam vineam suam in Werhowcz 
habitam, fassus eidem fuisset tempore judicatus viri providi et honesti 
condam Fabiani Czaren dicti, olim seniore iudice et concive nostro, 
prout dictus Elias in sede nostra judiciaria cum probis et honestis 
viris ac fide dignis concivibus nostris coram nobis clare et manifeste 
conprobavit. Quequidem vinea in territorio nostro seu civitatis 
prefate existit inter duas vias communes a meridionali et occidentali 
partibus et inter silvam hospitalis nostri beate Marie virginis, a sep- 
temtrionali parte et per eandem metham procedens infra per arbores 
crucibus signatas, pervenit in fluvium Zernak dictum ab orientali 
parte et a predicta meridionali parte inter quoddam virgultum et 
vineam desertam heredum seu successorum condam Domkonis de 
Werhowcz habitam et existentem, ipsum scilicet condam Valentinum 
Pethko dictum jure donacionis et propriacionis a condam Vrsula, 
matre sua adoptiva, concernentem, prout hoc in quadam littera 
nostra seu civitatis prefate privilegiali tempore judicatus providi et 
honesti condam Mathei, filii Ladislai, de anno domini millesimo 
quadringentesimo nonagesimo sexto iam dudum preteritis, pro parte 
ipsius condam Valentini superinde confecta et emanata, ac coram 
nobis in specie exhibita et demonstrata fide expresse vidimus con- 
tineri oculata, simul cum omnibus eiusdem ac cuiusdam particule 
silve eidem vinee adiacentis utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus, 
et pertinenciis universis memorato et provido viro Elie de Czyr- 
quische ac per (eum) suis heredibus pro florenis sex, prout dicti 
viri fidedigni coram nobis retulerunt, per eundem Eliam prefato 
Valentino Pethko dicto, jam plene datis et persolutis vendidisset et 
contulisset, immo ex consensu vicinorum predictorum vendidit et 
contulit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendam, 
possidendam pariter et habendam ac iuxta condicionem civitatis 
prenotate ab antiquo privilegialiter approbatam quocumque voluerit 
disponendam. In cuius rei memoriam, testimonium, firmitatemque 
perpetuam presentes litteras sigillo nostro communi roboratas eidem 
duximus concedendas. Datum sabato in profesto purificacionis beate 
Marie virginis. Anno domini millesimo quingentesimo decimo 
primo. 


Originale in membrana. A tergo impressum est sigillum communis. In arch. 


inel. Accad. Scient. Slavor. merid. 
E d 


Doc. 88, 89. — An. ISII. 95 


88. 
Anno 1511. 


Emericus, card. archiepise. Strigonensis, concessionem a Luca episcopo 
zagrab. datam comprobat, ut Antonius de Kulina in area capituli novam 
domum in praebendariorum usum construat. 


In archivio praebendariorum invenitur littera de dato: Za- 
grabiae, dominica Laetare, Thomae s. Martini in Montibus cardinalis, 
archiepiscopi Strigoniensis. Praesentaverat illi Antonius de Kuttyna, 
canonicus zagrabiensis, has: »Lucas episcopus zagrabiensis, capitulo 
zagrabiensi. Cum frater noster magister Antonius senior cupiat 
domum quandam lapideam, aedificio non vulgari, in area nostra 
capitulari in loco cuiusdam domus praebendalis ruinosae satis ad 
praesens et prope deciduae ex fundamento erigire, hac conditione, 
ut in ea sacerdos, per Vos tanquam patronos, perpetuis futuris 
temporibus eligatur, qui salvo officio praebendariali per se vel 
alterum in choro absolvendo, teneatur apud aram s. Michaelis, cui 
idem Antonius eandem annectendam esse dederat, confessiones 
singulis diebus audire, Nos constituimus et Vos illi favete. Datum 
in arce chasmensi feria quarta post septuagesimae 1510.« — Hoc 
factum pium commendat plurimum Thomas et coram co confessario 
vel ejus capellano confitentibus pro qualibet vice dat 100 dierum 
indulgentiam. 


Marcelović. Regesta, ut supra. 


89. 
Anno 1511, 16. aprilis. Crisii. 


Universitas regnicolarum regni. Sclavoniae congregatione generali Crisi 
‚habita testatur. capitulum zagrabiense antiquitus. facultatem fori in capituli 
area utendi habuisse. 


Nos universitas regnicolarum regni Sclauonie. Memorie com- 
mendamus, quod nobis in presenti feria quarta proxima post 
dominicam Ramispalmarum in congregacione nostra generali nobis 
universaliter indicta, hic Crisii celebrata, constitutis et existentibus, 
venerabiles domini Albertus prepositus maior et Andreas sacre 
theologie ac arcium liberalium doctor, similiter prepositus maior, 
et magister Matheus Drobythel -de Bedennycza lector, et canonici 
ecclesie zagrabiensis, in eorum ac tocius capituli eiusdem ecclesie 
zagrabiensis nominibus et in personis, presentibus ibidem et perso- 


96 Doc. 89. — An. ISII. 





naliter coram nobis astantibus, prudentibus et circumspectis Felice 
judice ac Michaele Oprasnych, alias similiter judice, nunc vero 
seniore, et altero Michaele jurato cive et notario civitatis montis 
Grecensis juxta Zagrabiam, qui similiter in eorum ac juratorum, 
ceterorumque civium et tocius communitatis dicte civitatis montis 
Grecensis personis coram nobis astabant; iidem domini Albertus et 
Andreas prepositi et magister Matheus lector contra eosdem judicem, 
juratos, ceterosque cives et totam communitatem pretacte civitatis 
montis Grecensis proposuerunt et conquesti sunt eo modo: qualiter 
iidem judex, ceterique cives eiusdem civitatis montis Grecensis hiis 
proxime preteritis diebus circa dominicam Letare, proxime preteritam, 
universos utriusque sexus homines tam in circumvicinis possessionibus 
commorantes, quam eciam extraneos, qui victualia et alias diver- 
sarum materiarum res et bona ac mercancias ad forum liberum in 
area capitulari Zagrabiae existente ab antiquis temporibus, cuius iam 
memoria hominum non extaret, semper sine aliqua contradictione 
et impedimento ac turbacione pacifice et quiete celebrari solitum 
deferebant, de viis liberis et publicis preter omnem viam juris ad 
dictam civitatem ipsorum montis Grecensis vi et potencionaliter 
impellissent, dictum ipsorum dominorum capitularium forum libe- 
rum de ipsa area capitulari aboliri satagentes in preiudicium et 
dampnum ipsius capituli et pretacte ecclesie zagrabiensis manifestum ; 
requirentes nos in eo, ut eisdem in testimonium et verificacionis 
documentum premissorum, quod scilicet dictum forum ipsorum 
liberum semper et ab antiquis in ipsa area capitulari sine aliqua 
contradiccione, turbacioneque et inquietacione celebratum extitit, 
litteras nostras superinde pro testimonio dare deberemus. Nos igitur 
ad requisicionem ipsorum dominorum capitularium universi univer- 
saliter et singuli singulariter fatemur et pari voto testificamur, quod 
semper et ab antiquis temporibus, que scilicet memoria hominum 
comprehendere non possit, in ipsa area capitulari forum liberum 
omnium rerum et mercanciarum ab omnibus universaliter sine aliqua 
contradictione et inquietacione pacifice celebratum extitit. In cuius 
rei testimonium presentes litteras nostras sub sigillo nostre univer- 
sitatis emanatas, prefato capitulo ecclesie zagrabiensis pro jurium 
eiusdem cautela duximus concedendas. Datum Crisii predicta ipso 
die congregacionis nostre prenotate. Anno domini millesimo quin- 
gentesimo undecimo. 


Originale in charta. In margine inferiori sigillum regni Slavoniae (mardurina) 
impressum. In archiv. ven. cap. zagr. Act Cap. ant fasc. 10. nr. a 72. 





98 Doc. 9r. — An. 1511. 


Bude feria secunda proxima post festum ascensionis Domini. Anno 
eiusdem millesimo quingentesimo undecimo. 


Relacio reverendi domini Michaelis episcopi 
boznensis, secretarii regie Maiestatis. 


Originale in charta, in margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Capit. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 10. ar. 71. 


91. 
Anno 1511, 2. junii. Budae. 


Vladislaus, Hungariae etc. rex, mandat omnibus nobilibus el cujuslibet 

status hominibus comitatus. crisiensis, varasdiensis et zagrabiensis, ut in 

causa, quae inter capitulum et communitatem. civitatis agitur. de foro, 
quam maxime ad veritatem accomodate testentur. 


Commissio propria domini regis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et 
condicionis hominibus crisiensis, warasdiensis et zagrabiensis comi- 
tatuum, ubilibet constitutis et commorantibus, salutem et graciam. 
Orte sunt certe lites et differencie et exinde plures eciam injurie et 
dampnorum illaciones subsecute inter honorabile capitulum ecclesie 
zagrabiensis et cives civitatis nostre montis Grecensis racione cer- 
torum negociorum et presertim pretextu cuiusdam fori, quod in 
theatro capituli ipsius zagrabiensis ab antiquo celebrari consvetum 
fuisse dicitur. Que omnia nos inter partes volentes revidere et 
omnibus huiusmodi contencionibus et controversiis finem indilatum 
imponere, statuimus de hiis quam primum per fidelem nostrum 
egregium magistrum Franciscum de Marocha personalis presencie 
nostre et regni illius nostri Sclauonie prothonotarium et judicem 
nobilium crisiensis et warasdiensis comitatuum certo cercius edoceri ; 
et cum negocium et res huiusmodi vobis et unicuique vestrum 
constare dicatur evidenter, fidelitati igitur vestre et vestrum cuilibet 
harum serie firmissime committimus et mandamus, quatinus dum 
et quam primum cum presentibus per eundem magistrum protho- 
notarium vel judices nobilium aut eorum alterum cum presentibus 
fueritis requisiti, vel alter vestrum requisitus fuerit, illico in pre- 
senciam ipsius magistri Francisci prothonotarii ad locum et terminum 
vobis per eundem prefigendum personaliter accedere et insimul 
convenire, atque ibidem ad fidem vestram deo debitam, fidelitatemque 
nobis et sacre corone nostre observandam, tacto dominice crucis 





100 Doc. 93. — An. I5117. 


remedio providere, atque huiusmodi terras et metas eorundem ex- 
ponencium per dictos marchionem et capitulum zagrabiense et alios 
nobiles vicinos reddi et remitti facere dignaremur. Accepta suppli- 
cacione dictorum exponencium nobis superinde porrecta, mandamus 
fidelitati tue harum serie firmiter, quatenus acceptis presentibus, 
adhibitis et accersitis penes te certis probis et nobilibus viris, pre- 
sertim vicinis et commetaneis earumdem civitatis montis Grecensis 
et ville Hrastha, atque prescriptas terras et metas litigiosas iuxta 
continenciam litterarum antiquarum metalium utrarumque parcium, 
si quas partes ipse coram te produxerint, atque eciam inquisicionem 
et attestacionem dictorum vicinorum et commetaneorum, reambulare, 
complanare et rectificare, et tandem super premissa tua execucione 
eisdem partibus litteras necessarias et opportunas sub sigillo banali 
dare "debeas et tenearis. Secus non facturus. Presentibus perlectis, 
exhibenti restitutis. Datum Bude sabbato proximo post festum sacra- 
tissimi corporis Christi. Anno eiusdem millesimo quingentesimo 
undecimo. 

Relacio magistri Phillipi prepositi, 

secretarii regie Maiestatis. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
lib. reg. civ. zagrab. 


93. 


Anno 1511, 19. julii. Romae. 


Julius II. papa praecipit, ut mandatum suum de ecclesia. parochiali 
s. Emerici in capituli area diruenda atque de parochia in desertum 
monasterium. Cistercitense transportanda peragatur. 


Julius papa secundus. Dilecti filii, salutem et apostolicam 
benedictionem. Mittimus vobis supplicationem presentibus intro- 
clusam, manu dilecti filii nostri P. cardinalis sancti Eusebii in 
presencia nostra signatam, volumusque et vobis committimus ac 
mandamus ut vos vel alter vestrum, vocatis vocandis, ad illius 
execucionem procedatis iuxta eiusdem continenciam et signaturam. 
Datum Rome apud s. Petrum sub annulo piscatoris, die decima 
nona Julii. Anno domini millesimo quingentesimo undecimo. Ponti- 
ficatus nostri anno octavo. 


E coaevo transumpto Alberti Kasuh praepositi zagrab. et Andreae prae- 
positi chasmensis. In archiv. ven. Capit., zagrab. 





102 Doc. 94. — An. ISIT. 


Grecensis nullam executionem neque aliquam attestacionem secundum 
dicta mandata vestre Maiestatis in comprobacione et verificacione 
actorum ipsorum licet amoniti facere voluissent, allegantes se habere 
jura ac litteras et litteralia instrumenta a divis regibus eisdem super 
libertatibus fori et aliis datas et concessa, quas ipsi ostendere 
nollent, et neque aliquam revisionem aut recognicionem in facto 
dicti fori et aliorum negociorum in preinsertis litteris vestre Maie- 
statis per expressum declaratis facere vellent; prefatum autem 
capitulum juxta prescripta mandata vestre Maiestatis nobiles vicinos 
et commetaneos ac comprovinciales dicti comitatus zagrabiensis 
in dicta feria quarta et alio die immediate sequenti, qui ad dictam 
congregacionem generalem venissent ac quos in comprobacione 
premisse accionis in facto dicti fori et aliorum negociorum ad per- 
hibendum testimonium veritati adduxissent et convocassent ac coram 
nobis statuissent, a quibusquidem nobilibus vicinis et commetaneis 
ac comprovincialibus talem de premissis rescivimus et experti sumus 
certitudinis veritatem : Quod primo ab eisdem vicinis et commetaneis 
nobilibusque comprovincialibus dicti comitatus zagrabiensis prehabito 
strictissimo juramento ad fidem eorum deo debitam, fidelitatemque 
vestre Maiestati et sacre corone eiusdem observandam, modum sci- 
licet et formam in attestacionibus fiendam et faciendam per omnia 
observandam, iidem vicini et commetanei ac nobiles comprovinciales 
seorsum et singillatim de premissis fecissent attestacionem : Item 
primo, nobilis Andreas litteratus de Beryzlowcz, vicinus, juratus et 
examinatus, fassus est: quod ipse sciret et sibi evidenter constat a 
tempore quo memoria sua comprehendere possit, universi mercatores, 
tam domestici quam forenses, omnes mercancias cuiuslibet generis 
in area capitulari zagrabiensi et presertim in domo Stephani Kewlked 
in dicto capitulo residentis, jobagionis eorumdem capitularium, et 
in domo hospitalis sancte Elisabeth in ipsa area zagrabiensi fundata 
et aliis domibus in ipso capitulo tam tempore congregacionis regni- 
colarum, quam eciam fori et aliis continuis diebus semper et in 
omni tempore libere habuerunt, fecerunt et vendiderunt sine contra- 
diccione dictorum civium pretacte civitatis montis Grecensis; immo 
et ipsi cives montis Grecensis ibidem in theatro sive area capitulari 
domos sive bolthas apreciatas tenuerunt ac mercancias in eisdem 
fecerunt et exercuerunt, nisi a tempore condam Johannis Coruini 
ducis contradicere inceperunt; forum autem quottidianum ipsi capi- 
tulares in area ipsorum capitulari semper liberum sine aliqua 
contradiccione et impedimento habuerunt. Item, egregius Johannes de 
Pezeryo, vicinus, juratus et examinatus, fassus est scitu per omnia et 





104 Doc. 94. — An. 1517. 





aliis diebus, quandocumque aliqui mercatores forenses undecumque 
venerunt, mercancias ipsorum libere sine impedimento aliquali 
vendiderunt et quod semper capitulares liberum forum sine contra- 
diccione habuerunt. Item egregius Emericus Bradach de Ladomercz 
vicinus et habens domum in civitate montis Grecensis juratus et 
examinatus, fassus est scitu, quod ipse a tempore, quod memoria sua 
comprehendere possit in bolthis in capitulo habitis res et mercancias 
pro usu suo necessarias emisset, et quod semper mercatores in bolthis 
in capitulo mercancias habuerunt et tenuerunt et insuper forum 
liberum habuerunt sine impedimento. Item nobilis Petrus Horwath 
de Ebres, juratus et examinatus, fassus est scitu per omnia umGaspar 
Kessewych. Item nobilis Georgius Skopecz, comprovincialis, juratus 
et examinatus, fassus est scitu per omnia ut dictus Gaspar Kessewych, 
Item nobilis Alexander de Naghgora comprovincialis, juratus et 
examinatus, fassus est per omnia scitu ut Gaspar Kessewych. Item 
nobilis Johannes Balthasarych de Glawnycza vicinus, juratus et 
examinatus, fassus est scitu per omnia ut primus testis videlicet 
Andreas litteratus, dempto hoc, quod ignoraret, si pannos vendi- 
dissent mercatores in bolthis capitularibus vel non. ltem nobilis 
Nicolaus Woykfy de Klokoch, comprovincialis, juratus et examinatus, 
fassus est scitu, quod Stephanus Kewlked semper vendidit oleum 
et quod capitulares semper habuerunt forum quotidianum, alia 
ignorat. Item, nobilis Johannes de Wynnychno, juratus et examinatus, 
fassus est scitu, quod prefatus Stephanus Kewlked habuisset mer- 
cancias utputa oleum, piper, crocum et alias communes mercancias, 
et quod forum capitulares semper habuerunt liberum, alia dicit se 
ignorare, Item nobilis Johannes de Zthwbycza, comprovincialis, 
juratus et examinatus, fassus est, quod ipse sciret evidenter, quod 
prefatus Stephanus plures mercancias habuisset et vendidisset in 
domo sua, sed ignorat si alii mercatores fuerunt vel non; forum 
autem quottidianum testatur semper in capitulo habitum liberum. 
sine impedimento, Item nobilis Mathias de eadem Zthwbycza com- 
provincialis, juratus et examinatus, fassus est scitu per omnia sicut 
prefatus Johannes, testis immediate precedens. Item nobilis Martinus 
de eadem Zthwbycza, juratus et examinatus, fassus est ut Johannes 
Borothwa per omnia scitu. Item nobilis Johannes Drobythel de 
Bedenycza juratus et examinatus, fassus est scitu, quod prefatus 
Stephanus Kewlked tam pannos quam alias mercancias omnium 
generum habuisse in boltha et in domo sua et vendidit et fecit 
mercancias sine impedimento aliquali, et quod in capitulo semper 
liberum forum habuerunt ipsi capitulares sine impedimento. Item 





106 Doc. 94. — An. ISII. 





mercatores sine impedimento mercancias fecissent et vendidissent in 
capitulo, forum autem quottidianum semper liberum habuerunt in 
-capitulo. Item, Georgius Castellanffy juratus et examinatus, fassus est 
scitu ut Balthasar de Batthyan precedens testis, dempta residencia et 
‚officiolatu. Item, Johannes Fanchy de Gordowa juratus et examinatus, 
fassus est scitu per omnia ut Balthasar de Batthyan, dempta resi- 
dencia et officiolatu. ltem Franciscus Keczer de Radwan, juratus 
et examinatus, fassus est, quod ipse fuisset in regno Sclauonie a 
puericia sua educatus et fatetur omnia scitu ut primus testis, dempto 
officiolatu et residencia. Item Michael Kerhen de Bellossowcz juratus 
et examanitus, fassus est scitu per omnia ut Georgius Castellantfy. 
Item Stephanus de Gwdowcz juratus et examinatus, fassus est scitu 
ut Georgius Castellanffy. Item nobilis Petrus Fynthych de Polyana, 
judex nobilium eiusdem comitatus crisiensis, juratus et examinatus, 
fassus est, quod ipse sciret et sibi constaret evidenter, quod Stephanus 
Kewlked in domo sua tenuit boltham et eciam in domo hospitalis 
predicti sancte Elizabeth habuerunt et tenuerunt bolthas et in eisdem 
pannos et alias diversas et quaslibet mercancias habuerunt et tenue- 
runt ac vendiderunt sine aliquo impedimento, et quod semper forum 
in capitulo zagrabiensi habuerunt liberum instar ceterorum fororum 
liberorum. Item Georgius de Bonthossowcz, similiter judex nobilium 
dicti comitatus crisiensis juratus et examinatus, fassus est scitu per 
omnia ut Petrus Fynthych, testis scilicet proxime precedens. Item, 
magister Andreas Budor de Bwdrowcz fassus est, quod capitulares 
semper forum liberum habuerunt, alia ignorat. Item Johannes de 
Gathalowcz nobilis comitatus zagrabiensis et warasdiensis, juratus 
et examinatus, fassus est scitu, sicut primus testis per omnia. Item 
Georgius Horwath de Chapolowcz, juratus et examinatus, fassus est 
scitu per omnia ut primus testis. Irem Johannes Punek de Punekowcz, 
juratus et examinatus, fassus est per omnia ut primus testis. Item 
Michael Leschak de Leschakowcz, nobilis de comitatu warasdiensi, 
juratus et examinatus, fassus est scitu, quod prefatus Stephanus 
Kewlked a memoria sua habuit boltham et quaslibet mercancias 
in eadem vendidit, alii eciam mercatores in tentoriis eciam semper 
libere mercancias eorum vendiderunt. Item Simon de Zlawschyna, 
juratus et examinatus, fassus est scitu, quod semper in capitulo 
mercatores tenuerunt bolthas et mercancias. ltem Petrus Polyak de 
Zwhodol et Clemens de eadem, nobiles comitatus warasdiensis jurati 
ac seorsum et singillatim examinati, fassi sunt concorditer scitu, 
quod ipsi semper piper et crocum et alia necessaria tam serotino 
et nocturno tempore, quam eciam aliis temporibus in capitulo 





108 Doc. 94. — An. ISII. 


pecredens testis. Item Mathias de Kamaria, juratus et examinatus 
fassus est scitu sicut Anthonius Tharko. Item Johannes Sampwsych 
de Thopplychycza, juratus et examinatus, fassus est ut primus testis. 
Item Johannes Thompa de Harzowa, juratus et examinatus, fassus 
est scitu ut primus testis. Item Johannes Kasnar juratus, fassus est 
ut primus testis. Item Benedictus Erdewg de Wragowcz, juratus et 
examinatus, fassus est per omnia ut primus testis. Item, Barnabas 
plebanus de Rokonok ad puritatem consciencie sue fassus est scitu 
ut primus testis. Item Mathias Ispan de Prasnycza, Michael Balsych 
de Fychowcz, Ladislaus Dwbychyak de Mylethyncz, Mathias de 
Sydyeuo jurati ac seorsum et singillatim examinati, fassi sunt scitu 
per omnia ut primus testis. Item Johannes Orgowan de Mylethyncz 
juratus et examinatus, fassus est ut primus testis, addidit eciam, 
quod cives semper contradixissent. Item Johannes de Fodorowcz, 
judex nobilium comitatus warasdiensis, juratus et examinatus, fassus 
est scitu ut primus téstis. Item Georgius Kerser de Prezeka nobilis 
crisiensis et warasdiensis comitatuum, juratus et examinatus, fassus 
est scitu, quod in area capitulari semper tenuerunt et habuerunt 
bolthas et mercancias et forum quottidianum liberum. Item Leo- 
nardus de Zwhodol nobilis warasdiensis et crisiensis comitatuum 
juratus et examinatus fassus est ut Georgius Kerser, testis proxime 
precedens. Item Johannes de Chezmycze, juratus et examinatus fassus 
est scitu per omnia ut Georgius Kerser. — Quaquidem inquisicione 


et attestacione dictorum nobilium vicinorum et commetaneorum | 


nec non nobilium comprovincialium dictorum comitatuum zagra- 
biensis, crisiensis et warasdiensis pro parte dicti capituli ecclesie 
zagrabiensis de premisso mandato vestre Maiestatis per nos accepta 
et habita, totam seriem ipsius nostre execucionis in litteris nostris 
sigillis nostris usualibus et consvetis ac cum subscripcione manus 
mee scilicet magistri Francisci munitas vestre Maiestati fideliter 
duximus rescribendas. Datum Crisii predicta tercio die dicti festi 
beati regis Stephani. Anno domini millesimo quingentesimo un- 
decimo. 


E coaevo transumpto Wladislai regis, In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. 
Cap. ant, fasc, 10, nr. 72, 


, 


Doc. 95. — An. ISII. 109 


m — — 


95. 
Anno 1511, 30. augusti. Zagrabiae. 


Albertus, praepositus capituli zagrabiensis el Andreas, praepositus capıtuli 
časmensis, nuntiant literis a papa missis sibi facultatem ecclestae parochialis 
s. Emerici. diruendae esse datam. 


Albertus ecclesie zagrabiensis et Andreas artium et decretorum 
doctor, nec non sacre theologie professor, ecclesie sancti spiritus 
chasmensis, prepositi, et canonici prefate ecclesie zagrabiensis, in 
causaque et causis inferius descriptis et denotatis pro parte hono- 
rabilis capituli et canonicorum dicte ecclesie zagrabiensis executores 
et commissarii a sede apostolica specialiter electi et deputati. Uni- 
versis et singulis presentes litteras nostras visuris, lecturis et legi 
audituris salutem in domino sempiternam. Noveritis, nos de anno 
domini millesimo quingentesimo undecimo, tricesima mensis augusti, 
indictione decima quarta, pontificatus (autem) sanctissimi domini Julii, 
divina providencia pape secundi, anno octavo, in loco consistoriali 
capituli ecclesie zagrabiensis predicte, coram notariis et testibus 
subscriptis, mandata quedam apostolica duo, unum in forma Brevis 
sub sigillo piscatoris cum supplicatione introclusa emanatum ; aliud 
sub plumbo in cordula canapis pendente, similiter expeditum, sana 
et integra, non abrasa, non cancellata, nec in aliqua sui parte 
viciata omni denique prorsus defectu et suspicione carentia per vene- 
rabilem dominum Mathiam lectorem et canonicum prefate ecclesie 
zagrabiensis procuratorem in hac parte legittimum tocius capituli 
et canonicorum dicte ecclesie zagrabiensis, de cuius mandato pro- 
curatorio, legittimo et sufficienti nobis fides plena et indubitata facta 
atque adhibita est, data, oblata atque assignata, recepisse, petentes 
nos debita cum instantia, ut ad executionem ipsorum iuxta commis- 
sionem nobis factam canonice procedere dignaremur. Cuiusquidem 
Brevis tenor de verbo ad verbum contexitur in hunc qui sequitur 
modum: (vide Doc. 93.). 


E coaevo transumptu Alberti et Andreae DD. canon, In archiv. ven. Capit. 
zagrab. 


110 Doc. 96. — An. ISII. 


96. 
Anno 1511, 11. septembris. Zagrabiae. 


Concedente papa Julio II. Albertus, praepositus capituli sagrab. et Andreas, 

praepositus. capituli casmenis, s. Emerici parochiam in capitulo tollunt, 

garochiamque omnibus furibus. instructam in desertam. ecclesiam Cisterci- 
fensem s. Mariae in area capituli sitam. transferunt. 


In nomine sancte et individue Trinitatis, patris et filii et spiritus 
sancti. Amen. Albertus de Kasuh, zagrabiensis, et Andreas artium 
et decretorum doctor, nec non sacre theologie professor, chasmensis, 
ecclesiarum prepositi, et canonici ecclesie zagrabiensis predicte, in 
causaque et causis infra descriptis executores a sede apostolica 
specialiter electi et deputati universis et singulis presentes litteras 
nostras inspecturis salutem in domino sempiternam. Significamus, 
insinuamus et presentibus litteris nostris executionalibus quibus 
expedit omnibus notificamus: quod nos de anno incarnacionis do- 
minice millesimo quingentesimo undecimo, indiccione decima quarta, 
undecima mensis septembris, pontificatus autem sanctissimi domini 
nostri, domini Julii, divina providencia pape secundi, anno eius 
octavo, in loco iudiciorum et causarum examinandarum solito et 
consveto, Zagrabie, consederemus, tunc e medio aliorum sub id 
tempus illic existencium in presenciam nostri exurgens venerabilis 
dominus Mathias de Bedennycha, lector et canonicus prefate ecclesie 
zagrabiensis, procurator legittimus dominorum capituli et canoni- 
corum eiusdem ecclesie, ibidem coram notariis et testibus subscriptis 
litteras quasdam nostras in forma citacionis emanatas, in foribusque 
ecclesie zagrabiensis predicte canonice executas unacum commissi- 
onibus et mandatis apostolicis simulcum supplicacione quadam in- 
troclusa, quorum tenores infra subicientur, reproduxit, nobisque pro 
execucione earundem, ut tenebamur, indilate facienda, dedit, tradidit 
et assignavit. Cuiusquidem citacionis, supplicacionisque mandatorum 
apostolicorum tenor est is, qui sequitur ad verbum: (vide Doc. 95. 
ann. ISII. 30. augusti). In margine autem inferiori eiusdem Brevis 
scribebatur de eadem manu, ut apparebat, hoc modo: F. Armellinus. 
In tergo vero forinsecus hoc modo: Dilectis filiis zagrabiensis et 
chasmensis ecclesiarum prepositis vel eorum alteri. In calce autem 
eiusdem similiter ab extra, sic: Hie. de Corbonniano. Series vero 
supplicationis introcluse est hec, que sequitur: (vide Doc. 83 ann. 
1510.). In margine vero inferiori eiusdem supplicacionis de alia 
manu (ut apparebat), sic scriptum erat: Concessum, ut petitur. In 
presencia domini pape. Petrus cardinalis sancti Eusebii. — Junge- 











114 Doc. 97. — An. i511. 


interfui, sicque fieri vidi et audivi, in fidemque et testimonium 
premissorum me unacum apposicione signi thabellionatus mei, manu 
mea propria presentibus subscripsi rogatus et requisitus. 


Originale in membrana sat lacerum. Duo parva sigilla a zonis viridis et 
flavei coloris appensa. In archiv. ven. Capit. zagrab. 


97. 


Anno 1511, 20. novembris. Budae. 


A Vladislao, Hungariae etc. rege, capitulo zagrabiensi editur. exemplar 
testimonii, quo testes. congregatione generali Crisi habita confirmaverunt 
capitulum antiquitus habuisse facultatem fori in capituli area utendi. 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. 
Memorie commendamus, quod nobis in presentibus octavis festi 
beati Michaelis archangeli proxime preteriti unacum nonnullis do- 
minis prelatis, baronibus, magistrisque prothonotariis et huius regni 
nostri nobilibus, sedis scilicet nostre judiciarie juratis assessoribus, 
pro faciendo moderativo judicio causantibus hic Bude in sede nostra 
judiciaria pro tribunali sedentibus, honorabiles magistri Ladislaus 
de Gerzencze et Emericus de Dees canonici ecclesie zagrabiensis 
pro se ipsis personaliter et pro honorabili capitulo eiusdem ecclesie 
zagrabiensis cum procuratoriis litteris eiusdein, juxta continencias 
litterarum egregii magistri Francisci de Marocha personalis presencie 
nostre ac regni nostri Sclauonie prothonotarii necnon judicum 
nobilium comitatus zagrabiensis rescripcionalium, in figura judicii 
personalis presencie nostre comparentes, easdem litteras ipsorum 
magistri Francisci et judicum nobilium dicti comitatus zagrabiensis 
in papiro clause confectas, contra prudentes et circumspectos judicem 
et juratos cives civitatis nostre montis Grecensis eidem nostre per- 
sonali presencie presentaverunt, hunc tenorem continentes: (vide 
Doc. 94. de anno 1511. 23. augusti). Quibusquidem litteris dictorum 
magistri Francisci prothonotarii ac pretactorum judicum dicti comi- 
tatus zagrabiensis coram dicta nostra personali presencia in dicta 
sede nostra judiciaria productis et exhibitis, nos ad supplicacionem 
dictorum magistri Ladislai et Emerici canonicorum in eorum ac 
dicti capituli ecclesie zagrabiensis personis nostre propterea por- 
rectam Maiestati, litteras nostras patentes eidem capitulo pro jurium 
suorum uberiori cautela duximus concedendas. Datum Bude quadra- 
gesimo sexto die octavarum festi beati Michaelis archangeli pre- 
dictarum. Anno domini millesimo quingentesimo undecimo. 


Originale in cbarta. In margine infer. impressum sigillum. In archiv. ven. 
Cap. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 10. nr. 72. 














Doc. 101. — An. 1512. .119 


—— —Ó -—— e... _ — ——— — — 





gium statutorium super possessione Wanibolowcz. Privilegium super curiis et 
possessionibus in Zagorya. Privilegium super consensu comitis Cilie ad possessiones 
in Zagorya. — Transumptum super bonis in Zagorya — Litere nostre transump- 
cionales in papiro. — Item litere super donacione possessionis in Zagorya per 
capitulum in papiro. — Literae introductorie super possessione Corythno. — 
ltem litere Georgii Pyrs super possessione in Zagorya. — Privilegium super 
vinea hospitalis. — Item litere capituli zagrabiensis impignoraticie de Schytario. 
— Privilegium capituli zagrabiensis satis distractum. — Item litere in papiro 
Simonis civis in Crappina. 


Act. Cap. ant. fasc. 101. 7 


101. 
Anno 1512, 5. maii. In Višegrad. 


Vladislaus, Hung. etc. rex, capituli zagrabiensis patrocinium suscipit, 
banisgue mandat, ut capitulum ab insectatoribus, praecipue a Balthasare 
Alapić tueantur. 


Commissio propria domini regis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris futuris regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie 
banis, salutem et graciam. Quoniam nos fideles nostros honorabile 
capitulum ecclesie zagrabiensis simulcum universis eorum bonis et 
possessionibus, porcionibusque et quibuslibet juribus possessionariis 
‘ justis utputa et legittimis, in nostram regiam recepimus protectionem 
et tutelam specialem, viceque et in persona nostre Maiestatis vestre 
committentes duximus tuicioni et proteccioni, immo recipimus et 
committimus per presentes, mandantes et committentes fidelitati 
vestre harum serie strictissime, ut amodo prefatos capitulares in 
predictis bonis et rebus ipsorum justis, ut prefertur, et legittimis 
contra quoslibet illegittimos impetitores et signanter contra egregium 
Balthasar de Alap, qui eisdem exponentibus dietim insultans in 
eisdem bonis ipsorum varia dampna et iniurias inferre non cessat, 
protegere, tueri ac defensare et indempniter manutenere modis 
omnibus debeatis et teneamini Maiestatis nostre in persona et aucto- 
ritate nostra presentibus vobis in hac parte plenarie concessa et 
justicia mediante. Secus nulla ratione facturi. Presentibus perlectis, 
exhibenti restitutis. Datum in Wyssegrad feria quarta post festum 
invencionis sancte Crucis. Anno domini millesimo | quingentesimo 
duodecimo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
Cap. Act. Cap ant fasc. 2. nr. 29. 


120 Doc. 102, 103. — An. 1512. 


102. 


Anno 1512, 12. septembris. Casmae. 

Franciscus Kecer, procurator bonorum episcopatus zagrabiensis, capitulo de 
missalibus Venetiae typis descriptis atque de impensis Iypographicis suppe- 
ditandis refert. 

Franciscus Keczer de Raduan. Chasma, dominica ante exal- 
tationem sancte Crucis. »Reverendissimus dominus scribit, ut in 
protectionem suam receptum Joannem generum Vilhelmi juvarem 
in omnibus, is venit Venetiis cum Missalibus, pro quibus impri- 
mendis eum cum consensu vestro Lucas quondam episcopus za- 
grabiensis Venetias miserat, cui etiam Vos pro ea impressione 
certam summam mutuastis, qui quia multa fatigia et expensas 
subiit occasione ejus operis pro decore episcopatus hujus, non habet 
nunc unde solvat, adeoque pro vestro debito vel accipite Missalia 
vel si non vultis accipere pro vadio etiam plura Missalia, (expectate) 
quousque ille ex iis divenditis aliis summam solvere poterit.«*) 


Marcelović. Regesta, ut supra. 


*) Missale zagrab. ecclesiae Venetiis typis editum in fronte 
hanc rubricam habet: 

Missale secundum chorum et rubricam almi episcopatus Zagrabiensis ecclesie, 
roboratum et approbatum in sacra synodo et generali capitulo sub reverendissimo 
domino, domino Luca episcopo etc. Venetiis autem anno Christi 1509. inceptum 
cum cantu et figuris omnium festivitatum ac evangeliorum quam diligentissime 
absolutum est anno 1511. die 20. Junii. 

(In pagina postrema). Accipite optimi, reverendique patres Missale secun- 
dum chorum almi episcopatus Zagrabiensis ecclesie cum figuris et optimis cha- 
racteribus quam pulcherrime perlustratum, jussu et impensis ac sumptibus providi 
atque egregii viri Johannis Müer civis zagrabiensis, qui oriundus est Germanus 
de Koppfstain ex patre autem Georgio Müer Schoto, ibidem concivis dum in 
humanis erat. Venetiis pervigili cura excusum. Anno virginei partus 1511, die 
20. Junii in officina Petri Liechtenstein. 


103. 


Anno 1512, 30. novembris. Budae. 
Vladislaus, Hung. etc. rex, episcopis zagrabiensibus | jubet, ul observent 
capituli privilegia, Praecipue quod ad hereditates canonicorum intestatorum 
dividendas pertinet. 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. 
Memorie commendamus tenore presencium significantes, quibus ex- 
pedit universis. Quod pro parte et in personis fidelium nostrorum 
honorabilis capituli ecclesie zagrabiensis nostre in hunc modum 





122 Doc. 104. — An. 1513. 


temporibus libere uti et gaudere permittere et permitti facere velitis 
et debeatis, nec vos ad bona et res huiusmodi intestati et decedentis 
canonici vel alterius cuiusvis isthic majoris dignitatis existentis contra 
prescripta jura et privilegia dicte ecclesie quovis pacto ingerere seu 
intromittere audeatis, sed huiusmodi privilegia et libertatem hanc 
nostram eisdem capitularibus per nos superinde presentibus de novo 
concessam illibate semper et inconcusse observare debeatis. Presentes 
vero, quas secreto sigillo nostro, quo ut rex Hungarie utimur, im- 
pendenti communiri facimus, post earum lecturam semper et ubique 
reddendas presentanti. Datum Bude in festo beati Andree apostoli. 
Anno domini millesimo quingentesimo duodecimo. Regnorum nos- 


trorum Hungarie etc. anno vigesimo tercio, Bohemie vero quadra- 
gesimo tercio. 


Relacio reverendi domini Michaelis, episc. boznensis, 
secretarii regie Maiestatis. 


Originale in membrana. In margine inferiori appendet sigillum. In archiv. 
ven. Capit zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 2. nr. 1. 


104. 
Anno 1513, 4. februarii. Budae. 


Vladislaus, Hung. etc. rex, praecipit Emerico Peren bano, aliisque, ne com- 
munitatem civilalis de causa, quam adversus capitulum agit, in jus voceng. 
Commissio propria domini regis. 
| Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris spectabili et magnifico Emerico de Peren comiti perpetuo 
Abawyvariensi ac regni huius nostri Hungarie palatino et iudici 
Comanorum nostrorum, nec non regnorum nostrorum Dalmacie, 
Croacie et Sclauonie bano, eiusdemque vicebanis, nec non egregio 
magistro Francisco de Marocha prothonotario regni Sclauonie mo- 
derno, futuris eciam iudicibus et prothonotariis eiusdem regni nostri 
salutem et graciam. Exponitur Maiestati nostre in personis fidelium 
nostrorum prudentum et circumspectorum judicis et juratorum ci- 
vium civitatis nostre montis Grecensis: quod quamvis ipsi antiqua 
libertatis ipsorum prerogativa per divos condam reges Hungarie, 
predecessores videlicet nostros, eisdem concessa et per nos confir- 
mata requirente, prima fronte non teneantur ad instanciam cuius- 
piam in quacunque causa usquam alias, nisi coram judice eorum 
ordinario juristare; nunc tamen honorabiles capitulum ecclesie 
zagrabiensis non curatis huiusmodi ipsorum libertatibus prefatos 





124 Doc. 106. — An. 1513. 


vocati in fluvio Zawy et comitatu zagrabiensi existentium habitarum, 
ipsos judicem et cives predictos *omnis juris titulo concernentium 
legitime evocatus nostram in presenciam non venit neque misit ; 
unde ipsum in judicio commisimus fore convictum, si se raciona- 
biliter non poterit excusare. Presentes autem sigillo egregii Bal- 
thasaris de Bathyan vicebani et comitis nostri crisiensis fecimus con- 
signari. Datum Zagrabie quarto die termini prenotati. Anno domini 
millesimo quingentesimo tredecimo. 

(A tergo). Pro prudentibus et circumspectis judice, juratis, cete- 
risque civibus et tota communitate civitatis montis Grecensis contra 
illustrem dominum Georgium marchionem Brandemburgensem. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In arch. lib. reg. 
civit. zagrab. 


108. 
Anno 1513, 15. maii. Casmae. 


Coram capitulo časmensi capitulum zagrabiense intercessionem facit. contra 
Franciscum Kecer, proventuum episc, zagrab. administratorem, qui agros 
quosdam capituli in Krog sitos occupavit. 


Nos capitulum ecclesie chasmensis. Memorie commendamus 
per presentes, quod venerabilis magister Johannes Suppanych, cano- 
nicus ecclesie zagrabiensis in sua ac venerabilium dominorum capituli 
eiusdem ecclesie zagrabiensis personis, nostri personaliter veniens 
in presenciam, per modum protestacionis et inhibicionis nobis signi- 
ficare curavit eo modo: qualiter egregius dominus Franciscus Keczer 
de Radwan, administrator proventuum episcopatus zagrabiensis, 
missis et destinatis nobilibus Georgio Horvath castellano et curiali 
zagrabiensi, Blasio castellano de Okych, Balthasare Hobethych 
curiali chasmensi, Johanne litterato Wilhelmi, Nicolao Borsochi, 
Zthankone de Seryawynch, Andrea villico, Martino Chyglar, Gre- 
gorio, Valentino, jobagionibus dicti episcopatus de vico Latinorum, 
alisque quam pluribus hominibus nobilibus scilicet et laicis in 
turmam et coortem coadunatis, manibus armatis et potenciariis ad 
campum eorundem dominorum capituli et canonicorum Crogh, alio 
nomine Zygeth nuncupatum, in territorio zagrabiensi, infra claustrum 
beati Nicolai episcopi et confessoris existentem habitum, irrui fecisset, 
ibique intra veras metas et limites eiusdem campi quasdam thlakas 
et terras arabiles, que de jure et ab antiquo, consvetudinisque le- 
gittime prescripte, dictorum dominorum canonicorum et capituli 
prefuissent, et in quarum pacifica et quieta possessione a tempore 





126 Doc. 108. — An. I514. 


nostra Warasdiensi feria quarta ante festum sancte Trinitatis. Anno 
domini (millesimo quingentesimo) tredecimo. 

(A tergo). Circumspectis ac providis judici, juratisque civibus 
montis Grecensis, nobis delectis. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In archiv. lib. reg. 
civit. zagrab. 


108. 
Anno 1514, 25. augusti. Budae. 


Vladtslaus Hung. etc. rex Petro Berislavić bano praecipit, ut in proxima 
congregatione generali ad finem perducat litem, quae de vi a civitatis 
communitate agro capituli in. Krog illata agitur. 


Commissio propria domini rcgis. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris reverendo domino Petro Beryzlo episcopo wesprimiensi, 
summo thezaurario nostro, necnon regnorum nostrorum Dalmacie, 
Croacie et Sclauonie bano ac egregio vicebano eiusdem, necnon 
magistro Francisco de Marocha personalis presencie nostre ac dicti 
regni nostri Sclauonie prothonotario, judicibusque nobilium, cete- 
risque juratis assessoribus sedis judiciarie comitatus zagrabiensis 
salutem et graciam. Exponitur Maiestati nostre in persona honora- 
bilis capituli ecclesie zagrabiensis, qualiter feria quarta proxima 
ante festum beati Elie prophete, proxime preteritum, prudentes 
et circumspecti Michael litteratus, judex; Valentinus frenipar et 
Stephanus aurifaber, jurati cives civitatis nostre montis Grecensis 
cumulata sibi ipsis et agregata magna immo copiosa multitudine 
civium, incolarumque et inhabitatorum eiusdem civitatis nostre 
montis Grecensis, aliorumque quamplurimorum hominum et joba- 
gionum eorum et ad eos pertinencium, tam scilicet equitum quam 
eciam peditum cum magnis apparatibus curruum, armatis et poten- 
ciariis manibus ad territorium eiusdem capituli ecclesie zagrabiensis 
et per consequens ecclesie kathedralis eorum sancti regis Stephani 
ibidem Zagrabie fundate, in comitatu zagrabiensi existentis habitum, 
consequenterque terras arabiles et fenilia eiusdem capituli ecclesie 
zagrabiensis in campo scilicet eiusdem capituli exponentis et in loco 
Kroog vocato adiacentes, in quarumquidem terrarum et fenilium 
iidem exponentes et ex consequenti ecclesia beati regis Stephani 
antedicta ab antiquis temporibus, cuius videlicet non extaret homi- 
num memoria, semper in pacifico dominio sine impedimento aliquali 
extitissent, venientes, ibique octuaginta plaustra triciti et siliginis 


Doc. 108. — An. 1514. 127 





messi, ac centum plaustra feni falcati et in unum cumulati ad currus 
levari et abinde iteratis vicibus potencialiter abduci ac quo eorum 
placuisset voluntati fecissent. Hiis non contenti, sedecim dietas avene 
adhuc nondum mature ensibus evaginatis et frameis succidissent ac 
equitibus et peditibus ipsorum contrivissent et conculcari fecissent 
et in nihilum redegissent potencia mediante. Immo mala malis 
accumulantes, non verentes deum, post tergum etiam positis man- 
datis regie Maiestatis ac domini bani, vilipensaque ordinacione et 
statuto regni illius nostri Sclauonie, opponentes se contra statum 
et rempublicam in destruccionem ac excidium ipsius regni nostri 
Sclauonie tempore in eodem tam in eundo, quam redeundo, unum 
palum acutum instar et ad modum fictorum infidelium rebelliumque 
Cruciferorum, qui contra Maiestatem nostram ac totum hoc regnum 
nostrum iam in proximo more hostili hoc regnum nostrum Hungarie 
vastancium insurexerant, ante se ferentes, minas ipsis exponentibus 
imponentes, ipsosque perfidos Cruciferos nostros et regni nostri 
notorios infideles et emulos ad delecionem et perdicionem ipsorum 
exponencium in auxilium eorum inducturos adversus eosdem expo- 
nentes palam ct manifeste proclamassent in preiudicium, damnumque 
et detrimentum ac periclitacionem ipsorum exponencium ac ecclesie 
eorum antedicte manifestum. Supplicatum itaque extitit pro parte 
ipsius capituli exponentis nostre Maiestati; ut eidem super pre- 
missis de condigno remedio providere dignaremur. Et quia de 
consvetudine illius regni nostri Sclauonie ab olim ofgervata, cause 
factum novos actus potenciarios tangentes, non longo litis processu 
sed in congregacionibus ad querelam dumtaxat primitus fiendam 
adjudicari solent et finaliter terminari, fidelitati igitur vestre harum 
serie firmiter precipientes mandamus, quatenus acceptis presentibus 
pro uno certo et brevi termino congregacionis generalis post harum 
exhibicionem Zagrabie primitus celebrande, partibus prescriptis coram 
vobis vocatis, ibique auditis earundem utrarumque parcium pro- 
posicionibus, allegacionibus et responsis, admissis eciam quibusvis 
probabilibus et legittimis documentis earumdem parcium, partes iter 
easdem bonum et rectum judicium et justiciam facere et admini- 
strare ac tandem quicquid judicantes decerneritis eciam debite execu- 
cioni demandari facere debeatis. Contradictione parcium sibimitenus 
in hac parte obviare non valente, auctoritate nostra regia vobis in 
hac parte attributa, jureque et justicia mediante. Secus non facturi. 
Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria sexta 
proxima post festum beati Bartholomei apostoli. Anno domini mil- 
lesimo quingentesimo quarto decimo. Regnorum nostrorum Hungarie 
etc. anno vigesimo quinto, Bohemie vero quadragesimo quinto. 


128 Doc. 109. — An. I515. 





(A tergo). 1514. Die dominico proximo ante nativitatem beate 
Marie virginis, in congregacione generali Zagrabie pro A(ctoribus) 
Matheus lector cum eisdem, pro I(ncusatis) Michael litteratus judex, 
p(rocurator) pro se et pro aliis idem cum eorumdem Incusatorum 
petit par habere. Deliberatum est de parcium voluntate, ut causa ipsa 
in generali congregacione Bude primitus celebranda revideatur, dis- 
cutiatur ac finaliter terminetur inter partes per regiam Maiestatem. 


Originale ia charta, in margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Capit. eccl. zagrab. Act. cap. ant. fasc. 6. nr. 28 


108. 

Anno 1515, 6. martii. Budae. 

Viadislaus Hungarie. etc. rex Petro Berislavić bano. praectpit, ut privi- 
legüis capituli et communitatis civitatis exquisitis, de causa quae agitur, 
| sententiam. dicat. 

Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris reverendo in Christo patri, domino Petro Beryzlo, episcopo 
ecclesie wesprimiensis, thezaurario nostro, ac regnorum nostrorum 
Dalmacie, Croacie et Sclauonie bano, eiusdemque vicebanis, item 
magistro prothonotario, ceterisque juratis assessoribus sedis judiciarie 
dicti regni nostri Sclauonie, salutem et graciam. Expositum est 
nobis in personis fidelium nostrorum prudentum et circumspectorum 
judicis ac juratorum, ceterorumque civium civitatis nostre montis 
Grecensis, qualiter inter ipsos exponentes ab una, ac honorabile 
capitulum ecclesie zagrabiensis partibus ab alia racione et pretextu 
cuiusdam territorii dicte civitatis nostre certe differencie ac dissen- 
siones orte essent et suscitate, dictumque capitulum quandam par- 
ticulam eiusdem territorii ab eisdem exponentibus occupasset in 
eorundem exponencium preiudicium, damnumque ac derogamen 
jurium ipsorum manifestum. Unde supplicatum est Maiestati nostre 
pro parte et in personis annotatorum exponencium, ut eisdem circa 
* premissa de condigno juris remedio provideri, metasque dicti 
territorii per vos revideri et rectificari facere dignaremur. Quorum 
supplicacione nos exaudita et admissa volumus et fidelitati vestre 
harum serie firmiter committimus et mandamus, quatenus acceptis 
presentibus pro uno certo et brevi termino ambabus partibus per 
vos prefigendo, ad faciem prescripti territorii accedere, metasque 
eiusdem antiquas iuxta litteras et privilegia parcium prefatarum 
reambulare, revidereque ac limitare et discernere, ipsisque partibus 
juxta eorum iura antiqua et privilegia, ut eis competit, perpetuo 





130 Doc. III. — An. I515. 


111. 
Anno 1515, 19. martii. Zagrabiae. 


Communitas civitatis decedens de jure abdicat se agro Krog. 


Nos communitas regalis civium civitatis montis Grecensis. 
Memorie commendamus tenore presencium significantes quibus ex- 
pedit universis. Quod quamvis lites, causa et cause, differenciarum 
et controversionis materie inter nos ab una ac reverendos dominos 
canonicos et capitulum ecclesie zagrabiensis ab alia partibus, racione 
et pretextu totalis et integre possessionis Krogh vocate, infra claus- 
trum sancti Nicolai confessoris ordinis fratrum sancti Dominici, in 
comitatu zagrabiensi existentis, exorte, ventillate et suscitate fuerint, 
exindeque coram personali presencia serenissimi principis et domini, 
domini Wladislai, dei gracia Hungarie, Bohemie etc. regis, domini 
nostri graciosissimi, ad certos actus judiciarios processum extiterit ; 
tamen quia nos cupientes magis zelatores esse pacis, quam semi- 
natores discordiarum, paceque, tranquille, quiete et amice cum ipsis 
dominis canonicis et capitulo vivere et dies deducere, liti, litibus, 
causeque et causis, differenciis et controversionum materiis quomodo- 
cumque et quantumcumque racione et occasione motis simpliciter 
et de plano cedimus et renunciamus, et nichilominus ob singularem 
devocionem divi regis Stephani in causa, quo eadem possessio Krogh 
vocata, fuisset et esset inter veras metas et limites bonorum nos- 
trorum possessionariorum, totum jus, omnemque juris et dominii 
proprietatem, quam et quod in eadem totali et integra possessione 
Krogh nuncupata, suisque cunctis pertinenciis ad eandem de jure 
et ab antiquo spectantibus et pertinere debentibus, habuissemus 
aut habere speraremus quoquomodo in futurum, in prefatos dominos 
canonicos et capitulum ecclesie zagrabiensis transtulimus pleno jure 
perpetuo et irrevocabiliter per eosdem pacifice et quiete possidendam, 
successorum nostrorum contradiccione in hac parte non obstante, 
quorum onera et gravamina in nos assummimus harum nostrarum 
vigore et testimonio litterarum mediante. Datum feria secunda 
proxima ante festum beati Benedicti abbatis. Anno domini millesimo 
quingentesimo quintodecimo. 


Originale in membrana. A zona rubri et vididis coloris appendet sigillum, 
In archiv. ven. capit. zagrab. Act, Cap. ant. fasc. 10. nr. 1. 





132 Doc. 113. — An. 1515. 


pulsum magne campane capitulariter congregati fuissemus, tunc e 
medio nostri exurgens venerabilis magister Gregorius, archidiaconus 
de Waska, socius et concanonicus noster nobis, ea qua decuit 
reverencia exposuit: quod cum ipse ex speciali consensu et annu- 
encia nostra ad divini cultus augmentum et singularem devocionis 
affectum ac pro consecucione celestis patrie altare sancte et individue 
Trinitatis ac corporis Christi circa quandam columnam ecclesie 
nostre cathedralis intermediam erexisset, et in eodem duas missas 
singulis ebdomadis in perpetuum celebrandas eo tempore, dum in 
ecclesia per ebdomadarios et chorum prima dicitur; primam videlicet 
missam ad laudem, gloriam et honorem sancte et individue Trini- 
tatis, cuius secunda collecta de angelis, tercia de omnibus sanctis, 
quarta: Presta quesumus domine ut anime famulorum tuorum sa- 
cerdotum et clericorum, quinta ad placitum celebrantis. Secundam 
vero missam quinta feria similiter ad laudem, decus et honorem 
sacratissimi corporis Christi cuius secunda collecta de beata virgine, 
tercia de sancto rege Stephano, quarta: Deus venie legitor, quinta ad 
placitum celebrantis ordinare et disponere proposuisset. Pro quibus 
missis idem magister Gregorius archidiaconus cum domino Georgio 
de Warasdino chori nostri prebendario taliter concordasset: quod si 
ipse dominus Gregorius arhidiaconus altare predictum prebende dicti 
domini Georgii annecteret et per capitulum unire canonice eidem 
prebende in perpetuum procuraret, ac domum suam prebendalem, 
videlicet celarium bipartitum subterraneum et desuper stubam, pre- 
torium seu coquinam et unam cameram, et iterum superius stubam, 
pretorium et cameram de muro pro dicti altaris dotacione et 
missarum predictarum fundacione edificare et efficere vellet, dictus 
dominus Georgius prebendarius ad prefatas missas modo premisso 
celebrandas se et suos successores obligare et astringere dummodo 
ad hoc dominorum de capitulo accederet consensus; et eciam ipsum 
altare cum tabula et stallo omni ebdomada semel purgare, pulveres 
excutere, indumenta altaris pro qualitate festivitatum et temporum 
mutare, purgare, lavare et ventilare; res et bona ipsius altaris, 
videlicet calices, ampulas, corporalia, mappas, casulas cum attinenciis 
et omnia alia et singula quecumque per ipsum magistrum Gregorium 
aut alios dominos pro tempore ad id altare data, ordinata et acqui- 
sita fuerint optime sine dampno et aliqua diminucione conservare 
et manutenere promitteret. Supplicaruntque igitur nobis humiliter 
prefati domini Gregorius archidiaconus et Georgius prebendarius 
quatenus nos capituliter prefatis missarum ordinacioni et cum suis 
collectis celebracioni, altaris ad prebendam annexioni ac perpetue 





134 Doc. II4. — An. 1515. 


ad nostram aut successorum nostrorum devolventur collacionem, 
tanquam ad veros, legittimos et indubitatos prebendariorum et 
rectorum altarium dominos et patronos. Et quia racionis ordo et 
dignitatis status exigit et requirit, ne domini canonici cum suis 
capellanis videlicet prebendariis habeant commercia, eisque sint 
societatis et fidelitatis vinculo astricti, statuimus similiter et ordi- 
namus, ne prefatam domum prebendalem muratam, jam ipso altari 
sancte Trinitatis simul cum prebenda per nos perpetue annexam 
et canonice unitam, aliquis ex canonicis aut dignitariis ecclesie 
nostre zagrabiensis aut alterius cuiuscumque sive in regno sive 
extra regnum acceptare, possidere aut usui suo quovis modo possit 
aut valeat occupare per cuiuscunque donacionem seu collacionem, 
quam si aliquando fieri contingeret volumus, dicimus et decrevimus 
contra voluntatem et in preiudicium et iniuriam nostram capitu- 
larem et successorum nostrorum exnunc prout ex tunc et ex tunc 
prout ex nunc fore factam et attenptatam, et in quantum poterimus 
huiusmodi injuriam, si et in quantum nobis et successoribus nos- 
tris irrogata fuerit propulsare volumus et intendimus. Ne autem 
presentes littere nostre per injuriam pro tempore prebendarii et 
rectoris aut dolum aliquatenus valeant deperire et tandem preben- 
darius et rector a celebracione missarum et aliorum premissorum se 
excusare et ab obediencia nostra se eximere laboraret et niteretur, 
commisimus domino lectori nostro moderno, ut tenorem presentis 
constitucionis et ordinacionis nostre de verbo ad verbum sine dimi- 
nucione aliquali inserat et inscribat ad rubeum librum, ubi solent 
conscribi inventaria prebendariorum et rectorum altarium nostrorum 
simul cum subscripcione- nominis sui. In quorum omnium et sin- 
gulorum premissorum fidem et testimonium, firmitatemque perpetuam 
presentibus sigillum nostrum auttenticum duximus appendendum. 
Datum feria tercia proxima ante festum omnium sanctorum. Anno 
domini millesimo quingentesimo quinto decimo. 


Originale in membrana, in margine inferiori impressum est sigillum. In 
archiv. ven. capit. Act. Cap. ant. fasc. 79. nr. 15. Transumptum fasc. 101. nr. 15. 


114. 


Anno 1515, 13. novembris. Zagrabiae. 


Michael praebendarius donans. possessiones suas Mlaka, Pleso et Kuće 
trans Savum sitas, condicionesque quasdam constituens, fundationem ad usum 
altaris ss. Trinitatis condit. 


Capitulum ecclesie zagrabiensis. Omnibus Christi fidelibus 
presentibus et futuris, presencium noticiam habituris, salutem in 





136 Doc. I15. — An. 1515. 


refrigerio sue et predecessorum parentum suorum animarum, ad 
laudem et sempiternam gloriam sancte Trinitatis, eiusdemque in- 
didividue unitatis in perpetuam elemosinam dedisset, tradidisset, 
ascripsisset et perpetuasset, immo dedit, tradidit, ascripsit et per- 
petuavit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendas, 
possidendas pariter et habendas, nil juris, nilve proprietatis et dominii 
sibi ipsi aut quibusvis aliis hominibus in eisdem totalibus porcionibus 
possessionariis per amplius reservando, sed totum jus et dominium, 
omnemque juris et dominii proprietatem, quam et quod in ipsis 
hactenus habuisset aut habere speraret quoquomodo in futurum, in 
pretactam aram sancte et individue Trinitatis et per consequens 
prefatum dominum Georgium presbiterum modernum et futuros 
quoslibet rectores eiusdem pro tempore constitutos transtulisset pleno 
jure, ea lege et condicione mediante, quod prefatus dominus Georgius 
presbiter, modernus rector et alii futuri successores rectores ipsius 
are sic, ut prefertur, pro tempore constituti, pro tanta ipsius domini 
Michaelis prebendarii liberalitatis beneficencia, subsidio et laude 
digna provisione, nec non pietate, bonitate et perpetua benignitate, 
modo quo supra factis, duas missas, unam scilicet die dominico de 
sancta et individua Trinitate et. feria quinta de corpore Christi, 
jam alias ad peragendum et solemnizandum in legendo institutas 
cunctis ebdomadis et perpetuis futuris temporibus in ara prescripta 
in et cum cantu cum oracionibus exinde institutis, compositis et 
deputatis, nec non articulis, punctis, clausulis et legacionibus iuxta 
ordinacionem alias per nos previa racione factis peragere, continuare 
et solemnizare dedebit, tenebitur et erit obligatus eo facto. In cuius 
rei memoriam et testimonium firmitatemque perpetuam presentibus 
sigillum nostrum autenticum duximus appendendum. Datum feria 
tercia in festo videlicet beati Brictii episcopi et confessoris. Anno 
domini millesimo quingentesimo quintodecimo. 


Originale in membrana, a zora sericea appendet sigillum. In archiv. ven. 
capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 79. nr. 15. 


115. 


Anno 1515, 15. novembris. Zagrabiae 
Paulus, librorum ligator et Elisabeth ejus uxor, domum suam in Opatovina 
sitam coram capitulo dono dant in usum allarıs s. Emerici. 
Capitulum ecclesie zagrabiensis. Omnibus Christi fidelibus 
presentibus et futuris presencium noticiam habituris salutem in 
omnium salvatore. Ad universorum tam presencium quam futurorum 





138 Doc. 116. — An. 1515. 











nilve proprietatis et dominii sibi ipsis aut quibusvis aliis hominibus 
in eisdem domo et horto per amplius reservando, sed omne jus, 
omnemque juris et dominii proprietatem, quam et quod in ipsis 
hactenus habuissent aut habere sperarent quoquomodo in futurum 
in prenotatum dominum Ladislaum et per consequens aram sancti 
Emerici transtulissent prout transtulerunt pleno jure. Hoc eciam 
per expressum specificato, quod censum consvetum ac munera solita 
dicte ecclesie beate virginis provenire debencia, puta sexaginta tres 
denarios usuales pro tempore hic Zagrabie currentes, annis singulis 
semper in festis beati Georgii martiris mediam partem et in festo 
beati Martini episcopi aliam mediam partem ac tria munera solita 
et consveta, puta: ad festum Pasce domini duodecim ova, unum 
caseum bonum et pro uno denario panes; nec non in festo beati 
regis Stephani duos pullos juvenes bonos et pro denario panes; 
item circa festum nativitatis Domini duos capones bonos et pro 
uno denario panes. Quosquidem census supradictos et munera 
prenominata prefatus dominus Ladislaus aut rector altaris seu 
possessor ipsius domus dicte ecclesie beate virginis semper sit ct 
erit obligatus persolvere perpetuis futuris temporibus. In cuius rei 
memoriam firmitatemque perpetuam presentibus litteris sigillum 
nostrum auttenticum duximus appendendum. Datum feria quarta 
proxima post festum beati Brictii episcopi et confessoris. Anno 
domini millesimo quingentesimo quinto decimo. 


E coaevo transumpto in charta. In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Cap. 
ant. fasc. 101. nr. 17. 


116. 
Anno 1515, 11 .decembris, Budae. 


A Vladislao Hung. etc. rege fundatio a Michaele praebendario pro altari 
ss .Zrinitatis condita comprobatur, 


Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. 
Memorie commendamus tenore presencium significantes quibus ex- 
pedit universis, quod pro parte et in persona fidelis nostri honora- 
bilis magistri Georgii de Warasdino, rectoris altaris sancte et indi- 
vidue Trinitatis in ecclesia cathedrali zagrabiensi constructi, exhibite 
sunt nobis et presentate quedam litere fassionales capituli dicte 
ecclesie zagrabiensis in pergameno patenter confecte, sigilloque eius- 
dem impendenti consignate, quibus mediantibus honorabilis Michael 
presbiter prebendarius chori eiusdem ecclesie zagrabiensis, filius 
videlicet nobilis quondam domine Margarethe Wagyczna vocate, 





140 Doc. II7. — An. I515. 
secretum sigillum nostrum, quo ut rex Hungarie utimur, est ap- 
pensum, vigore et testimonio literarum mediante. Datum Bude 
feria tercia proxima post festum concepcionis beate Marie virginis. 
Anno domini millesimo quingentesimo quinto decimo. Regnorum 
nostrorum Hungarie etc anno vigesimo sexto, Bohemie vero quadra- 
gesimo sexto. 


Relacio venerabilis Philippi More 
prepositi agriensis, secretarii reg. Maiestatis. 


Originale in membrana, zona sericea dependet absque sigillo, In archiv. 
ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 79. nr. 15. 


117. 
Anno 1515, 11. decembris. Budae. 


Vladislaus Hung. etc. rex capitulo časmenst mandat, ut allaristam arae 
ss. Trinitatis in possessionem Mlaka, Plese et Kuće inducat. 


Wladislaus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris capitulo ecclesie chasmensis salutem et graciam. Cum nos 
illis dacioni, tradicioni et elemosinarum ascripcioni, quas honorabilis 
Michael presbiter, prebendarius chori ecclesie zagrabiensis, filius 
videlicet nobilis condam domine Margarethe Wagyczna vocate, filie 
olim Katherine, Kathycza dicte, filie Petri de maiori Mlaka, de 
totalibus porcionibus suis possessionariis in possessionibus maiori 
Mlaka predicta, nec non Plezo et Kooth in Rakythowcz, vocatis, 
in comitatu zagrabiensi existentibus, habitis, simulcum cunctis ea- 
rundem utilitatibus et pertinenciis quibuslibet, vigore quarundam 
literarum fassionalium dicti capituli zagrabiensis, pro sue ac pre- 
decessorum suorum parentum animarum salute per causas et raciones 
in eisdem literis fassionalibus specificatas, are sancte et individue 
Trinitatis in eadem ecclesia zagrabiensi constructe et per consequens 
honorabili magistro Georgio de Warasdino moderno, futurisque 
rectoribus eiusdem pro tempore constitutis in perpetuum fecisse 
dinoscitur, vigore aliarum literarum nostrarum exinde confectarum, 
nostrum regium consensus prebuerimus, totumque et omne jus 
regium, si quod in prefatis porcionibus possessionariis haberemus 
eidem altari ac rectoribus suis pro tempore constitutis contulerimus, 
volumusque eundem magistrum Georgium modernum in dominium 
earumdem porcionum possessionariarum nomine juris nostri regii 
in eisdem habiti per nostrum et vestrum homines legittime facere 
introduci, super quo fidelitati vestre harum serie firmiter mandamus, 
quatenus vestrum mittatis hominem pro testimonio fidedignum, quo 








142 Doc. 118. — An. 1515. 
et singulas regnorum et provinciarum predictorum civitates, insulas, 
terras atque loca illis subiecta et alia eis adiacéntia apostolice sedis 
de latere legatus. Ad futuram rei memoriam. Dilecto nobis in Christo 
Gregorio de Varasdino, arcium liberalium doctori, archidiacono de 
Vaska in ecclesia zagrabiensi et eiusdem ecclesie canonico, salutem 
in domino sempiternam. Cum a nobis petitur quod iustum est et 
honestum, tam vigor equitatis quam ordo exigit rationis, ut id per 
solicitudinem officii nostri ad debitum perducatur effectum. Sane 
pro parte tua nobis nuper exhibita petitio continebat, quod tu 
alias cupiens terrena pro celestibus et transitoria pro eternis felici 
.comertio commutare, ac de bonis a deo tibi collatis pro tui, tuo- 
rumque parentum animarum salute ad divini cultus laudem, honorem 
et augmentum quoddam altare sub invocatione sancte et individue 
Trinitatis in prefata ecclesia zagrabiensi erigi et construi obtinuisti, 
prout de facto superiorum tuorum ad hoc interveniente consensu 
erexisti et construxisti, seu erigi et construi procurasti, illudque domui 
et fundo prebendali sive prebende cuiusdam Georgii similiter de 
Varasdino, prefate ecclesie zagrabiensis prebendarii etiam de consensu 
venerabilium dominorum capituli et canonicorum prefate ecclesie 
zagrabiensis de quorum jure patronatus eadem domus prebendalis seu 
prebenda existit annexisti et incorporasti, quamquidem domum tu ob 
hoc de muro et fundamentis opere sumptuoso edificasti seu edificari 
et extrui fecisti, quaque ne quispiam pro tempore existens canonicus 
aut dignitarius eiusdem ecclesie ex collatione seu donatione cuius- 
cunque sibi ipsi usurpare seu usui suo occupare possit, de simili 
consensu et expressa dicti capituli et canonicorum voluntate im- 
petrasti ac unacum etiam dilecto nobis in Christo Michaele de 
Mlaka presbitero similiter prebendario dicte ecclesie, dictum altare 
ad quod idem Michael anime proprie salutem recogitans certas 
possessiones sibi jure hereditario attinentes pro ipsius altaris pinguiori 
dotatione plenarie cum omnibus suis fructibus, redditibus, proven- 
tibus, utilitatibus ac emolumentis perpetuo tradidit et concessit pro 
eiusdem altaris prebendarii seu capellani substentatione sufficienter 
dotasti, in futurumque uberius adhuc dotare proponis tali adicta 
conditione, quod pro nunc et pro tempore dicti altaris seu prebende 
prebendarius seu altarista existens teneatur et debeat ibidem et 
in eodem altari missas duas singulis ebdomadis perpetuis futuris 
temporibus diebus videlicet dominico unam ad sancte et individue 
Trinitatis, alteram vero singulis quintis feriis cuiuslibet anni ad 
venerabilis, sacratissimique corporis domini nostri Jesu Christi sacra- | 
menti laudem, decus et honorem per seipsum aut alium sacerdotem 





144 Doc. I19. — An. 1515. 


tionem. Datum Strigonii. Anno incarnationis dominice millesimo 
quingentesimo quintodecimo, tertio Idus decembris. Pontificatus 
sanctissimi in Christo patris et domini nostri, domini Leonis, divina 
providentia pape decimi, anno tertio. 


Originale in membrana, a zona sericea appendet sigillum. In archiv. ven. 
Capit. zagr. Act. ant. fasc, 79. nr. 15. 


118. 
Anno 1515, mense decembri, Casmae. 


Capitulum časmense refert. Vladislao regi nobiles Modici recusasse, ne 
altarista arae ss. Trinitatis in possessionem bonorum Mlaka, Plese el Kuće 
mittatur. 


Serenissimo principi et domino, domino Wladislao dei gracia 
regi Hungarie et Bohemie etc. domino ipsorum naturali, graciosis- 
simo, capitulum ecclesie chasmensis fidelitatem perpetuam, oracio- 
numque suffragia devotarum. Vestra noverit Serenitas literas eiusdem 
introductorias et statutorias nobis preceptorie loquentes et directas 
summa cum reverencia recepisse in hec verba: (vid. Doc.117. ann. 
1515.). Nos itaque mandatis eiusdem Serenitatis Vestre semper et 
in omnibus obedire cupientes, ut tenemur, unacum nobili Michaele 
Gywrgekowyth de Marowcz homine eiusdem Serenitatis Vestre pre- 
dicto, nostrum hominem, unum ex nobis, honorabilem videlicet 
dominum Martinum socium et concanonicum nostrum ad premissam 
execucionem et fideliter peragendam nostro pro testimonio trans- 
misissemus fidedignum. Qui tandem exinde ad nos reversi nobis 
consona voce retulerunt eo modo, quomodo prefatus homo Sereni- 
tatis Vestre ipso nostro testimonio presente feria sexta ante festum 
beatorum Simonis et Jude apostolorum") proxime preteritum ad 
facies prescriptarum possessionum maioris Mlaka, nec non Plezo et 
Kooth in Rakytowcz, consequenterque antedictarum porcionum pos- | 
sessionariarum prefati Michaelis prebendarii in eisdem habitarum, 
vicinis et commetaneis earundem universis inibi legittime convocatis 
et presentibus accedentes, cum memoratum magistrum Georgium 
introducere in dominium earumdem et dicti juris Serenitatis Vestre 
regii in eisdem habiti, statuereque easdem et idem eisdem simul 
cum cunctis earundem utilitatibus et pertinenciis quibuslibet pre- 
misse donacionis eiusdem Serenitatis Vestre titulo ipsis incumbente 


*) Haec dies statutionis non concordat cum mandato regio capit. Casmensi 
dato 11. decembris, e. ann. 

















150 Doc. 123. — An. I5IO. 


decanum ct prebendarium chori ecclesie nostre zagrabiensis predicte 
totamque communitatem seu collegium prebendariorum eiusdem 
ecclesie veluti in causam attractos et minus principales ab alia 
partibus, de et super quodam balneo penes fluvium Medwednycza 
vocatum ex opposito cuiusdam molendini ad dictam ecclesiam beate 
virginis spectantis, in dyocesi et comitatu zagrabiensi existente, 
eiusdemque possessione contra prelibatos Dyonisium decanum, to- 
tamque communitatem et collegium prebendariorum coram nobis 
deductorum materia questionis; lite igitur coram nobis capitulo 
videlicet huius alme ecclesie zagrabiensis judicibus ordinariis ex 
juramento parcium prestito legittime contestata, litteris, scripturis, 
juribus,litt eralibus instrumentis ac monumentis hinc inde per partes 
productis et exhibitis, tandem renunciatis per easdem partes hinc 
inde ulterioribus produccionibus et altercacionibus in causa huius- 
modi per dictas partes concludi petentes conclusimus et habuimus 
pro concluso. Nos igitur visis et auditis diligenter juribus, scripturis, 
litteris et litteralibus instrumentis, probacionibusque et mutuis parcium 
allegacionibus et racionibus cognitis et investigatis ad plenum ipsius 
cause meritis diligenti deliberacione prehabita servatis de jure ser- 
vari debentibus, huiusmodi itaque et aliis racionabilibus ex «ausis 
animum nostrum ad id moventibus, moti, inducti et informati, Christi 
nomine invocato, partibus propter hoc in nostra presencia constitutis 
et finem rei et cause imponi, sentenciamque diffinitivam ferri postu- 
lantibus, pro tribunali sedentes, deum et eius justiciam pre oculis 
habentes, per hanc nostram sentenciam diffinitivam in hiis scriptis 
pronunciamus, decernimus et declaramus: Balneum litigiosum pre- 
dictum per annotatos Dyonisium decanum totamque communitatem 
seu collegium prebendariorum dicte ecclesie zagrabiensis pacifice et 
quiete prout et hactenus a tempore cuius inicii memoria hominum 
non existit, tenere, habere, possidere, eoque uti et frui posse non 
obstante reclamacione prelibati Demetrii prepositi, sub articulis 
tamen, condicionibusque, clausulis, punctis et legacionibus, quibus 
mediantibus venerabilis condam Wynnandus, ordinis Cisterciensis 
abbas tunc monasterii dicte ecclesie beate virginis de area nostra 
capitulari zagrabiensi cum toto conventu loci eiusdem, honorabili 
condam Paulo archidiacono kamarcensi et canonico ipsius ecclesie 
nostre zagrabiensis et fratribus suis possessionem ipsius balnei litigiosi 
et non proprietatem cum omni potestatis dacione vendendi, legandi 
aut pro se tenendi et conservandi in feudum dederat, locaverat et 
contulerat, quod videlicet pro censu annuo ipsius balnei litigiosi 
quatuor pensas denariorum monete pro tempore currentis in festo 





152 Doc. I24. — An. ISIO. 
collegii chori ecclesie nostre predicte debita cum instancia requisiti, 
quatenus ipsis hanc nostram sentenciam diffinitivam presentibus 
litteris nostris privilegialibus inserentes et inscribentes dare et con- 
cedere dignaremur. Unde presentes litteras nostras privilegiales 
communi justicia svadente memoratis Dyonisio decano, totique com- 
munitati et collegio prebendariorum quorum supra duximus con- 
cendendas juris ipsorum ad cautelam. Datum die Saturni, quarta 
decima die mensis junii. Anno domini millesimo quingentesimo 
sedecimo. 
Signum 
notarii. 
Auscultata et collacionata per me Blasium natum Francisci de 
Alsozdencz notarium sacra auctoritate apostolica publicum et con- 
cordat cum suo originali de verbo ad verbum super quo facio fidem. 


Originale in charta, in archiv. honorab. collegii. Praebendariorum. 


124. 
Anno 1516, mense junio. Zagrabiae. 


Collegium praebendariorum sententia, quae a capitulo de balneo est dicta, 
non contentum, provocat ad sedem Romanam. 


Cum appellacionis remedium in subsidium et relevamen op- 
pressorum, gravatorumve a jure et sanctis patribus, utriusque juris 
doctoribus sit adinventum ut eius subsidio et relevamine gravati 
tueantur, releventurque, pro eo coram Vobis R. D. capitulo ecclesie 
zagrabiensis judicibus nobis ordinariis, dominis nostris graciosissimis, 
ego Dyonisius de Gwdowecz decanus et prebendarii chori ecclesie 
R. D. Vestrarum zagrabiensis in persona tocius communitatis seu 
collegii prebendariorum de eadem, causam et causas, quam alias 
honorabilis dominus Demetrius prepositus ecclesie beate virginis in 
area capitulari R. D. V. zagrabiensi fundate, in sua ac ecclesie sue 
personis racione cuiusdam balnei prope ecclesiam beate virginis 
predictam constructi, eiusque possessionem in cuius videlicet pacifico 
et quieto dominio rite et legittime a tanto et per tantum tempus 
cuius inicii memoria hominum non est, qui eciam tum ipse tum prede- 
cessores sui omnium privilegiorum et instrumentorum pro parte 
prebendariorum et balnei sonantes habuerit paria, scienterque et 
maliciose contra eosdem prebendarios litem moverit et intentavit, 
nec se quoquomodo dictorum privilegiorum et instrumentorum tum 
suorum quam prebendariorum in hac parte excusare poterit, nescitur 





154 Doc. 125. — An. 1510. 








125. 


Anno 1516. mense junio. Zagrabiae. 


Demetrius, praepositus s. Mariae, causá, quam cum pracbendariis de balnco 
egit amissü, ad Thomam, cardinalem ac archiepiscopum Strigoniensem provocat. 


Cum appellacionis remedium a sanctis patribus, sacrorum ca- 
nonum editoribus in relevamen oppressorum vel verosimiliter 
opprimi formidancium salubriter sit institutum et adinventum, ut 
ea, que ab inferioribus judicibus minus juste fierent et agentur, per 
superiores justo juris tramite in melius et in statum debitum refor- 
marentur hinc est, quod ego Demetrius, prepositus ecclesie beate Marie 
virginis in area capitulari zagrabiensi site, in mea et ecclesie mee 
prefate personis coram vobis dominis capitulo ecclesie zagrabiensis, 
dominis meis graciosissimis et te notario publico persona legali et 
autentica ac testibus hiis presentibus et astantibus animo et inten- 
cione provocandi et appellandi, dico, appello et appellacionem deduco 
quomodo licet quedam causa predicte ecclesie mee et per conse- 
quens mea pro parte balnei prope ecclesiam eiusdem beate virginis 
constructi contra dominos prebendarios chori prefate ecclesie zagra- 
biensis capellanos reverendarum dominacionum vestrarum speciales 
per me nomine ecclesie beate virginis prefate mota esset et fuisset, 
in qua causa cum certa jura et vera ac legittima privilegia super 
possessione, proprietateque dicti balnei coram vestris reverendis do- 
minacionibus deducta, utpote judicibus immediatis, fuissent et extitis- 
sent, in qua causa dictum balneum dicte ecclesie mee racione in- 
ductionis privilegiorum et litteralium instrumentalium dictum bal- 
neum tangencium ipsi ecclesie beate virginis adjudicare tenebamini 
et de jure debebatis, vos tamen domini mei reverendissimi non 
curantes huiusmodi privilegiis et litteralibus instrumentis dicte 
ecclesie beate virginis pro parte dictorum dominorum prebendari- 
orum capellanorum V. D. R. specialium indebite et minus juste 
tullistis et fulminastis in gravem dicte ecclesie beate virginis ac 
mee nec non rectorum eiusdem ecclesie futurorum non mediocre 
damnum et jacturam. Unde senciens prefatam ecclesiam beate 
Marie virginis et per consequens se ipsum minus juste et indebite 
gravatum fore, ab huiusmodi itaque injusta et indebita sentencia ad 
reverendissimum in Christo patrem et dominum, dominum Thomam 
divina miseracione tituli sancti Martini in Montibus sacrosancte 
romane ecclesie presbiterum cardinalem, archiepiscopum Strigoni- 
ensem et legatum apostolicum de latere, eiusdemque sedem provoco 
et appello in hiis scriptis, appellansque primo, secundo, tercio in- 











158 Doc. 129. — An. 1516. 





manibusque meis, coram et in presencia testium infrascriptorum 
tradicionem, prefatus dominus Michael prebendarius in persona 
tocius collegii seu communitatis prebendariorum chori sepefate 
ecclesie zagrabiensis petit et requisivit debita cum instancia me 
notarium publicum subscriptum, ut unum vel plura, publicum seu 
publica conficerem instrumentum seu instrumenta, quod et feci 
officio mei thabellionatus incumbente et communi justicia svadente. 
Acta sunt hec et facta anno, indiccione, die, mense, hora, loco et 
pontificatu sicut supra. Presentibus honorabilibus et discretis dominis 
Petro de Pethrovina capellano reverendissimi domini prepositi 
chasmensis, Blasio de Welyke capellano ac egregio Michaele de 
Schytaryo, nec non nobili et circumspecto Joanne de Koznycza, 
Stephano litterato de vico Abbacie notario publico, aliisque quam 
pluribus fidedignis testibus ad premissa vocatis et in testimonium 
premissorum requisitis. 

Et ego Stephanus, natus Mathie de Lepsyncz, clericus zagra- 
biensis dyocesis sacra auctoritate apostolica notarius publicus, quia 
premissis appellacioni, insinuacioni, protestacioni, perleccioni, affixioni 
et manibus meis tradicioni ac exhibicioni, omnibusque aliis et sin- 
gulis, dum sic ut premittitur fierent et agerentur, unacum prenomi- 
natis testibus presens interfui, omniaque et singula premissa sic 
fieri vidi et audivi, ideo hoc presens publicum instrumentum manu 
alterius, me aliis prepeditum negociis, scriptum, exinde confeci, 
signoque et nomine ac cognomine meis solitis et consvetis consig- 
navi et roboravi in fidem et testimonium omnium et singulorum 
premissorum rogatus pariter et requisitus. 


Originale in charta, in archiv. honorab. Collegii. Praebendariorum. 


129. 


Anno 1516. 18. Augusti. Zagrabiae. 


Parochi civitatis Zagrabie nuntiant se jubente Thoma cardinali collegium 
praebendariorum de balneo. lifigans in judicium citasse. 


Egregio Andree Chesio, comiti et prothonotario apostolico, 
arcium et decretorum doctori, ac sacre theologie professori, prepo- 
sito chasmensi et canonico zagrabiensi, causeque et causis ac partibus 
infrascriptis a reverendissimo in Christo patre et domino, domino 
Thoma etc. sancte sedis apostolice de latere legato, judici et com- 
missario specialiter deputato, domino nostro precolendo, Blasius 
sancti Johannis baptiste de nova villa, alter Blasius sancti Marci 





160 Doc. 130. —An. 1510. 


scripturas, privilegia, ubilibet existencia presentem causam et causas 
tangencia, quibus plena fides adhiberi possit, prefato domino De- 
metrio preposito vel eius legittimo procuratori ad curiam legacionis 
deferenda sub penis et censuris in litteris expressis extradari monu- 
imus. Huiusmodi autem nostre execucionis, inhibicionis et monici- 
onis seriem  conscienciose rescripsimus, litteris vestris in specie 
remissis. Datum Zagrabie feria secunda infra octavas assumpcionis 
Marie. Anno domini millesimo quingentesimo sedecimo. 


Originale in charta In archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 92. 
nr. 56. 


| 130. 
Anno 1516. 11. septembris. Budae. 


A Ludovico, Hung. etc. rege, tricesimatores zagrabienses tricesinam ma- 
jorem, quam praescripta est, a civibus et a hominibus capitulo subdilis 
exigentes reprehenduntur. 

Commissio propria domini regis. 
Lodouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris egregiis tricesimatoribus nostris zagrabiensibus salutem et 
graciam. Scripseramus et mandaveramus vobis superioribus tempo- 
ribus per alias litteras nostras ut ultra debitum et preter consvetu- 
dinem ab antiquo in exigendis tricesimis semper observatam, pre- 
sertim vero contra eum morem, qui in civitate nostra montis 
Grecensis in exigendis tricesimis observatus est et observatur, cives 
et colonos capituli zagrabiensis ad solucionem tricesimarum cogere 
non deberetis. Tamen vos, ut nunc ex querelis iteratis capituli 
ecclesie zagrabiensis intelligimus, vos longe aliter quam nos vobis 
mandaveramus in tricesimis exigendis agitis, et ipsos cives et po- 
pulos zagrabienses in duplo gravius, quam justum esset, in tricesimis 
ab eis extorquendis oneratis, quod nos admittere nullo pacto vo- 
lumus. Mandamus fidelitati igitur vestre harum serie firmiter qua- 
tenus a modo deinceps prefatos cives et colonos capituli zagrabi- 
ensis ad solucionen tricesimarum ultra debitum et preterquam 
equum et iustum est compellere, neque eos supra eam solucionem 
tricesimarum, que in civitate nostra montis Grecensis tenetur, 
astringere debeatis, aliud nullo modo facere presumentes. Presentibus 
perlectis, exhibenti restitutis, Datum Bude feria quinta proxima 
post festum nativitatis beatissime Marie virginis. Anno domini mil- 
lesimo quingentesimo sexto decimo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In arch. 
ven. capit. zagrab, Act. Cap. ant. fasc 10. nr. 17. 

















166 Doc. 132. — An. ISIO,. 





apostolicis in omnibus et per omnia obtemperare, scrinia, thecas, 
manualia et prothocolla nostra et ecclesie nostre diligenter perqui- 
rentes in ipsa ecclesia nostra zagrabiensi, nonnullas scripturas et 
registra in quibusdam libris ecclesie in pergameno scriptis et profecto 
satis vetustissimis, uno videlicet capitulari alio psalterio, libris voci- 
tatis, quodque pre vetustate ipsorum vix scriptura legi debito modo 
potest, inter alias multiplices signaturas et memorialia factas de 
morte episcoporum et canonicorum ecclesie zagrabiensis predicte et 
aliarum magnificarum personarum nec non eciam de gestis notabi- 
libus in regno factis, huiusmodi signaturas reperimus, unam in ipso 
libro psalterii sub hac forma: Hic obiit dominus Paulus, archidia- 
conus kamarcensis, qui legavit prebendariis chori ecclesie zagra- 
biensis balneum muratum in possessione dominorum de capitulo 
habitum circa fluvium et unam bonam vineam circa sanctum Sy- 
monem et unum breviarum suum bonum. Anno domini millesimo 
trecentesimo sexagesimo sexto, in festo omnium sanctorum — In 
alio vero libro capitulari eciam continebatur quedam scriptura et 
signatura, que pre vetustate et iterata illigacione ipsius libri legi 
omnino non poterat, verum inter alia continebantur hec verba: 
Hic obiit archidiaconus P. kamarcensis, qui legavit balneum dominis. 
Millesimo trecentesim. . . Quibusquidem signaturis et registris per nos 
sic, ut premittitur, perquisitis et repertis, modo premisso sine dimi- 
nucione et augmento aliquali de verbo ad verbum, nil addendo 
vel minuendo transumptatis, presentibus literis nostris patentibus 
inscribi et inserifacientes prefatis decano et toti communitati duxi- 
mus concedendas, juris ipsorum uberiori pro cautela, harum no- 
strarum vigore et testimonio literarum mediante. Datum feria sexta 
proxima post festum exaltacionis sancte Crucis. Anno domini mil- 
lesimo quingentesimo sedecimo. 


Originale in charta, a tergo vestigium sigilli. In archiv. honorab. collegii. 
Praebendariorum. 


182. 
Anno 1516. 22. septembris. Viterbii. 
Leo X. papa dignitariis capituli Casmensis jubet, ut finem faciant litis, 
que inter collegium praebendariorum et praepositum b. v. Marie de balneo 
agitur. 
Leo papa decimus. Dilectis filiis lectori et cantori ac custodi 
ecclesie chasmensis, zagrabiensis diocesis, et eorum cuilibet. Dilecti 
filii salutem et apostolicam benediccionem. Mittimus vobis suppli- 





168 Doc. 133. — An. ISIO. 


— _ —À — —— 0 —9 nn 





oratores humiliter, quatenus dignetur S. V. causam et causas ap- 
pellacionis et appellacionum predictarum ad eandem sanctitatem 
Vestram, sanctamque sedem apostolicam interposite et interpositarum, 
nullitatis et nullitatum iniquitatis et injusticie dicte pretense absolu- 
cionis sive remissionis expensarum, ac decrete citacionis illiusque 
execucionis, aliorumque gravaminum in appellacionibus desuper re- 
spective interjectis, expressis atentatorum et innovatorum quorum- 
cumque post et contra appellacionis huiusmodi una cum toto ne- 
gocio principali atento Pater clementissime, quod ad eum locum 
in quo judex cause pretense appellacionis adversarii residet non 
est oratoribus tutus accessus, et eciam ad parcendum laboribus et 
expensis utriusque partis, committere et mandare alicui sive aliquibus 
probis viris in diocesi zagrabiensi commorantibus et in qua ambe 
partes morantur et domicilium habent, tam communitim quam 
divisim ac summarie, simpliciter et de plano sine strepitu et figura 
judicii audiendam, cognoscendam, decidendam, fineque debito termi- 
nandam una cum omnibus et singulis suis incidentiis, dependen- 
tiis emergendis, annexis et connexis cum potestate dictum adversarium 
omnesque alios sua communiter vel divisim interesse putandos et 
in executionem citacionis decernendos, nominandos, citandos eisque 
ac omnibus aliis tociens quociens opus fuerit sub censuris eccle- 
siasticis ac pecuniariis penis suo arbitrio imponendis, inhibendis 
et in eventum omnino peticionis omnes et singulas censuras 
et penas predictas contra omnes et singulos contravenientes 
incidisse declarandi, aggravandi, reaggravandi, ecclesiasticum in- 
terdictum imponendi, brachii secularis auxilium invocandi, cetera- 
que alia omnia, et singula dicendi, faciendi et exercendi, 
que merita cause et causarum huiusmodi postulant et requirunt 
premissis constitucionibus quam et ordinationibus apostolicis, stilo 
palacii, ceterisque in contrarium facientibus non obstantibus quibus- 
cumque, statum et merita cause et causarum huiusmodi et omnium 
aliorum de necessitate exprimentis tenorem et conpetencias prO 
sufficienti expressis habentibus. 


E transumpto in charta simplici, ut infra. In arch. colleg. Praebendariorum. 











172 Doc. 135. — An. 1510. 





diaconis, canonicis tam cathedralium tam collegiatarum ecclesiarum 
rectoribus, eorumque vices gerentibus, capellanis, capellarumque 
rectoribus et altarium, ceterisque presbiteris curatis et non curatis, 
notariis et tabellionibus publicis et quibuscunque in et sub dioce- 
sibus strigoniensi, colocensi, bachiensi, quinqueecclesiensi, zagra- 
biensi, wesprimiensi, yawriensi, vaciensi, nitriensi, aliisque intra 
ambitum regni Hungarie et alias ubivis constitutis et existentibus 
et singulariter vobis dominis: N. sancti Marci montis Grecensis, N. 
s. Joannis de Nova villa, N. s. Antonii de vico Latinorum, N. s. 
Martini de vico sutorum, zagrabiensis ; N. b. virginis, N. s. Nicolai, 
N. s. Laurencii et N. s. Petri, strigoniensis, aliisque omnibus et 
singulis ecclesiarum parochialium plebanis in et sub predictis dioce- 
sibus et alias ubilibet existentibus, ad quem et ad quos presentes 
nostre littere pervenerint et qui cum presentibus fueritis requisiti, 
seu alter vestrum fuerit requisitus tam conjuctim quam divisim, 
salutem in domino sempiternam et nostris immo verius apostolicis 
firmiter obedire mandatis. Diligenterque habere in commissis 
litteras siquidem prefati sanctissimi domini nostri pape sub sigillo pis- 
catoris, more romane curie confectas, sanas et integras ac omni prorsus 
suspicionis vicio carentes cum charta supplicacionis papirea interclusa 
coram notario, testibusque infrascriptis per dominum Leonardum de 
Obed sancta cruce, prebendarium chori ecclesie zagrabiensis in sua et 
tocius communitatis prebendariorum chori eiusdem nobis presentatas 
summa cum reverencia et obediencia noveritis nos recepisse huius- 
modi et sub tali tenore: (vid. Doc. 132. de ann. 1516. 22. sep- 
tembris.) Post quarumquidem litterarum apostolicarum presenta- 
tacionem et recepcionem nobis et per nos, ut premittitur factas, 
fuimus per prefatum dominum Leonardum in sua ac quorum supra 
personis debita cum instancia requisiti, ut ad execucionem prescrip- 
tarum litterarum apostolicarum iuxtra traditam seu directam nobis 
formam procedere, litterasque citatorias cum inquisicione contra 
prefatum Demetrium prepositum dicte ecclesie b. virginis in forma 
solita et consveta dare, decernereque dignaremur. Nos autem atten- 
dentes huiusmodi requisicionem fore justam et racioni consonam, 
prefatam citationem cum inhibicione prout a nobis petebatur, dandam 
duximus, damusque et decernimus per presentes. Vestris igitur et 
vestrum cuilibet devocioni in virtute sancte obediencie et sub pena 
excommunicacionis, quam in vos et vestrum quemlibet huiusmodi 
mandatum nostrum immo pocius apostolicum recusantibus, trium 
dierum canonica monicione premissa a die exhibicionis presencium 
vobis de ipsis immediate sequentibus computando, ferimus in hiis 











176 Doc. 137. — An. I5IB. 





Mathie, dei gracia regis Hungarie, Bohemie etc. prorogatoriarum- 
et capituli ecclesie albensis introductoriarum et statutoriarum super 
facto contradiccionis, statucionis dictarum possessionum  Dedych, 
Chernomercz, Bythek et Nowak vocatarum, omnino in territorio 
dicte civitatis existencium, ac cuiusdam vadi Kyralrew vocati, in 
fluvio Zawe habiti, ac juris regii in eiusdem habiti, prefatos judi- 
cem, juratos, ceterosque cives dicte civitatis montis Grecensis, iuris 
regii et alio quovis juris titulo concernente, contentis, legittime 
evocatus nostram in presenciam non venit neque misit, unde ipsum 
in judicio commisimus fore convictum, si se racionabiliter non 
poterit excusare. Presentes autem sigillis egregiorum Balthasar de 
Bathyan et alterius Balthasar de Alap, vicebanorum et comitum 
nostrorum zagrabiensium, fecimus consignari. Datum Zagrabie septimo 
die termini prenotati. Anno domini millesimo quingentesimo de- 
cimo septimo. 

(A tergo.) Pro circumspectis judice, juratis, ceterisque civibus 
civitatis montis Grecensis de iuxta Zagrabiam, contra illustrem et 
magnificum dominum Georgium marchionem Brandemburgensem in 
quem per adepcionem possessionum Dedych, Chernomercz, Bythek 
et Novak vocatarum ac vadi Kyralrew vocati in fluvio Zawe ha- 
biti, presens causa est condescensa judicialis. 


Originale in charta. Tergo impressa duo sigilla. E. collect. d. E. LaSovsky. 


188. 


Anno 1517. 31. januarii. Zagrabiae. 


Communitas civitatis siluam quandam Gregorio Preksavec 4 flor. auri 
vendit. 


Nos communitas civium civitatis montis Grechensis. Memorie 
commendamus tenore presencium significantes quibus expedit uni- 
versis, quod nos quandam silvam nostram communem Goranschycza 
vocatam in Prekrysye habitam, in territorio nostro seu civitatis pre- 
fate inter vias communes undique circumvolutam tam ab orientali et 
meridionali, septemtrionalique nec non occidentali partibus habitam 
et existentem, simul cum omnibus eiusdem silve utilitatibus, juribus, 
usibus, fructuositatibus et pertinenciis universis provido viro Georgio 
Prekzawecz nuncupato, incole et inhabitatori territorii civitatis nostre 
ac per eum suis heredibus, heredumque suorum posteritatibus uni- 
versis pro florenis quatuor auri, et per eundem Georgium Prek- 
zawecz dictum, nobis seu communitati nostre plene datis et perso- 





178 Doc. 140, I4I. — An. 1517. 





Venerabili domino Petro de Grangya, lectori et canonico ec- 
clesie zagrabiensis, uti fratri nobis dilecto. Thomas tituli s. Martini 
in Montibus cardinalis, Strigoniensis, legatus etc. 


Originale in charta. In arch. hon. colleg. Praebendariorum zagrab. 


140. 
Anno 1517. 21. aprilis. Zagrabiae. 


Edictum capituli zagrabiensis de fonte baptismali, qui ad s. Mariae eccle- 
stam parochialem in area capituli: sitam pertinet. 


De anno domini millesimo quingentesimo decimo septimo, 
feria tercia ante festum Georgii martiris. Domini capituliter acceptis 
dictis et allegacionibus certorum testium decreverunt judicialiter, 
quod prepositus beate virginis Marie dé area capitulari zagrabiensi 
pro tempore constitutus, per se personaliter aut suum cappellanum 
singulis futuris annis fontem baptismatis per totam ebdomadam 
resurrectionis Domini exportare ad processionem et postea importare 
ad sacristiam teneatur, et similiter in vigilia Penthecostes; tandem 
completis huiusmodi diebus ad suam ecclesiam parochialem reci- 
pere et tenere pro baptizandis infantibus sit obligatus. 

Petrus lector, de voluntate capituli, 
propria (manu) subscripsit. 

Rubrum capituli eccl. zagrab. In archiv. incl. Accadem, scient, Slavorum 
meridional. II, c. 49. 


141. 


Anno 1517. 31. maii. Budae. 


Ludovicus II., Hung. etc. rex, communitatem civilalis faxis, contributio- 
nibusque regalibus solvendis. liberat. 
Commissio propria domini regis de consilio. 

Nos Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc, Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes quibus expedit 
universis. Quod pro parte et in personis fidelium nostrorum pru- 
dentum et circumspectorum judicis et juratorum civium, ceterorum- 
que universorum incolarum et inhabitatorum civitatis nostre Montis- 
grecensis, nostre in hunc modum expositum extitit Maiestati : quod 
quamvis iidem exponentes ex antiqua libertatis ipsorum prerogativa 
per divos reges Hungarie, nostros scilicet predecessores ipsis gra- 
ciose concessa, ab omni solucione taxarum seu contribucionum re- 





180 Doc. 142. — An. 1517. 





142. 
Anno 1517. 14. junii. Budae. 


Ludovicus II, Hung. etc. rex omnibus nobilibus, civitatibus et regiis felo- 
"iarits vetat, ne a mercatoribus zagrabiensibus pro merce portorium exigant. 
Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris universis et singulis prelatis, baronibus, comitibus, castellanis, 
nobilibus, ipsorumque officialibus; item civitatibus, oppidis et villis, 
earumque rectoribus, judicibus scilicet et villicis, necnon tributariis 
et theloneatoribus presentes nostras visuris salutem et graciam. 
Quum iusti pro iniustis et innoxii pro reorum excessibus non de- 
beant aliquatenus impediri, fidelitati igitur vestre harum serie firmis- 
sime committimus et mandamus, quatinus dum et quando ac quo- 
cienscunque fideles nostri, circumspecti judex et: jurati cives civi- 
tatis nostre Montisgrecensis, aut homines et familiares ipsorum 
pro victuum suorum necessaria acquisicione diversas partes regni 
nostri perlustraturi cum rebus et mercibus ipsorum ad vestras terras, 
tenuta, possessiones, honores, officiolatus ac vestri in medium per- 
venerint, extunc ipsos, hominesque et familiares ipsorum pretactos 
ad quorumvis instanciam in personis judicare vel vestro astare ju- 
dicatui compellere, aut res et quevis bona ipsorum mercimonialia 
arrestare seu prohiberi facere nequaquam presummatis nec sitis ausi 
modo aliquali, signanter pro debitis seu excessibus aliorum. Si qui 
enim quitquam actionis vel questionis contra annotatos cives nostros 
civitatis nostre prefate Montisgrecensis vel eorum alterum habent 
vel habuerint, hii id in presencia judicis et juratorum civium eius- 
dem civitatis nostre legittime prosequantur, ex parte quorum ipsi 
contra eos aut eorum alterum querulanti meri juris et justicie ac 
debite satisfactionis complementum exhibebunt prout dictaverit ordo 
juris. Preterea, quia prefati cives, hospites et inhabitatores dicte 
civitatis nostre antiqua eorum libertatis prerogativa per divos reges 
Hungarie, nostros scilicet predecessores ipsis graciose concessa et 
per paternam condam Maiestatem confirmata requirente, a solucione: 
cuiuslibet tributi seu thelonii tam de personis propriis, quam de 
rebus et bonis ipsorum mercimonialibus quibusvis penitus et per 
omnia exempti esse perhibentur et supportati, ideo vobis universis 
et singulis tributariis, tam nostris regalibus, quam eciam aliorum 
quorumcumque ubivis in terris scilicet et super aquis constitutis 
et existentibus presencium noticiam habituris, similibus nostris re- 
giis damus in mandatis, quatenus amodo prefatos cives et hospites 





182 Doc. 144. — An. 1517. 





in simul convenientibus concorditer fiendis, atque speciale mandatum, 
ut prefertur ipsius Maiestatis regie, illos tres denarios de singula 
porta bonorum suorum ad ipsas zthrasas eque ipsi domini comites 
extradare et exolvere debeant. Quod si fraternitates vestre facere 
noluerint, certe sint, quod nos iuxta mandatum sue Maiestatis eas 
damnificabimus; nolumus enim quo hec miserrima patria ex incuria 
et negligencia sic male pereat. Secus igitur quantum damnum evi- 
tare velint, non faciant, nam contribuentur eciam ex pertinenciis 
Hrazthowycza huiusmodi pecunie, nec sole fraternitates vestre erunt, 
que id faciant. Ex Zrynio die dominico inter octavas sacratissimi 
corporis Christi. Anno domini 1517. 

Petrus episcopus ecclesie 

vesprimiensis et banus. 

(A tergo.) Venerabilibus ac honorabilibus dominis de capitulo 

ecclesie zagrabiensis, fratribus in Christo nobis dilectis. 


Originale in charta, a tergo impressum est sigillum. In archiv. ven. Cap. 
zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 95. nr. 62. 


144. 
Auno 1517. 28. Augusti. Zagrabiae. 


Capitulum zagrab. rogat (Nicolaum de Zenche, ut praebendartis reddat 
domum, quam ab sis parvo pretio recipere voluit. 


Egregie domine amice honorande. Constat Vestre egregie do- 
minacioni quomodo alias in precium domus quondam Domkonis 
tres pecias de purpura sub estimacione nonaginta florenorum pre- 
bendariis et capellanis chori ecclesie nostre dederat, et insuper 
Michaelem Oprasnych fideiussorem pro decem florenis posuerat. Et 
quia iuxta huiusmodi dominacionis Vestre ergregie estimacionem 
purpura vendi per eos hactenus non potuit, neque speratur vendi 
posse, pro eo dicti prebendarii, capellani nostri, eandem dudum 
precio quo fieri potuisset vendere et pro residuo pecunie domum 
servare et tenere intendebant, nisi nos favore dominacionis Vestre 
egregie id faciendum annuissemus. Unde dominacionem Vestram 
egregiam presentibus rogamus diligenter, velit pecuniam domus 
juxta et secundum convencionem exinde factam ipsis prebendariis, 
capellanis nostris, restituere, purpuraque ipsa pro se recipere, ne 
iidem prebendarii capellani nostri cogantur ipsam precio vili quo 
possent vendere et domum pro residuo conservare, dominacionique 
Vestre exinde tedium aliquod et dampnum inferant, et cum hoc ean- 





184 Doc. 146. — An. 1517. 


— 


eosdem venerabili magistro Ladislao de Gerzenche, fratri et con- 
canonico nostro ac altari sancti Emerici in ecclesia sancti regis 
Stephani constructo facte, contradiccionis velamine obviasset, ob 
quamquidem contradiccionem prefatum Demetrium prepositum ad 
instanciam dicti magistri Ladislai ipso instante nostri in presenciam 
- evocari fecissemus ad allegandam et reddendam racionabilem causam 
sue contradictionis. Qui tandem in termino personaliter comparens 
allegavit, quod racione vicinitatis et dominii eo, quod domus illa 
esset sub dominio prepositure beate virginis prefate, ubi ipse esset 
prepositus, magis pertineret ed aum ea racione quam ad magistrum 
Ladislaum. Tandem ex adverso idem magister Ladislaus respondit, 
quod ipsa domus cum curia et horto non solum pro pecuniaria 
solucione sed eciam in sortem elemosine et pro perpetua memoria 
fienda in celebracione missarum in ara sancti Emerici in ecclesia 
sancti regis Stephani per prefatos Paulum litteratum et dominam 
Elizabeth donata et data ac partim vendita extitit, prout hoc in 
aliis litteris nostris fassionalibus clarius continetur. Tamen idem 
magister Ladislaus desiderans pacem, volens inponere finem litis 
benevole consensit, ut domus illa per probos et idoneos viros per 
utramque partem electos estimetur, et tandem valor secundum esti- 
macionem in parata pecunia eidem deponatur, pro qua pecunia 
idem magister Ladislaus in alio loco de novo construere et edifi- 
care vel aliam emere ad prefatam aram sancti Emerici paratum se 
offerebat. Cuius responsionem tanquam legittimam et rationabilem 
admisimus et decrevimus ad estimandam prefatam domum et cu- 
riam, partibus consencientibus. Tandem adveniente termino certi 
cives montis Grecensis et de prefata prepositurä ac eciam de ca- 
pitulo carpentarii, muratores et alii probi viri de parcium voluntate 
electi, unanimi voto et concorditer retulerunt, quomodo ipsi prout 
eis visum fuerat, ubi estimacione et leviori computata, estimaverunt 
dictam domum cum curia ad centum et sexaginta florenos habun- 
dantissime prevalere; ideo nos capitulariter et judicialiter commisi- 
mus prefato Demetrio preposito coram nobis personaliter astanti ut 
quintodecimo die dictam sumpmam pecunie centum et sexaginta 
florenos in parata pecunia coram nobis prefato magisto Ladislao 
deponere, aut similem domum in loco ubi magister Ladislaus volu- 
erit edificare debeat, alioquin ipsum magistrum Ladislaum relin- 
quemus in pacifica possessione et futuros altaristas in perpetuum 
possidendam. Quo termino quintodecimo videlicet die adveniente, 
nedum in eodem sed nec usque in presenciarum prefatus dominus 
Demetrius prepositus ipsam sumpmam pecunie deponere aut edifi- 





186 Doc. I49, 150. — An. 1517. 





ac presens esset integraliter respondere et responderi facere velitis 
et debeatis, prout id eciam de jure facere tenemini; attento pre- 
cipue, quod ipse quevis onera et servicia sibi occasione eorundem 
canonicatus et prebende incumbencia per alium sufficientem in ipsa 
ecclesia supportabit et impendet. Et Vos bene valere optamus. Ex 
arce nostra Strigoniensi dominico die proximo post festum sancte 
Elisabeth vidue. Anno domini 1517. 
Thomas cardinalis strigoniensis etc. ma- 
nu propria. 
(A tergo) Venerabilibus dominis capitulo ecclesie zagrabiensis, 
nobis sincere dilectis. 


Originale in charta, a tergo impressum est sigillum. In archiv. ven. Capit. 
zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 87. nr. 27. 


149. 


Anno 1517. 7. decembris. Crisii. 


Crisii, feria secunda post s. Nicolaum. Capitulum excipit a 
Petro Berizlo bano etc. mandatum statutorium in totale castrum 
Medve et pertinentias apud manus Georgii marchionis Branden- 
burgensis existentes, nescitur quo juris titulo. In festo s. Stephani 
protomartiris dum ad possessionem Kraleucz ad castrum dictum 
spectantem nunc per Georgium habitam, proveniente testimonio 
Stephani Chernich, jobagio in eadem Kraleucz contradixit, per quem 
est evocatus marchio. 


Marcelović. Regesta, ut supra. 


150. 


Anno 1517. Casmae. 


Collegium praebendariorum rogat. canonicos. casmenses, arbitros a papa 
nominatos, ut confirment judicium, quo praepositus s. Marte condemnatus 
est, ut sumptum litis de balneo actae exolvat. 


Coram vobis venerabilibus dominis Michaele cantore et Mathia 
custode, locumtenentibus, canonicisque ecclesie collegiate spiritus 
sancti chasmensis etc. in causa et causis parcium infrascriptarum a sede 
apostolica iudicibus et commissariis specialiter deputatis, ego Gallus de 
Welyke, presbiter chori ecclesie zagrabiensis in persona mea et tocius 
collegii seu communitatis dominorum prebendariorum predicte ecclesie 
zaorabiensis, ago, dico et propono contra et adversus quemdam 





188 Doc. 151. — An. 1518. 





mini per Vestram sentenciam diffinitivam approbare et roborare, 
tamquam legittime latam, condempnareque eundem Demetrium pre- 
positum ad instanciam dominorum prebendariorum in expensis in 
hac causa coram primis judicibus et tandem in secunda instancia 
Strigonii et in curia romana et alias successive factis propter inde- 
bitam molestacionem, salvis aliis dampnis et injuriis nec non inte- 
resse, que pati noluissent pro ducentis florenis, que omnia petunt 
limitari, et eundem Demetrium prepositum condempnari, vestrum 
officium humillime implorantes. 


Originale in charta, in archiv, hon colleg. Praebendariorum. 


151. 

Circa an. 1518. Zagrabiae. 

Communitas. civitatis Petro. Berislavić bano, de quo mala fama procrebruit, 
se ei esse adıdiclam asseverat, 

Nos judex ac jurati, ceterique cives et incole civitatis Montis- 
grecensis. Damus pro memoria, quibus expedit universis, Quod 
licet nos hiis superioribus diebus audita quadam fama, que de re- 
verendissimo in Christo patre et domino, domino Petro episcopo 
ecclesie wesprimiensis ac regnorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie 
bano etc. dominó nostro observantissimo per quospiam malevolos 
levata fuerat et suscitata, de sua reverendissima dominacione er 
eius erga nos favore, benivolencia et solita defensione et tuicione 
addubitare fuerimus coacti. Itaque volentes ab sua reverendissima. 
dominacione superinde fieri cerciores, nonnullos ex nobis juratos 
cives ad eius reverendissimam dominacionem mittendos delegimus, 
medio quorum aperte perspeximus et absque omni dubio intel- 
leximus pro certo, suam reverendissimam dominacionem neque no- 
his, sed nec aliis quibuslibet fidelibus regie Maiestatis, domini nostri 
graciosissimi quippiam dampni aut molestie velle inferre aut inferri 
facere, quin pocius prout antea ita deinceps quoque pro virili sua. 
semper velle defendere et tutari, id quod eciam per suas litteras. 
aifiditatorias et assecuratorias nobis abunde significare dignatus est, 
Ob her nos quoque nolentes sue reverendissime dominacioni ali- 

juam de nobis male suspicionis, sicuti neque de eis est opinionem 
re, omne obsequium, obedienciam et fidelitatem post eam, quam. 
dnprimis regie Maiestati domino nostro graciosissimo debemus, dieto 
j lissimo domino Petro episcopo et bano et non obtu- 
et promisimus, obligantes nosmetipsos, quod si forte casu | 








190 Doc. 153. — An. 1516. 





rebus et bonis ac civitati, domibus et hominibus ac ad ipsos perti- 
nentibus huiusmodi securitatem tam ex parte nostri, quam illorum 
ubique futuram promitteremus, quin pocius pro virili nostra si et 
in quantum regie Maiestati domini nostri graciosissimi iidem fideles, 
nobisque et mandatis nostris obsequiosi sunt futuri, eosdem defen- 
dere, tueri ac protegere sumus policiti immo promittimus et polli- 
cemur harum nostrarum vigore et testimonio litterarum mediante. 
Datum ..... 


E transumpto capituli zagrabiensis, de anno 1518. In archiv incl. Accad 
scient. Slavor. merid. 


153. 
Anno 1518. 23. junii. Zagrabiae. 


Communitate civitatis rogante capitulum zagrabiense htleras quasdam ex- 
| scriptas edit. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
tenore presencium significantes, quibus expedit universis. Quod 
circumspectus vir Michael Oprasnych judex et civis civitatis Montis- 
grecensis in sua ac tocius communitatis civitatis eiusdem personis 
nostram personaliter veniens in presenciam exhibuit et presentavit 
nobis quasdam binas litteras, utrasque munimem et exemplar obli- 
gatoriale in se continentes et denotantes in papiro sub uno contextu 
confectas et emanatas, unoque et eodem sigillo reverendissimi do- 
mini Petri Beryzlo episcopi ecclesie wesprimiensis, necnon regno- 
rum Dalmacie, Croacie et Sclauonie bani etc. prout prima facie 
apparebat clause obsignatas, petens nos debita cum instancia, qua- 
tenus tenorem earundem de verbo ad verbum sine diminucione et 
augmento aliquali presentibus litteris nostris transcribi et transummi 
dignaremur. Quarum prime et unius in serie tenor talis est: (vide 
Doc. 151. de anno 1518.) Secunde vero et alterius continencia 
verbalis erat huiusmodi: (vide Doc. 152. de anno 1518.) Unde nos 
justis et juri consonis peticionibus annotati Michaelis Oprasnych 
modo quo supra porrectis annuentes, prescriptas binas litteras modo 
premisso confectas et emanatas, de verbo ad verbum sine diminu- 
cione et augmento aliquali presentibus litteris nostris patentibus 
inseri et inscribi facientes lege regni requirente, quibus supra 
duximus concedendas juris ipsorum uberiori pro cautela. Datum in 
vigilia beati Johannis baptiste. Anno domini millesimo quingente- 
simo decimo octavo. 


Originale in cbarta, A tergo vestigium sigilli capitularis. In archiv, incl 
Accad. scient. Slavor. merid. 


192 Doc. 155. — An. ISIO. 


solucionem faciendam cogere et astringere vel in ipsa civitate nostra 
descensum facere, et ipsos exponentes vel aliquem eorum in per- 
sonis, rebusque et bonis ipsorum impedire, turbare seu quovis modo 
damnificare non presumatis, quin pocius eosdem eciam ab aliis 
turbatoribus tueri, protegere, manutenere debeatis. Secus non facturi. 
Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude feria tercia 
proxima post festum decollacionis beati Johannis baptiste. Anno 
domini millesimo quingentesimo decimo octavo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv: 
lib. reg. civit. zagrab. 


155. 
Anno 1518. 27. decembris. Budae. 


Paulus de Warda, thesaurarius regius, rogat. capitulum zagrabiense, ut 
Petro Berislavić bano res oppignoratae reddantur, 


Honorabiles domini et amici nobis honorandi. Intelligimus 
reverendissimum dominum episcopum wesprimiensem et banum 
regni Croacie habere quasdas res istic apud vos impignoratas, quas 
regia Maiestas, dominus noster graciosissimus, nobis redimere man- 
dat. Rogamus itaque vos, velitis ipsas res eidem domino bano 
reddere, credita autem et pecunias vestras de presenti subsidio 
istius regni Sclauonie de bonis vestris plene et integre retineatis ; 
pro qua re scripsimus et dicatori eiusdem regni ut vos propter hoc 
vel bona vestra depredare seu quovis pacto turbare nequaquam 
audeat. Secus igitur in hoc non faciatis, et presentes tandem pro 
vestra superinde reservare poteritis expedicione. Datum Bude in 
festo beati Johannis apostoli et ewangeliste. Anno domini 1518. 

Paulus de Warda prepositus sancti Si- 
gismundi, thezaurarius regius etc. 

(A tergo.) Honorabilibus dominis capitularibus ecclesie zagra- 
biensis, dominis et amicis nobis honorandis. 


Originale in cbarta, a tergo impressum sigillum. In archiv. ven. Capit. 
zagrab. Act. Capit. ant. fase. 95. nr. 63. 





194 Doc. 157, 158. — An. 1519. 
dominicam Judica. Anno domini millesimo quingentesimo decimo 


nono. 
E coaevo transumpto. In arch. ven. capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc 
101. nr. 18. 


157. 
Anno 1519. 26. maii. Zagrabiae. 


Capitulum sagrab. communitati civitatis Gregorü Bradač libellum pre- 
catorium edit, | 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
tenore presencium significantes, quibus expedit universis, quod 
circumspectus vir Petrus litteratus, civis civitatis Montisgrecensis 
nominibus et in personis judicis, juratorum ac aliorum civium et 
tocius communitatis civitatis Montisgrecensis predicte, nostram per- 
sonaliter veniens in presenciam exhibuit et presentavit nobis quas- 
dam litteras Gregorii Bradach de Ladomercz, capitanei Nandoral- 
bensis, quoddam obligamen seu compromissum in se denotantes, 
in papiro patenter confectas et emanatas, sigilloque eiusdem, prout 
prima facie apparebat, in margine inferiori cera viridi tecta carta 
papirea impressive sigillatas, petens nos debita cum instancia, qua- 
tenus nos tenorem earundem de verbo ad verbum transummi et 
transcribi presentibus litteris nostris dignaremur. Quarum tenor talis 
est : (vide vol. II. Doc. 263. de anno 1469., 16. Augusti ) Unde nos justis 
et juri consonis peticionibus annotati Petri litterati, modo quo supra 
porrectis, annuentes, prescriptas litteras obligatorias de verbo ad 
verbum sine diminucione et augmento aliquali presentibus litteris 
nostris similiter patentibus inseri et inscribi facientes quibus supra, 
lege regni requirente et communi justicia svadente duximus conce- 
dendas jurium suorum uberiori pro cautela. Datum feria quinta 
proxima post festum sancti Vrbani pape. Anno domini millesimo 
quingentesimo decimo nono. 


Originale in charta. A tergo sigillum capituli impressum. In archiv. incl. 
Accad scient. Slavor. merid. 


158. 
Anno 1519. 2. julii. Budae. 
Ludovmcus Il, Hungariae etc. rex, unicuique. vetat, ne a mercatoribus 
zagrabiensibus pro. merce tributum exigat. 
Commissio propria domini regis. 
Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris universis et singulis nobilibus et alterius cuiusvis status et 


Doc. 158. — An. I5I9. 195 


— — ——— —MM— ———————— —M— M 2 





condicionis hominibus, ubivis per regna nostra Hungarie, Sclauonie 
et Croacie tributa habentibus, tenentibus seu exigentibus, presentes 
visuris, salutem et graciam, Cum fideles nostri prudentes et circum- 
specti judex, jurati, ceterique cives et incole civitatis nostre Montis- 
grecensis antiqua libertatis ipsorum prerogativa requirente ab omni 
tributaria solucione ubilibet per ambitum dictorum regnorum no- 
strorum exempti sint et supportati habeantur, velimusque eosdem 
et ipsorum quemlibet ubique per ipsa regna nostra partesque eisdem 
et sacre corone subiectas penes huiusmodi ipsorum libertates omnino 
tutos esse, liberosque et securos. Fidelitati igitur vestre et cuilibet 
vestrum harum serie firmiter precipientes mandamus, quatinus a 
modo prefatos iudicem, cives, incolas et mercatores dicte civitatis 
nostre Montisgrecensis ad solucionem predictorum tributorum seu 
theloneorum vestrorum contra formam premisse ipsorum libertatis 
et exempcionis arctare et compellere, aut eos vel ipsorum alterum 
propterea in personis rebusque aut quibusvis bonis eorundem im- 
pedire, turbare vel quoquomodo damnificare nusquam et nequaquam 
presumatis nec sitis ausi modo aliquali. Quoniam alioquin com- 
misimus fidelibus nostris banis vel vicebanis eorundem regnorum 
nostrorum Sclauonie et Croacie, ceterisque comitibus vel vicecomi- 
tibus et judicibus nobilium quorumcumque comitatuum eorumdem 
et predicti regni nostri Hungarie parciumque sibi subiectarum in 
quibus scilicet huius mandati nostri per quempiam ex vobis contra- 
rium attentaretur et presentibus firmius mandamus, ut ipsi tributa 
illa et thelonea ia quibus huius contrarium fieret pro Maiestate 
nostra occupare et tamdiu tenere debeant, donec a nobis aliud ac- 
ceperint in mandatis. Et hec volumus eciam per futuros banos, 
vicebanos, comitesque vel vicecomites ac judices nobilium eorum- 
dem regnorum nostrorum et comitatuum semper observari. Secus 
igitur non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum 
Bude in festo visitacionis beatissime Marie virginis. Anno domini 
millesimo quingentesimo decimo nono. Regnorum nostrorum Hun- 
garie et Bohemie etc. anno quarto. 


Originale in membrana. In margine inferiori impressum est sigillum. In 
archivio lib. reg. civ. zagrab. 


196 Doc. 159. — An. 1519. 


159. 

Anno 1519. 9. septembris. Budae. 

Ludovicus II., Hung. etc. rex, Petro Berislavić bano. eiusque hominibus 
vetat, ne cives mercatoresque sagrabienses premant. 
Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fideli 
nostro reverendo in Christo patri domino Petro Beryzlo episcopo 
ecclesie wesprimiensis ac regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie 
et Sclauonie bano salutem et graciam. Graviter admodum conquesti 
sunt Maiestati nostre fideles nostri prudentes et circumspecti judex 
et jurati ceterique cives et inhabitatores civitatis nostre Montisgre- 
censis, qualiter ipsi cives nostri variis injuriis, damnis, oppressio- 
nibus et molestacionibus per vos et homines vestros adeo affice- 
rentur, ut non auderent tuti et securi civitatem ipsam nostram 
exire et neque cum rebus et mercibus eorum, quibus victum acqui- 
rere solent, gracia questus et lucri ad fora et nundinas et ad alia 
loca necessaria progredi, et licet dedissemus ad vos plerasque pro 
ipsis exponentibus litteras nostras preceptorias, eas tamen satis levi- 
ter accepissetis, neque eciam modo a civium nostrorum et dicte 
civitatis nostre vexacione cessaretis, quod Maiestati nostre non potest 
plurimum non displicere et eo magis, quod vestri officii esset eos 
eciam ab aliis quibuscumque impetitoribus defensare. Et quoniam 
nos nullo modo pati possumus neque volumus, ut civitas ipsa 
nostra per vos et homines vestros hoc pacto desoletur, neque quod 
ipsi cives nostri tam gravibus et intollerabilibus injuriis, damnis et 
oppressionibus afficiantur, propterea hortamur et requirimus fidelita- 
tem vestram, eidemque nichilominus harum serie firmiter eciam 
precipiendo committimus et mandamus, quatenus amodo deinceps 
a talibus iniuriis, damnis et oppressionibus prefatis civibus nostris 
inferendis vos una cum vestris hominibus et familiaribus omnino 
abstinere et desistere, immo eosdem cives nostros, prout vestri of- 
ficii est, eciam ab aliis quibuscumque impetitoribus tueri et defen- 
sare ita et taliter debeatis, ut iidem cives nostri non cogantur am- 
plius pro huiusmodi damnis, injuriis et oppressionibus ipsorum nostre 
conqueri Maiestati. Nam alioquin cives ipsos nostros omnibus reme- 
diis opportunis contra vim vestram defendere curabimus. Secus 
igitur ne feceretis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum 
Bude feria sexta proxima post festum nativitatis beatissime Marie 
virginis. Anno domini millesimo quingentesimo decimo nono. 


Originale in charta, In margine inferiori impressum est sigillum. In archi- 
vio lib. reg. civ. zagrabiensis. 





198 Doc. 162. — An. I5I9. 








extradare et restituere recusassent, recusarentque eciam modo in 
preiudicium et damnum, juriumque derogamen dicti domini reveren- 
dissimi et ecclesie sue predicte manifestum. Unde si ex tali minus 
iusta et indebita abnegacione dictarum literarum et literalium in- 
strumentorum aliquam alienacionem bonorum possessionariorum a 
dicta ecclesia et alias confusione vel occupacione metarum, signanter 
autem in provinciis dombrensi et Iwanych existentium, pro quibus 
nunc litis materia suborta foret evenire contigerit, id non culpa 
sive negligencia ipsius domini reverendissimi, sed dictorum domi- 
norum capituli zagrabiensis, tanquam qui sibi dictas literas et lite- 
ralia instrumenta que presertim nunc venirent exhibenda dare et 
restituere recusant, ascribi poterit. Super quibus omnibus et singulis 
premissis idem dominus reverendissimus peciit sibi a nobis literas 
dari protestacionales, quas nos eidem et ecclesie sue prescripte lege 
regni requirente et communi justicia svadente jurium suorum ube- 
riorem ad cautelam duximus concedendas. Datum feria sexta vide- 
licet in festo beatorum Simonis et Jude apostolorum. Anno domini 
millesimo quingentesimo decimo nono. 


Originale in charta, a tergo vestigium sigilli. In archiv ven. Capit. zagrab. 
Act. Cap. ant. fasc. 95. nr. 13. 


162. 


Anno 1519. 31. octobris. Zagrabiae. 


Coram capitulo zagrab. Georgius, prior ord. Praedicatorum zagrab., re- 
cusat de eripienda monasterii possessione, quae vocatur. Stupnik. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
per presentes, quod religiosus frater Georgius de Posegawar, prior 
claustri sancti Nicolai, Zagrabie fundati, in sua ac tocius conventus 
et ordinis fratrum Predicatorum in eodem claustro degencium per- 
sonis, nostram personaliter veniens in presenciam, serenissimum 
principem et dominum, dominum Lodouicum dei gracia Hungarie 
et Bohemie etc. regem, dominum nostrum graciosissimum a dona- 
cione, collacione et consensus adhibicione, item reverendissimum do- 
minum dominum Thomam miseracione divina cardinalem et archi- 
episcopum strigoniensem ac apostolice sedis delegatum de latere etc. 
ac generosam dominam Margaretham relictam condam magnifici 
Johannis Banffy de Alsolyndwa et alios quoslibet cuiusvis status, 
condicionis et preeminencie homines ab occupacione, detencione et 
onservacione possessionum utriusque Zthwpnyk in comitatu zagra- 





200 Doc. 163. — An. 1520. 


Fabianum a prefato condam Zthansa empcionis titulo litteratorie 
concernentem, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis pre- 
fate, tempore judicatus circumspecti et honesti viri Gregorii, filii 
Andree, senioris judicis et concivis nostri de anno domini millesimo 
quingentesimo octavo, feria quarta in profesto beatorum Fabiani 
et Sebastiani martirum, jam dudum preteritis, pro parte ipsius 
condam Fabiani Mylin dicti superinde confecta et emanata ac co- 
ram nobis in specie exhibita et demonstrata fide expresse vidimus 
contineri oculata, simul cum omnibus eiusdem silve utilitatibus, 
juribus, usibus, fructuositatibus et pertinenciis universis provido 
viro Elie de Cirquycsthie, uti incole et inhabitatori territorii civitatis 
nostre, ac per eum suis heredibus pro florenis quinque auri et per 
prefatum Eliam dicto condam Fabiano Mylin, prout coram prefato 
Michaele judice fassus fuit, iam sibi plene datis et persolutis vendi- 
disset et contulisset, immo de consensu vicinorum predictorum ven- 
didit et contulit coram nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenen- 
dam, possidendam pariter et habendam ac iuxta condicionem civi- 
tatis prenotate ab antiquo privilegialiter approbatam quomodocum- 
que voluerit disponendam. Demum vero hiis itaque habitis ibidem 
coram prefato Michaele judice supradicto, idem condam Fabianus 
Milyn sponte et libere fassus fuit in hunc modum: ut ipse quam- 
dam domum suam in dicta Werhowcz habitam simul cum edificiis 
et fundo ac orto eidem subjacente inter vineam prefati Elie a 
septemtrionali parte, ab occidentali usque decursum aque pluvialis 
a meridionali et orientali partibus via communis ipsis circumvicinis 
deservire et pertinere debentibus, habitam et existentem, ipsum scilicet 
Fabianum condam a circumspecto et honesto viro Gregorio pelli- 
fice, seniore judice et concive et domino Johanne presbitero ac 
Dominico similiter presbitero executoribus et commissariis condam 
domini Stephani altariste are sancti Martini in ecclesia hospitalis 
nostri beate Marie virginis fundate, empcionis titulo litteratorie 
concernentem, prout hoc in quadam littera nostra seu civitatis 
prefate tempore judicatus circumspecti et honesti viri condam Jo- 
hannis, filii Anthonii, senioris judicis et concivis nostri de anno 
domini millesimo quingentesimo secundo, feria tercia proxima in 
festo conversionis beati Pauli apostoli iam dudum preteritis, pro 
parte ipsius condam Fabiani superinde confecta et emanata ac co- 
ram nobis in specie producta fide expresse vidimus contineri oculata, 
simul cum omnibus eiusdem domus edificiis, fundi et cunctisque 
utilitatibus, juribus, usibus, integritatibus et pertinenciis universis 
prefato Elie supradicto ac per eum suis heredibus pro florenis 





202 Doc. 164. — An. 1520. 





gratitudo interveniat meritorum, duas missas in qualibet ebdomada 
singulis futuris temporibus, puta: feria tercia de sancto Gregorio 
papa, cuius secunda oracio de sancto Johanne baptista, tercia de 
sancto Laurencio, quarta pro sacerdotibus mortuis, puta: Presta 
quesumus domine, ut anime famulorum tuorum sacerdotum etc. 
quinta ad beneplacitum celebrantis. Et feria sexta missam: Humili- 
avit, cuius secunda oracio de sancto Christoforo, tercia de sancta 
Anna matre Marie, quarta pro commendatis, videlicet: Deus cuius 
misericordie etc., quinta pro voluntate celebrantis cum omni dile- 
gencia et sine defectu aliquali per se et suos successores, sub maiori 
missa ecclesie beati regis Stephani et in ara sancte Trinitatis dicere 
et celebrare compromisisset. Verum idem magister Gregorius se 
recolligens et bene animo deliberans et revolvens, quod quamvis 
ipse tres domos inferiores satis eleganter constructe sufficerent pro 
habitacione ipsius Johannis prebendarii et suorum successorum, 
tamen pro vestibus et aliis rebus ipsius et suorum successorum 
conservandis non sufficerent, ex quo inferior camera de muro facta 
deberet pro victualibus et familia deputari, ac eciam dum contigeret 
aliquem exercitum vel regiam Maiestatem aut magnatem aliquem 
descendere, ipse Johannes prebendarius et sui successores non bene 
essent securi de rebus suis inter exercituantes; considerans eciam 
idem magister Gregorius plurimas incommoditates, quas ipse pre- 
bendarius et sui successores tollerare deberent, presertim simul mo- 
rando et dormiendo cum familia tempore hyemis, quod clericis seu 
presbiteris omnino non convenit, nec haberent quietem in dicendis 
horis canonicis; hiis et multis aliis racionibus convenientissimis motus 
et inductus alias tres domos, licet minores, competentes tamen supra 
duas domos inferiores muratas, similiter stubam, cameram et pre- 
torium de ligno facere proposuisset, de quibus in recompensam tanti 
beneficii dictus Johannes prebendarius, ultra pretactas duas missas 
pro muratis celario et domibus inferioribus ordinatas, prenominatum 
magistrum Gregorium, parentes, consanguineos et benefactores eius 
in devotas et perpetuas oraciones suas scilicet successorum suo- 
rum suscepisset, ac dictas missas perpetuis futuris temporibus cum 
omni diligencia et sine defectu aliquali per se vel per alium ido- 
neum sacerdotem dicere, legere, peragere et celebrare promitteret, 
deberet et teneretur, prout promisit, debebitque et tenebitur, nec 
non et sui successores tenebuntur et erunt obligati; invocans eciam 
idem Johannes prebendarius contra se et suos successores, quominus 
huiusmodi due misse videlicet feria tercia de sancto Gregorio et 
feria sexta Humiliavit cum collectis et oracionibus supra notatis et 





204 Doc. 164. — An. 1520. 





natus divinus cultus diminueretur aut deficeret successive, constitu- 
imus et ordinavimus, ut nullus ex canonicis vel dignitariis ecclesie 
nostre zagrabiensis aut alterius cuiuscumque sive in regno sive 
extra regnum prefatam domum cum missis annexis acceptare, pos- 
sidere aut usui suo quovis modo possit aut valeat occupare per 
cuiuscumque donacionem seu collacionem, quam si aliquando fieri 
contingeret, volumus, dicimus et decernimus contra voluntatem et 
in preiudicium ac iniuriam nostram capitularem et successorum 
nostrorum ex nunc prout ex tunc et ex tunc prout ex nunc fore 
factam et attemptatam, quod in quantum poterimus huiusmodi in- 
juriam (si et in quantum nobis et successoribus nostris irrogata 
fuerit) propulsare volumus et intendimus; immo si pro tempore pre- 
 bendarius domus predicte suis virtutibus et laude dignis meritis 
exigentibus ad canonicatum vel quamcumque dignitatem in ipsa 
ecclesia nostra aut alias promoveri meruerit, ex tunc prout hactenus 
laudabiliter servatum fuit et consvetum, mox et illico prebendam 
ipsam cum annexis et unitis sibi missis prenotatis deserat, que 
tandem statim ad nostram aut successorum nostrorum devolvatur 
collacionem tanquam ad veros et legittimos et indubitatos preben- 
bendariorum dominos et patronos, racionis enim ordo et dignitas 
status exigit et requirit, ne domini canonici cum suis capellanis 
videlicet prebendariis habeant commercia, eisque sint societatis et 
fidelitatis vinculo astricti; alias autem oporteret prebendas diminui 
in divini cultus diminucionem aut canonicorum prefatam prebendam 
occupandi, cum prebendariis et non cum capitulo communicare et 
fidelitatis vinculo astringi. (szc.) Volumus eciam et ordinamus, quod 
copia presencium litterarum nostrarum per dominum lectorem mo- 
dernum de verbo ad verbum in rubeo libro, ubi solent conscribi 
inventaria prebendariorum, penes inventarium eiusdem prebende 
transumpmatur et inscribatur. In cuius rei memoriam et testimonium 
firmitatemque perpetuam presentibus sigillum nostrum auttenticum 
duximus concedendum. Datum feria quarta proxima post festum 
sancti Mathie apostoli. Anno domini millesimo quingentesimo vigesimo. 
Petrus de Grangya lector et canonicus 
ecclesie zagrabiensis sic ut prefertur de 
mandato scripsi. 


Transumptum in arch. ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 101. nr. 19. 





206 Doc. 166. — An. 1520. 


- — — -- - - - ———————————————————— ————— ——————————ÓM- 


Datum Bude in festo visitacionis beatissime virginis Marie. Anno 
domini milesimo quingentesimo vigesimo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. 


166. 


Anno 1520. 2. julii. Budae. 


Ludovicus II, Hung. etc. rex, mandat anis, ut nobilibus quibusdam 
praedicant, ne a civibus zagrabiensibus pro merce tributum exigant. 


Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie banis 
deinceps constituendis salutem et graciam. Ex querelis fidelium 
nostrorum circumspectorum judicis et juratorum, ceterorumque ci- 
vium et inhabitatorum civitatis nostre montis Grecensis non sine 
displicencia accepimus, quod quamvis ipsi et quilibet eorum per 
divos condam reges Hungarie, nostros scilicet predecessores, vigore 
certorum privilegiorum et eciam per Maiestatem paternam felicis 
memorie confirmatorum ab omni et qualibet tributaria solucione 
ubivis in hoc regno et partibus sibi subiectis exempti sint et liber- 
tati habeantur, modo tamen nonnulli ex dominis et regnicolis 
Sclauonie in bonis ipsorum et signanter homines sive officiales re- 
verendissimi in Christo patris domini Thome, tituli sancti Martini 
in montibus sancte romane ecclesie presbiteri cardinalis, strigonien- 
sis, ac patriarche Constantinopolitani et sancte sedis apostolice de 
latere legati etc. iuxta castra eiusdem Jazthrebarzka et Okych; item 
officiales illustris principis Georgii marchionis Brandemburgensis, 
consanguinei nostri charissimi, iuxta castra Krapyna et Rogonok; 
nec non generose domine Elene de Frangapanibus iuxta castrum 
Zamobor; aliique complures similis status atque officiolatus homines 
utputa iuxta Bosyako, castrum prioratus Auranee et Zozedwar simi- 
liter vocata et appellata; juxtaque civitatem nostram Crisiensem et 
quandam possessionem nobilium Bradach, Belawar nuncupatam, 
certaque alia loca constituti, non curatis dictorum civium nostrorum 
libertatibus, eosdem transeuntes exaccione thelonei impedirent atque 
molestarent in gravem injuriam ipsorum et dampnum manifestum. 
Supplicarunt itaque Maiestati nostre dicti judex et jurati, ceterique 
cives et inhabitatores pretacte civitatis nostre montis Grecensis ut 
ipsis superinde de opportuno remedio providere dignaremur; et 
quia nos eosdem exponentes in dictis eorum libertatibus illibate 





208 | Doc. 168. — An. 1520 


huiusmodi eosdem compelleretis, propter que gravamina a plerisque 
usus mercanciarum ibidem intermitteretur. Alii vero ad loca aliena 
diverterent in maximum tricesimarum earumdem ac thelonii dicto- 
rum exponencium et ecclesie ipsorum inibi exigi soliti dispendium 
et jacturam. Unde nos cupientes subditos nostros a casibus noxiis 
indempnos, ut tenemur, preservare, commodaque et utilitates eorum 
promovere, fidelitati vestre harum serie firmissime committimus et 
mandamus, quatenus premissis sic se habentibus, tricesimas Maiestatis 
nostre prefatas ab hiis, qui in aream capitularem dictorum expo- 
nencium cum rebus et mercibus ipsorum pro tempore applicuerint 
ibidem exigere, et nullatenus ad civitatem Maiestatis nostre montis 
Grecensis prefatam ipsos invitos cum rebus et mercanciis eorum 
compellere debeatis. Secus prout indignacionem Maiestatis nostre 
vitare volueritis nulla racione facturi. Presentibus perlectis, exhi- 
benti restitutis. Datum Bude feria tercia proxima post festum visi- 
tacionis beatissime virginis Marie, sub anno domini millesimo quin- 
gentesimo vigesimo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In arch 
ven. capit. zagrab. Act. Cap. Ant. fasc. 10. nr. 52. 


188. 


Anno 1520. 18. septembris. Zagrabiae. 


A capituli zagrab. collegio Praebendariorum eduntur. duo exscripta. diplo- 
mala, quibus. ecclesiae. cathedralis Praebendarii a decima episc. zagrab. 
solvenda | liberantur. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
tenore presencium significantes, quibus exped«t universis. Quod 
honorabilis Nicolaus de Rakonok decanus et prebendarius chori 
ecclesie nostre zagrabiensis in sua ac tocius communitatis collegii 
et prebendariorum nec non altaristarum eiusdem ecclesie personis 
nostram personaliter veniens in presenciam exhibuit et presentavit 
nobis quasdam binas litteras, unas reverendissimi condam bone memorie 
domini Andree, dei et apostolice sedis gracia episcopi ecclesie za- 
grabiensis prefate; alteras similiter reverendissimi olim pie reminis- 
cencie domini Jobannis eadem dei et apostolice sedis gracia ac 
similiter episcopi eiusdem ecclesie, modum et formam  cuius- 
dam exempcionis et libertacionis in se continentes et denotantes 
tenoris infrascripti, in pargameno patenter confectas et emanatas, 
sigillisque eorundem prout prima facie apparebat in pendenti sigil- 





210 Doc. 169. — An. 1521. 


Wladislai, dei gracia alias regis Hungarie et Bohemie etc. in ab- 
sencia eiusdem condam Maiestatis regie locumtenentis, prudentibus 
et circumspectis viris, magistris calcariparibus et seratoribus, civibus 
et inhabitatoribus inferioris similiter regie civitatis Crisiensis, super 
observacione cuiusdam nove czehe seu confraternitatis, continentes 
in se certos et quasi viginti tres articulos libertatis eorundem ad 
honorem et ad laudem dei omnipotentis et beatissime Marie vir- 
ginis, genitricis eiusdem, confectos, per ipsum spectabilem et magni- 
ficum condam dominum Emericum de Peren palatinum etc. in 
persona dicte condam Maiestatis regie presidentem, gratos et ac- 
ceptos privilegialiter in pargameno editas, sigilloque suo, quo tunc 
utebatur maiori in pendenti roboratas, per eosdem vero magistros 
calcaripares et seratores cives et inhabitatores dicte inferioris civi- 
tatis Crisiensis ad literatoriam peticionem nostram ac de benepla- 
cita voluntate et annuencia nostra dictis magistris calcariparibus et 
seratoribus, necnon fabris et gladiatoribus, concivibus nostris, simi- 
liter super volentibus observacione similis czehe per eosdem prius 
cum dictis magistris Crisiensibus, eisdem se ipsos de cetero aggre- 
gandi, satis bona et laudabili concordia facta et firmiter observari 
assumpta, prout ipsis placuit, per nos de maturo omnium nostrum 
consilio fieri consensa, et eisdem ad transumendum traditas, pro 
ipsorum salutifera ut premittitur utilitate et virtute divinorum offi- 
ciorum exinde sequendorum, quorum celebracione fienda, eadem 
se ipsos consequi non dubitant, transummi et transcribi faceremus, 
easdemque et eosdem ac omnia in eis contenta pro grato acceptare 
et eosdem magistros, ut premissum est, nominatim concives nostros 
in simili libertate in eisdem literis articulatim contenta perpetuo 
conservare dignaremur. Quarumquidem litterarum tenor et articu- 
lorum tandem series subsequitur in hunc modum: 

Emericus de Peren, comes perpetuus comitatus Abawy wariensis, 
regni Hungarie palatinus et judex Comanorum ac serenissimi principis 
et domini, domini Wladislai, dei gracia regis Hungarie et Bohemie 
etc. domini nostri graciosissimi impresenciarum in absencia sue Ma- 
iestatis locumtenens. Ad eternam rei memoriam. Decet eos, qui 
per regiam celsitudinem ad reipublice gubernamina preficiuntur ad 
commoda et utilitates subditorum regie excellencie sollicitudinem 
suam inclinare, ac eorundem cuiusvis condicionis existant, raciona- 
biles peticiones admittere, ut ex singulorum membrorum recta pro- 
visione tocius corporis bona disposicio resultet. Proinde ad univer- 
sorum noticiam tam presencium quam futurorum harum serie vo- 
lumus pervenire, quod prefato serenissimo principe domino Wladislao 


*À 





212 Doc. 169. — An. I52T. 


tenebitur. Socius vero alterius magistri, relictam; vel filius magistri, 
filiam alterius magistri in matrimonium ducentes, jentaculum et 
prandium expediant et floren. 1!/, ad ladulam reponant. 

Tercius articulus. Quod nullus penitus hominum extra czeham 
ipsorum magistrorum existentium labores quoscunque artem ipsorum 
concernentes laborare et exercere presumat; et dum ipsi magistri 
aliquem presentis statuti transgressorem perscrutarent, labores apud 
talem repertos auferendi habeant potestatem; quorum media pars 
iudici civitatis, reliqua vero ad dictum altare cedant. Modo simili 
eciam dum quispiam magistrorum calcariparum vel seratorum vel 
alter homo forensis, cuiuscunque status existens, ad ipsam civitatem 
Crisiensem, exceptis nundinis ibidem celebrari solitis, aliquos labores 
undecunque locorum vendendi gracia apportaverit, extunc illi la- 
bores extra nundinas sic reperti aufferantur, et ut premissum est ad 
duas equales partes dividantur. 

Quartus articulus. Quod singulis mensibus una die deputata 
iuxta arbitrium et deliberacionem ipsorum magistrorum una missa 
ad honorem beatissime Marie virginis assumpcionis, per ipsam 
czeham in prescripto altari celebrari facietur, ubi quilibet magistro- 
rum personaliter adesse debeat usque ad complecionem ipsius misse, 
et quicumque magistrorum se absentaverit sine licita negociorum 
suorum excusatione, talis unum fertonem cere exolvat. Eodem eciam 
die magistris in simul congregatis pro tractandis ipsius czehe ne- 
gociis, singulus magistrorum ad pixidem denarios quatuor imponat. 
Preterea etiam singulis mensibus magistri czeharum una die singulas 
officinas seu tabulas ceterorum magistrorum visitare et perlustrare 
debebunt, labores quoque ipsorum diligenter conspiciant, et si 
aliquos ineptos labores reperirent, eosdem recipiant et ad partes 
frangant; nichilominus magistrum apud quem tales inepti labores 
reperti fuerint iuxta suum demeritum ipsa czeha seu confraternitas 
puniat. Magistri vero czehe, pro tempore quo ipsorum officio pre- 
sunt, nil penitus ad pixidem dare tenebuntur. 

Quintus articulus. Quod nullus magistrorum ferrum quotcunque 
in foro vendicioni expositum pro elaboratione artis ipsorum absque 
scitu magistrorum czeharum emere audeat, sed id magistris czehe 
patefacere teneatur; et sic ferrum illud ematur si placuerit et inter 
magistros dividatur, secus faciens puniendus erit iuxta deliberationem 
tocius confraternitatis. 

Sextus articulus. Nullus magistrorum seducere audeat famulum 
alterius magistri ad se, sive per precii augmentacionem aut alia 
quacumque sinistra persvasione, contrarium facere attentans repertus, 





214 Doc. 169. — An. 1521. 


venire rennueret, mox a confraternitate et consortio magistrorum 
exclusus habeatur tamdiu, donec idem se .voluntati magistrorum 
effective conformare studeat, et pro talismodi suis excessibus debitam 
recompensam impendat. 


Undecimus articulus. Quod ipsis magistris in plena czeha 
simul congregatis et constitutis, dum aliquis ex ipsis contra alterum 
magistrum verba contumeliosa sive dehonestatoria proferre ausus 
fuerit, talis quator marcas cere persolvat tociens, quociens talia 
verba inhonesta reiteraverit, premissa pena sibi semper infligatur, 
et ille talem penam mox sine recusa in conspectu magistrorum 
persolvere debebit et tenebitur. 


Duodecimus articulus. Quod cum magistri czeharum per do- 
imnum judicem et consulatum propter negocia civitatem concernentia 
vocati fuerint ut universitatem magistrorum insimul convocari fa- 
cerent, ipsi quoque magistri czeharum commissionibus ipsius domini 
judicis parendo, causam eandem magistris suo modo notificaverint ; 
quicumque ex eisdem magistris jussionibus magistrorum czehe non 
obtemperaret se absentando, talis in uno floreno ad prefatum altare 
convertendum convictus*sit eo facto. 


Tredecimus articulus. Quod mortuo aliquo magistro vel con- 
sorte ipsius, singulus magistrorum cum sua consorte ac omnes socii 
ad sepeliendum tale funus personaliter interesse debeant; quo fu- 
nere sepulto, ipsi dumtaxat magistri per singulum unum solidum 
ad pixidem imponant. Circa obitum autem alicuius socii, iidem 
omnes similiter magistri per unum solidum exsolvant. Dum vero 
filius vel filia alicuius magistri moritur, eotunc sepulto illo funere, 
quilibet magistrorum unum medium solidum ad pixidem persolvat. 


Quartus decimus articulus. Quod nullus magistrorum aliquem 
famulum quamcumque malam famam habentem, aut qui artificium 
integre et cum diligentia non studuisset, ad labores suscipere debeat. 
Contrarium faciens decem fertones cere sine aliqua remissione 
exolvat; nichilominus pro talismodi suo excessu a magistris , omni 
cum reverentia et humilitate veniam impetrare debeat. 


Quintus decimus articulus. Quod dum aliquis magistrorum 
aliquem hominem alterius magistri labores emere volentem ad suam 
officinam clam aut manifeste alliciaverit, talis magister excedens 
puniatur iuxta suum demeritum et magistrorum arbitrium, 

Sextus decimus articulus. Quod ipsi magistri factum debitorum 
artem eorumdem tangencium tantummodo dumtaxat ad quatuor 
florenos se extendens inter se judicare valeant atque possint. 











218 Doc. I7I. — An. I52l. 





nostros in eorum juribus protegere et contra universos illegitimos 
impetitores manutenere ac defensare per quevis remedia necessaria 
debeat et teneatur. Secus igitur non facturi. Presentibus perlectis, 
exbibenti restitutis. Datum Bude in profesto sacratissimi corporis 
Christi. Anno eiusdem millesimo quingentesimo vigesimo primo. 


Originale in charta, In margine inferiori impressum est sigillum. E col- 
lect, E. Lašovsky. 


171. 
Anao 152]. 29. maii. Budae. 


Ludovicus IL, Hung. etc. rex, Ferdinando Frankapan comiti mandat, ut 
sine mora civibus zagrabiensibus reddat quinquaginta quatuor. boves, quos 
pro tributo confiscavit. 

Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fideli 
nostro spectabili et magnifico Ferdinando comiti de Frangapanibus 
salutem et graciam. Ex querelis et supplicacione fidelium nostrorum 
civium et inhabitatorum civitatis nostre montis Grecensis accepimus, 
quod quamvis mediantibus litteris nostris sepius tibi in eo manda- 
verimus, ut illos quinquaginta quattuor boves eorundem civium et 
jobagionum nostrorum per te vi et potencialiter ablatos reddere et 
restitui facere deberes, tu tamen nescitur unde motus, non curatis 
huiusmodi mandatis nostris eosdem cives et jobagiones nostros su- 
perinde contentos reddere vel dictos boves eorum restituere hactenus 
non curasses neque curares eciam modo in,contemptum mandatorum 
nostrorum, dampnumque eorundem civium valde magnum. Quare 
rursum fidelitati tue ex superhabundanti harum serie firmissime 
committimus et mandamus, quatenus acceptis presentibus omni 
dilacione et subterfugio semotis, prefatos boves dictorum civium et 
jobagionum nostrorum integre restituere, aut eosdem superinde 
contentos reddere, et si aliquid accionis cum ipsis jobagionibus 
nostris habueris, id juridice prosequi tenearis. Nam alioquin com- 
mittemus et per presentes committimus futuro bano regni nostri 
Sclauonie, ut ipse prefatos cives et inhabitatores dicte civitatis nostre 
montis Grecensis in damno .diucius relinquere non debeat, sed 
eisdem de opportuno remedio provideat. Secus itaque facere, nullo 
modo facere presumas. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. 
Datum Bude in profesto sacratissimi corporis Christi. Anno domini 
millesimo quingentesimo vigesimo primo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
incl. Accad. scient. Slavor, merid. 


Doc. 172. — An. I521. 219 


172. 
Anno 1521. 15. decembris. Budae. 


Ludovicus IL, Hung. etc. rex, capitulo zagrabiensi per decennium. con- 

cedit, ut mineras. auri, argenti, cupri. aliorumque metallorum indaget, 

aperiat, conferatque in usum suum ea modo condicione, ut lucrum ca- 
merae regiae solvat. 


. Nos Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes quibus expedit 
universis, quod nos tum certorum fidelium nostrorum supplicatione 
Maiestati nostre propterea facta, tum vero pia intencione et sacro 
erga ecclesias dei affectu inclinati, pro augmento cultus divini in 
ecclesia zagrabiensi, proque aliqua utilitate et victu commodiori 
capitularium eiusdem ecclesie ex speciali nostra gracia et potestatis 
nostre regie plenitudine id duximus annuendum et concedendum, 
annuimusque et concedimus presencium per vigorem, ut ipsi ubique 
in montibus, tenutis et territoriis oppidorum, possessionum et quo- 
rumlibet bonorum ac jurium suorum possessionariorum ubilibet in 
his regnis nostris Hungarie et Sclauonie et partibus eorumdem exi- 
stencium et habitorum, mineras auri, argenti, cupri, ferri, plombi, 
stanni et aliorum quorumcunque metallorum reperire et invenire 
poterunt, eas aperiri, fodi, colique et laborari facere; universos 
eciam fructus et utilitates ex illis provenientes semper et in perpe- 
tuum libere percipere valeant atque possint ex presenti graciosa 
nostra annuentia, lucro tamen camere nostre ex illis provenire et 
solvi debendo, salvo remanente; quod prefato capitulo infra decem 
annos a die datarum presencium computando, ut per id tempus 
labor et cultura prefatarum minerarum et fodinarum commodius 
inchoari, continuarique et aliquod incrementum suscipere possit 
graciose condonavimus et relaxavimus, immo condonamus et relaxa- 
mus harum nostrarum vigore et testimonio litterarum mediante. Datum 
Bude die dominico proximo post festum beate Lucie virginis. 
Anno domini millesimo quingentesimo vigesimo primo. 

Relacio magistri Thome, archypresbyteri 
de Beregzouz, secretarii regis. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
ven. Cap. zagrab. Act. Cap ant fas. 1. nr. 20. 


220 Doc. 173, 174. — An. 1523. 


173. 
Anno 1522. 6. decembris. Pragae. 


Ludovicus II, Hung., etc. rex, praecipit. capitulo, ut Johannis Corvini 
res pretiosas pignori oppositas tradat Georgio marchioni Brandemburgens: 


Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Honora- 
biles, fideles, nobis dilecti! Grato animo . . . quod quemadmodum 
vobis. ..... res argenteas et clenodia illustris quondam ducis 
(et bani Johannis Coruini) olim vobis oppignorata, illustri domino 
Georgio marchioni Brandemburgensi, affini et consanguineo nostro, 
ea requirenti restitueritis. Super quarumquidem rerum argentearum 
et clenodiorum restitucione vos vigore et testimonio presencium 
literarum nostrarum quietos et expeditos reddimus et relinquimus. 
Datum Prage in festo beati Nicolai episcopi et confessoris. Anno 
domini millesimo quingentesimo vigesimo secudo. 

(A tergo.) Honorabili capitulo ecclesie zagrabiensis, fidelibus 
nobis dilectis. 


Originale in charta lacerum [n archiv. ven. Capit. zagrab. Act. Cap. ant. 
asc. 83. nr. 48. 


174. 


Anno 1523. 5. januarii. Zagrabiae. 


Johannes | Torquatus Karlović banus nuntiat. episcopum zagrabiensem et 
capitulum zagrab. omnes suas. lites judicio protonotarti regni Slavoniae 
permisisse. 


Nos Johannes Torquatus comes Corbauie ac regnorum Dal- 
macie, Croacie et Sclauonie banus. Memorie commendamus, quod 
reverendissimus in Christo pater dominus Simon episcopus ecclesie 
zagrabiensis coram nobis personaliter constitutus, est confessus . . . 
in hunc modum: quod quamvis inter ipsum dominum episcopum 
ac nonnullos servitores, familiaresque et jobagiones eiusdem domini 
episcopi et ecclesie sue predicte ex una, ac honorabile capitulum 
eiusdem ecclesie zagrabiensis ac similiter nonnullos servitores, fami- 
liaresque et jobagiones eiusdem capituli ex alia partibus, racione et 
pretextu actuum potenciariorum a certis annis ultro citroque ut- 
cumque commissorum varie lites, cause, differencie ac controver- 
siarum materie mote et suscitate atque exorte fuerint, tamen idem 
dominus Simon episcopus volens expensis, fatigiisque et laboribus, 





222 Doc. 176. — An. 1523. 


zagrabiensis predicte, dominum et prelatum nostrum, ac similiter 
nonnullos familiares ac servitores et jobagiones dicti episcopatus, 
per consequensque eiusdem domini Simonis episcopi partibus ex 
alia racione et pretextu certorum actuum potenciariorum a certis 
annis ultro citroque utcumque commissorum, varie lites, cause, 
differencie ac controversiarum materie mote et suscitate atque ex- 
orte fuerint; tamen nos volentes expensis, fatigiisque et laboribus, 
que in prosecucionibus earundem causarum fieri possent parcere, 
easdem causas, lites et controversiarum materias factum dumtaxat 
actuum potenciariorum tangentes et concernentes hucusque inter 
nos et ad nos et eclesiam nostram pertinentes et spectantes quali- 
tercumque et quomodocumque ac ubicumque subortas et motas, 
demptis causis prebendariorum ecclesiae prenotate ac aliis factum 
proprietatis et perpetuitatis tangentibus, revisioni, cognicioni et 
adiudicacioni, finalique conclusioni egregii magistri Stephani Hen- 
czelffy de Petrowcz, judicis curie regie ac regni Sclauonie protho- 
notarii nec non certorum judicum nobilium ac juratorum asseso- 
rum comitatus zagrabiensis per eundem magistrum Stephanum penes 
se eligendorum duximus submittendas, immo submisimus eo modo, 
ut quitquid idem magister Stephanus Henczelffy prothonotarius et 
alii prescripti feria sexta post festum Epiphaniarum domini, nunc 
venturum et aliis diebus ad id aptis et sufficientibus hic Zagrabie in 
causis, litibus, differenciis, controversiarum materiis pretitulatis, factum 
ut prefertur, actuum potenciariorum tangentibus, exceptis dictis pre- 
 bendariis et aliis superius denotatis fecerint, adjudicaverint, judici- 
aliterque deliberaverint ac finaliter concluserint, id atque ea omnia pro 
rato, grato, firmo atque inviolabiliter observare promisimus, promit- 
timusque harum nostrarum vigore et testimonio literarum. Datum 
feria secunda in vigilia Epiphaniarum domini. Anno domini mille- 
simo quingentesimo vigesimo tercio. 

Originale in charta. In archiv. ven Capit. zagrab. Act. Cap. ant. fasc. 67. nr. 9. 


176. 
Anno 1523. 1. februarii. Zagrabiae. 
Coram magistratu. civitatis Georgius Sovinović permutat domum | suam 
|. dncohatam agro Emerici. literati, qui ultro 35 flor. annumeravit. 
Nos Michael, filius Mathei, judex, Michael, Georgius, alter 
Georgius, Martinus, Mathias, Nicolaus, Georgius et alter Georgius 
jurati, consiliarii et universi cives civitatis montis Grecensis. Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes, quibus expedit 





224 Doc 177. — An. 1523. 


177. 


Anno 1523. 5 februarii. Crisii. 


Communitalte civitatis rogante, ul fines possessionum restituantur, Johannes 
Torquatus banus. capitulo casmensi praecipit, ul legatum. suum. mittat, 


Amicis suis reverendis capitulo ecclesie chasmensis, Johannes 
Torquatus comes Corbauie ac regnorum Dalmacie, Croacie et Scla- 
uonie banus, amiciciam paratam cum honore. Dicitur nobis in per- 
sonis prudentum et circumspectorum judicis et juratorum cetero- 
rumque civium civitatis montis Grecensis, quomodo eadem civitas 
Ipsorum exponencium mons Grecensis in comitatu zagrabiensi ex- 
istens, nunc apud manus eorumdem exponencium pacifice habita, 
legittima reambulacione et novarum metarum ereccione circum- 
quaque plurimum indigeret; super quo vestram amiciciam harum 
serie petimus diligenter, quatenus vestrum mittatis hominem pro 
testimonio fidedignum, quo presente Nicolaus de Pezerio, sin Paulus 
de Nezpessa, vel Johannes de eadem seu alter Johannes Parys de 
Adamowcz, sive Georgius Barbarych de Jazenowcz aut Johannes 
Sampo de Thoplychycza, aliis absentibus, homo noster, ad faciem 
dicte civitatis montis Grecensis vicinis et commetaneis eiusdem uni- 
versis inibi legittime convocatis et presentibus accedens, reambulet 
eandem civitaten; circumquaque per suas veras et antiquas metas, 
novas juxta veteres in locis necessariis erigendo, reambulatamque 
et ab aliorum juribus possessionariis metaliter separatam et distinc- 
tam relinquat, statuatque eandem prefatis exponentibus jure eisdem 
incumbente perpetuo possidendam, si non fuerit contradictum; 
contradictores vero, si qui fuerint, evocet eosdem contra prefatos 
exponentes nostram in presenciam ac octavas festi Epiphaniarum 
domini proxime venturi in sedem zagrabiensem, racionem contra- 
diccionis eorum reddituros, et post hec huiusmodi reambulacionis, 
metarum ereccionis et statucionis seriem cum cursibus metarum 
inibi erigendarum, contradictorumque et evocatorum, si qui fuerint, 
vicinorumque et evocatorum commetaneorum, qui premisse ream- 
bulacioni et statucioni intererunt nominibus, octavas ad predictas, 
ut fuerit expediens, nobis suo modo amicabiliter rescribatis in dic- 
tam sedem zagrabiensem. Presentes autem sigillo novo egregii Pauli 
Kerecheny de Kanyaffewlde vicebani et comitis nostri crisiensis 
fecimus consignari. Datum Crisii feria quinta proxima ante festum 
beate Dorothee virginis et martiris. Anno domini millesimo quin- 
gentesimo vigesimo tercio. 





226 Ä Doc. 179. — An. 1531. 


179. 
Anno 1523. 31. maii. Budae. 


Ludovicus Il, Hung. etc. rex, Simoni episcopo zagrabiensi, eiusque. suc- 
cessoribus dat jus praepositi s. Mariae nominandi atque constituendi, 


Commissio propria domini regis. 

Nos Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes quibus expedit 
universis. Quod nos ex declaracione fidelis nostri reverendi in Chri- 
sto patris domini Simonis dei et apostolice sedis gracia episcopi 
ecclesie zagrabiensis intelleximus, quomodo predecessores sui epis- 
copi eiusdem ecclesie sue zagrabiensis jus patronatus perpetuum 
in prepositura alias abbacia ecclesie beatissime Marie virginis in 
area capituli eiusdem ecclesie sue zagrabiensis habuissent et eo 
semper fuissent usi, idem quoque dominus episcopus uteretur eciam 
ad presens; sed quia littere sive privilegia de huiusmodi jurepa- 
tronatus utcunque deperdite essent et amissa, supplicavit nobis idem 
dominus episcopus humiliter et devote, ut illud ipsum juspatro- 
natus, quo ipse et dicti predecessores sui sunt usi, atque eciam 
nunc ipse uteretur, de novo in eundem ac successores suos episco- 
pos prefate ecclesie sue zagrabiensis transferre ac eidem et suis 
predictis successoribus dare et concedere dignaremur. Supplicatione 
itaque predicti domini episcopi, meritisque et virtutibus ac precla- 
rissimis animi dotibus, quibus eundem pollere accepimus inducti, 
maxime vero ea devocione, qua in beatum Stephanum regem in 
cuius nomine dicta ecclesia zagrabiensis fundata existit afficimur, 
ne idem dominus episcopus et predicti sui successores antiquo jure 
ipsius ecclesie sue priventur aut careant, quoque salubrius et com- 
modius officium prelature in ipsa ecclesia zagrabiensi exercere pos- 
sint, huiusmodi juspatronatus nostrum regium, quod in dicta pre- 
positura sicuti et in aliis huius regni nostri ecclesiis habemus in 
eundem dominum episcopum et dictos suos successores duximus 
transferendum ac eisdem dandum et concedendum, ut ipsi tam diu 
donec et quousque dicte ecclesie zagrabiensis fungentur prelatura dictam 
preposituram alias abbaciam beatissime Marie virginis deinceps quo- 
ciens et quandocumque de jure et de facto vacaverit, personis ido- 
neis, benemeritis et hiis quos dignos esse judicaverint, dicti juris 
patronatus nostri regii eisdem per presentes, ut prefertur concessa 
et eorum ordinaria auctoritatibus, conferre et de ipsa semper pro- 
videre libere possint et valeant pleno jure, immo transferimus denuo, 
damusque et concedimus harum nostrarum secreto sigillo nostro, 





228 Doc. IBI. — An. 1523. 





Jacobo phisico regie Maiestatis et domina Mylycza consorte sua 
empcionis titulo litteratorie concernentem, simul cum omnibus 
eiusdem novi loci, jam ut prefertur ex silva et vepribus exstirpati, 
utilitatibus, juribus, usibus, fructuositatibus et pertinenciis universis 
providis et honestis Marco Wchych dicto et Vrsule consorti eiusdem 
uti jam novis incolis et inhabitatoribus territorii civitatis nostre ac 
per eos ipsorum heredibus pro florenis octo auri et per eundem 
Marcum Wchych prefato Emerico litterato, prout ipsemet coram 
nobis retulit jam sibi plene datis et persolutis, pro ereccione nove 
domus, ut prefertur, ac aliorum edificiorum vendidisset et contu- 
lisset, immo de consensu vicini predicti vendidit et contulit coram 
nobis jure perpetuo et irrevocabiliter tenendum, possidendum, pa- 
riter et habendum, ac iuxta condicionem civitatis prenotate ab 
antiquo privilegialiter approbatam, quomodocumque voluerit dispo- 
nendum. In cuius rei memoriam, testimonium, firmitatemque per- 
petuam presentibus sigillum nostrum commune duximus imprimen- 
dum. Datum feria tercia proxima ante festum sacratissimi corporis 
Christi. Anno domini millesimo quingentesimo vigesimo tercio. 


Originale in membrana. A tergo impressum est sigillum communis. In 
archiv. inclit, Accad. scient. Slavor. merid. 


181. 
Anno 1523. 8. julii. Budae. 


Petrovina et Siljakovina possessionibus | communitati civitatis adjudicatis, 
Ludovicus Il., Hung. etc. rex, capitulo mandat, ut communitatem civitatis 
in bona inducat. 


Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et graciam. Noveritis, 
in discussione et examine cuiusdam cause inter generosam domi- 
nam Margaretham relictam magnifici condam Johannis Banffy de 
Bolondus, filiam videlicet magnifici olim Johannis Hennyng de 
Zomzedwar ut actricem ab una, ac magnificos Johannem Dragffy 
de Belthewk pridem magistrum thavernicorum nostrorum, nunc 
vero comitem Themesiensem et parcium inferiorum capitaneum 
generalem ab altera, et Petrum Erdewdy de Monyarokerek a tercia 
partibus, racione et pretextu universorum castrorum, castellorum, 
oppidorum, villarum, prediorum ac quorumlibet jurium possessiona- 
riorum magnifici condam Andree, filii dicti olim Johannis Hennyng 
ubilibet adjacentium coram nostra personali presencia mote et ver- 





230 Doc. 182. — An. 1523. 





fienda, cuius series, ut fuerit expediens, ad terminum intra speci- 
ficatum est reportanda. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. E collect den. Ra- 
doslai Lopašić. 


182. 


Anno 1523. 15. julii. Budae. 


Ludovicus 1]. Hung. etc. rex, confirmat privilegium a Mathia rege. ci- 
vibus zagrabiensibus datum, quo a vestigalibus tribulisgue pro merce 
solvendis. liberantur. 


Nos Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes quibus expedit 
universis. Quod fideles nostri prudentes et circumspecti Mychael 
Oprasnych iudex ac Emericus litteratus Mikulych et Georgius lit- 
teratus iurati cives civitatis nostre Montisgrecensis suis ac univer- 
sorum civium et communitatis eiusdem civitatis nostre nominibus 
et in personis Maiestati nostre venientes in presenciam, exhibuerunt 
nobis quasdam litteras serenissimi principis condam domini Mathie 
regis Hungarie, precedessoris nostre bone memorie, in pargameno 
sub dupplici sigillo suo privilegialiter confectas, habentes in se 
confirmative tenorem quarumdam litterarum capituli ecclesie Al- 
bensis, paria litterarum serenissimi condam Bele regis Hungarie 
etc. super non solucione tributi et tricesimarum prefatis civibus 
concessarum continencium, tenoris infrascripti, supplicantes Maie- 
stati nostre iidem Mychael iudex, Emericus litteratus et Georgius 
litteratus iurati cives in sua et dictorum civium ac communitatis 
predicte civitatis nostre Montisgrecensis nominibus, ut precriptas 
litteras dicti condam Mathie regis et omnia in eis contenta ratas, 
gratas et accepta habentes, litterisque nostris privilegialibus de verbo 
ad verbum inscribi facientes approbare, illasque eisdem judici, 
iuratis, ceterisque civibus et toti communitati predicte civitatis 
nostre Montisgrecensis, modernis scilicet et futuris innovantes per- 
petuo valituras confirmare dignaremur. Quarumquidem litterarum 
tenor talis est: (vide vol. II. Doc. 231. de anno 1464. 24. martii.) 
Nos igitur supplicacionibus dictorum judicis et juratorum civium 
nostrorum per eos suis ac tocius civitatis nostre predicte Montis- 
grecensis nominibus nostre Maiestati porrectis, regia benignitate 
exauditis et clementer admissis, prescriptas litteras dicti condam 
domini Mathie regis non abrasas, non cancellatas, nec in aliqua 





232 Do. 184. — An. 1523. 





perpetuum contulissse dinoscebatur, tenoris infrascripti, supplicantes 
Maiestati nostre prefati Michael judex et Emericus ac Georgius jurati 
cives suis et dictorum civium ac tocius communitatis predicte civi- 
tatis nostre Montisgrecensis nominibus, ut prescriptas litteras condam 
domini Mathie regis et omnia in eis contenta ratas, gratas et ac- 
cepta habentes, litterisque nostris privilegialibus verbotenus inscribi 
facientes approbare, illasque eisdem judici, juratis, ceterisque civibus 
et toti communitati predicte civitatis nostre Montisgrecensis modernis 
scilicet et futuris innovandas perpetuo valituras confirmare digna- 
remur, Quarum quidem litterarum tenor talis est: (vid, vol. II. doc. 
275. 20. maji ann. 1472.) Nos igitur supplicacionibus dictorum 
judicis et juratorum civium nostrorum per eos suis et tocius com- 
munitatis dicte civitatis nostre Montisgrecensis nominibus et in per- 
sonis nostre Maiestati porrectis, regia benignitate exauditis et cle- 
menter admissis, prescriptas litteras dicti condam domini Mathie 
regis non abrasas, non cancellatas nec in aliqua sui parte suspectas 
presentibus litteris nostris privilegialibus sine dominucione et aug- 
mento aliquali insertas, quoad omnes earum continencias, clausulas: 
et articulos eatenus quatenus eedem rite et legittime existunt ema- 
nate viribusque earum veritas suffragatur, acceptamus, approbamus 
et ratificamus ac easdem et omnia in eis contenta memorate civitati 
nostre Montisgrecensis et per consequens civibus, hospitibus et in- 
habitatoribus in eadem pro tempore commorantibus innovantes 
perpetuo valituras confirmamus harum nostrarum, quas secreto sigillo 
nostro quo ut rex Hungarie utimur, impendenti communiri fecimus 
vigore et testimonio litterarum mediante. Salvis juribus alienis. 
Datum Bude in festo divisionis apostolorum. Anno domini mille- 
simo quingentesimo vigesimo tercio. Regnorum nostrorum predic- 
torum anno octavo. 











Originale in membrana. Zona sericea cerulei et viridis coloris. In archiv. 
inclit. Accad scient Slavor. merid. 


184. 
Anno 1523, 22 julii. Budae, 

Communitatem civitatis eiusque bona defendens. Ludovicus IT, Hung, etc. 
rex, Johanni Torquato bano praecipit, ut communitatem ab insectatorum 
injuria tueatur. 

Commissio propria domini regis 
Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fideli 
nostro spectabili et magnifico Joanni Torquato, comiti Corbauie, 
regnorum nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie bano salutem 


di 





234 Doc. 186. — An. 1523. 





dicium eiusmodi iurium et libertatum ipsorum manifestum. Sup 
plicatum igitur extitit Maiestati nostre pro parte eorundem expo 
nencium ut superinde opportune ipsis providere dignaremur. Nos 
vero, prout ex officio iusti principis debemus, volentes prefatos cives 
nostros et eorum quemlibet in suis libertatibus conservare, manda- 
mus fidelitati vestre firmiter, quatenus prefatos exponentes deinceps 
contra quoscunque illegittimos impetitores, qui videlicet eos in locis 
tributorum contra premissam libertatem eorum impedirent, turbarent 
et molestarent per occupaciones eciam, si opus fuerit, theloneorum 
talium, tueri, protegere et defensare ac manutenere debeatis et tene- 
amini nostre Maiestatis in persona et aucthoritate presentibus vobis 
in hac parte attributa et iusticia mediante. Secus non facturi. Pre- 
sentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude in festo beate 
Marie Magdalene. Anno domini millesimo quingentesimo vigesimo 
tercio. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
inclit. Accad. scient. Slavor. merid. 


* 186. 
Anno 1523. 22. julii. Budae. 


Ludovicus Il. Hung. etc. rex, nobilibus possessionatis, civitatibus. etc. 
vetat, ne a mercatoribus zagrab. pro merce portorium vel telonium exigere 
audeant, 

Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris universis et singulis dominis prelatis, comitibus, baronibus, 
nobilibus, castellanis, vicecastellanis atque eorundem officialibus 
quovis nomine censeantur, nec non civitatibus, oppidis et villis, 
judicibus et juratis, item theloneatoribus ac quorumcumque thelone- 
orum et tributorum exactoribus aut eorum vices gerentibus, tam 
scilicet nostris quam alienis in regno nostro Hungarie et partibus 
eidem subiectis ubivis constitutis et existentibus, presentes visuris, 
salutem et graciam. Quoniam nos volentes civitatem nostram montis 
Grecensis ab illa desolacione et inopia in quam superioribus annis 
est redacta relevari, utque cives et inhabitatores eiusdem civitatis 
nostre eo facilius victum querere, numeroque et opibus augeri, mu- 
rosque civitatis atque alia munimenta ante aliquot annos ab eis 
inchoata pro commodiore defensione tocius regni nostri Sclauonie 
continuare et absolvere possint, privilegia a divis regibus Hungarie 
super exempcione solucionis quorumcumque theloneorum seu tri- 





236 Doc, 187. — An. 1523. 





nostre zagrabiensis prebendalis a septemtrionali siquidem partibus 
venerabilis magistri Bartholomei de Klokoch fratris et concanonici 
nostri canonicalis domus vicinantur, in ruina, articulisque et neces- 
sitatibus suis reformare, restaurare, construere et bono modo meli- 
orare, nec non unam perpetuam missam de sancto Johanne baptista 
Christi cum collectis : prima propria, secunda pro sacerdote defuncto, 
tercia de omnibus sanctis, quarta pro voto celebrantis, quinta vero: 
Exaudi etc; in casu autem, quo dies festivus, solemnis vel supra 
evenerit, missa ipsa de tempore cum collectis quibus supra cele- 
bretur qualibet feria quarta singulis ebdomadis in ara sancte Ely- 
zabeth vidue in ecclesia nostra zagrabiensi prenominata sub minori 
officio, quo Requiem communitatis nostre dici et celebrari consvevit, 
fundare; item domum suam de novo in arce zagrabiensi constructam. 
et erectam, nec non quasdam duas vineas suas, unam viginti quin- 
que florenis emptam, alteram autem penes eandem de novo plan- 
tatam ad decem ligonizatores in promonthorio Laschyna et territorio 
vici Latinorum habitam, eidem prebende et domui annectere et 
alias in quantum possibilitatis sue fuerit presertim in coemendo 
fenili competenti eidem prebende inter cetera sumpme necessario, 
nec non in vita et in mortis articulo tam in pecuniis quam aliis 
rebus pro sua suorumque parentum et consanguineorum atque be- 
nefactorum et eciam illius prebende primitivi et principalis funda- 
toris et institutoris animarum salute, ad laudem, gloriam et honorem 
dei omnipotentis et tocius curie celestis dotare proposuisset, velletque 
et niteretur de facto, supplicans nobis humillime quatenus huiusmodi 
suum bonum, honestum et laudabile propositum et intencionem 
approbare, ratificare, illique nostrum graciosum et benivolum con- 
sensum pariter et assensum prebere, annuere et concedere digna- 
remur. Nos autem, quibus incumbit justa petentibus non denegare, 
quinimmo iuxta sanctiones canonum salubriter ad id venire et 
requirere, quo divinus cultus in dies magis ac magis in ecclesia 
ipsa nostra augmentetur et incrementum paciatur, alii quoque ex- 
emplum boni operis plena cum animadversione sumpmere possint 
et valeant, huiusmodi supplicacionibus dicti domini Johannis benigne 
inclinati nostrum graciosum atque benignum talismodi saluberrime 
laudabilique et benemerite institucioni, factioni et ordinacioni duxi- 
mus prebendum et prebemus firmiter et inviolabiliter per futuros- 
que prebendarios et rectores eiusdem prebende et domus posses- 
sores pro tempore constitutos in continuanda et dicenda ipsa missa. 
tenendos, habendos, reputandosque et stabiliendos, adicientes statu- 
entes et ordinantes id et hoc ne prescriptam domum prebendalem 


Doc. 188. — An. 1523. 237 


sic ut prefertur erectam, restauratam et reformatam aliquis ex 
concanonicis impetrare, acceptare et possidere aut usui suo quovis 
modo possit aut valeat occupare per cuiuscunque donacionem vel 
collacionem, alioquin contra voluntatem et in preiudicium et in- 
iuriam nostram capitularem et succesorum nostrorum ex nunc prout 
ex tunc et extunc prout ex nunc talis impetrator, acceptator et 
possessor noverit factam fore et attentatam fuisse. Quodque ne 
ipsa saluberrima ordinacio in successu temporum anichiletur et in 
oblivionem devenire possit, copiam harum nostrarum litterarum per 
modernum dominum lectorem nostrum in nostrum librum iussimus 
inscribendam eo facto. In cuius rei memoriam et testimonium, 
firmitatemque perpetuam sigillum nostrum auttenticum duximus 
appendendum. Datum feria sexta in festo sancti Galli confessoris. 
Anno domini millesimo quingentesimo vigesimo tercio. 

Petrus de Grangya lector et canonicus 

ecclesie zagrabiensis, sic ut prefertur, de 

mandato scripsit. 


Transumptum in charta In arch. ven. Cap. zagrab. Act. cap. ant. fasc, 
101. nr. 21. 


188. 


Anno 1523. 29. octobris. Casmae. 


Valentinus notarius chasmensis, feria quinta post festum ss. 
Simonis et Judae: Petro Grangya, lectori. Mitto processum ad in- 
stantiam procuratoris fiscalis contra castrenses de Medvevara ratione 
sacrilegae manuum injectionis in plebanum de Vrabchia factam, 
emanatum, quem et prius misissem,si quis sollicitasset pro eo, quem 
dudum cantor in sede praesentaverat et in manus meas assignaverat, 
tamen idem, tum maxima infirmitate tum aliis episcopi zagrabiensis 
negotiis praepeditus, ad extrahendum huiusmodi processum minime 
sollicitare potuit. 


Marcelovic, Regesta, ut supra. 


238 Doc. 189. — An. 1524. 





189. 
Anno 1524. 7. februarii. Zagrabiae. 


Coram capitulo zagrab. legati communitatis civitatis contra unumquemque, 
praecipue contra Margaretam Hening et Stephanum. Deeshazi qui Petro- 
vinam et Siljakovinam, possessiones. civitatis vindicant, intercessionem faciunt. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
per presentes, quod nobiles et circumspecti Michael judex, alter 
Michael Opprasnych, Emericus litteratus et Marcus Posegay seniores 
judices et cives civitatis montis Grecensis in suis ac tocius commu- 
nitatis civitatis eiusdem personis nostram personaliter venientes in 
presenciam, serenissimum principem et dominum, dominum Ludo- 
uicum dei gracia regem Hungarie et Bohemie etc. dominum nostrum 
graciosissimum a donacione, collacione et consensus adhibicione ; 
magnificam vero dominam Margaretham Hennyng, magnifici condam 
Johannis Banffy de Bolondos relictam ac egregium Stephanum 
Deeshazy et generosam dominam Annam vocatam, consortem eiusdem, 
aliosque quoslibet cuiusvis status, condicionis et preeminencie homines 
ab occupacione, detencione et conservacione totalium possessionum 
Pethrowyna et Sylakowyna vocatarum in comitatu zagrabiensi existen- 
cium juri eorundem protestancium spectancium et pertinere deben- 
cium seque ipsos quovis exquisito colore in dominium earundem 
possessionum et suarum pertinenciarum intromissione, ascripcione 
et perpetuacione, usuumque et fructuum ac quarumlibet utilitatum 
earumdem percepcione seu percipifactione factis quomodolibet vel 
fiendis publice et manifeste inhibuerunt contradicendo et contra- 
dixerunt inhibendo harum nostrarum vigore et testimonio litterarum 
mediante. Datum die dominico proximo post festum sancte Dorothee 
virginis et martiris. Anno domini millesimo quingentesimo vigesimo 
quarto. 


Originale in charta. A tergo vestigium impressi sigilli. In archiv. incl. 
Accad scient. Slavor. merid. 





240 Doc. I9I. — An. 1524. 

certum et brevem terminum partibus ipsis per vos prefigendum" 
coram vobis et vestri in presenciam evocatis, examinatisque parcium 
juribus, si prescriptam exequucionis seriem indebite interturbatam 
fuisse agnoveritis, rursus easdem possessiones ipsis exponentibus 
restatui et eosdem in dominium earundem introducere ac contra 
dictos Stephanum Deshazy ac dominam  Margaretham relictam, 
socrum et Annam consortem eiusdem et alios quosvis illegittimos 
turbatores, in eisdem tucri et defendere modis omnibus debeatis et 
teneamini auctoritate nostra vobis presentibus attributa et justicia 
mediante. Secus non facturi. Presentibus perlectis, exhibenti resti- 
tutis. Datum Posonii feria quarta Cinerum. Anno domini millesimo 
quingentesimo vigesimo quarto. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
inclit Accad. scient. Slavor. merid. 


181. 


1524. 26. februarii. Zagrabiae. 


Michael de Scitarjevo judex | nobilium coram Johanne Torquato bano, 
statulionem bossessionis Petrovina civitali montis Grecensis, ipso insciente 
factam, irritam declarat. 


Nos Johannes Torquatus, comes Corbauie ac regnorum Dal- 
macie, Croacie et Sclauonie banus. Memorie commendamus, quo- 
modo egregius Michael de Schytario, alias iudex nobilium comitatus 
zagrabiensis, coram nobis personaliter constitutus, confessus est eo 
modo: quod prout idem percepisset, nobilis Michael Gwrgekowych 
vicesgerens suus, nescitur qua racione fretus, quandam fassionem, 
qualiter videlicet in execucione cuiusdam statucionis in facto pos- 
sessionis Pethrowyna in predicto comitatu zagrabiensi existentis, 
habite, pro parte civium civitatis Montisgrecensis facta, cum regio 
et capituli zagrabiensis hominibus ambulasset, preter scitum et vo- 
luntatem dicti Michaelis de Schytario, domini scilicet sui coram eodem 
capitulo fecisset, cum tamen huiusmodi execucionis fassio non per 
prefatum Michaelem Gwrgekowych vices gerentem, sed personaliter 
per ipsum Michaelem de Schytario iudicem nobilium ita tamen, 
si quid ad eundem in ea re pertinuisset coram dicto capitulo fieri 
debuisset. Et quia prefatus Michael de Schytario ad eam huiusmodi 
execucionem ac fassionem exinde fiendam minime consensisset, ideo 
fassio dicti Michaelis vicesgerentis sui in ea re facta nullius vi- 
“oris existeret; unde prefatus Michael de Schyatrio, iudex nobilium, 





242 Doc. 193. — An. 1524. 





cunda proxima ante festum beati Laurencii martiris. Anno domini 
millesimo quingentesimo vigesimo quarto. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
incl. Accad. scient. Slavor. merid. 


193. 
Anno 1524. 15. octobris. Budae. 


Ludovicus II, Hung. etc. rex, capitulo zagrab. jubet, ut Turcorum 
impetu imminente suas. copias. bene armatas. mitlat sub bani. imperium, 
neve ad exercitum sustentandum pro portis, sed pro fumis tributum exigat. 
Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Hono- 
rabiles, fideles nobis dilecti. Recens est vobis memoria periculorum, 
que huic regno superioribus annis Thurci intulerunt, audisse iam 
et illa potuistis, que hiis diebus castris Zewerieniensibus contigerunt; 
cum itaque captis arcibus ad viscera regni hostes tam potentes un- 
dique penetrare iam aperte moliantur, nec possint solis gentibus 
*nostris aut profligari aut propelli a finibus, vestrum, aliorumque 
subditorum nostrorum omnium statuum auxilium et necessitatem 
duximus requirendum. Mandamus itaque fidelitati vestre sub pena 
decreti generalis, quatinus statim acceptis presentibus iuxta ordina- 
cionem in dieta festi nativitatis beatissime Marie virginis proxime 
preteriti celebrata per dominos prelatos et barones, proceresque ac 
regnicolas hic tunc congregatos superinde factam, gentes vestras 
universas racione bonorum vestrorum pro regni defensione conser- 
vandas juxta. modum et formam decreti prenotati citra. omnem 
moram idoneis militibus et armis decentibus instaufare, preparare- 
que et ad festum beati Nicolai episcopi proxime venturum ad Croa- 
ciam sub capetaneatum banorum nostrorum Croacie, recte et fide- 
liter in pleno numero mittere debeatis ; committentes eisdem firmiter 
ut in earum progressu damna inferre non presummant, nec vi aliquid 
auferant, sed ex stipendio juste vivant. Alioquin et vos si negli- 
gentes in gentibus expediendis fueritis, et ipsas gentes si damna 
intulerint, severiter puniri faciemus. Ut autem crescentibus periculis 
eciam militum numerus augeatur, mandamus vobis iterum, ut bona 
vestra ex quibus pecunie exercituales ad gentes tenendas colligi 
debent pro augendo militum numero non per portas, sed per fu- 
mos dicari faciatis, in hac autem dicacione et liberi et factores 
omnes cuiuscunque nominis et condicionis sint dicentur, nemoque 





244 Doc. 195. — An. 1525. 





paruerint, bene quidem, alias volumus et vobis harum serie stric- 
tissime precipientes mandamus, quatenus eidem homini ipsius the- 
zaurarii nostri, dum requisiti fueritis per eundem, in occupacione 
predicte tricesime nostre et filialium eiusdem et ereccione moder- 
norum tricesimatorum eiusdem omni consilio et auxilio adesse mo- 
dis omnibus debeatis et teneamini authoritate nostra regia presen- 
tibus vobis in hac parte concessa mediante. Presentes poteritis su- 
perinde pro vestra retinere expedicione. Datum Bude feria quinta 
proxima post festum beati Pauli primi heremite. Anno domini mil- 
lesimo quingentesimo vigesimo quinto. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archivio 
lib. reg. civ. zagrab. 


185. 
Anno 1525. 16. aprilis. Zagrabiae. 


Simon, episcopus zagrab. annum jubilei Zagrabiae civitati et episcopatu: 
divulgat. 


Simon dei et apostolice sedis gracia episcopus ecclesie za- 
grabiensis. Universis et singulis reverendis, religiosis et venerabi- 
libus dominis: prepositis, abbatibus, prioribus, vicariis, gvardianis, 
archidiaconis, plebanis et eorum vices gerentibus, ac aliis quibus- 
libet tam religiosis quam secularibus personis ubicunque intra fines 
dioecesis nostre zagrabiensis constitutis et commorantibus presentes 
visuris, lecturis, et legi audituris, salutem in domino sempiternam, 
nostrisque immo verius apostolicis et eius de latere legati obedire 
mandatis. Noveritis, nos preteritis diebus de mandato et voluntate 
serenissimi domini nostri, domini Ludouici Hungarie et Bohemie 
etc. regis, domini nostri graciosissimi, per totam hanc dioecesim 
nostram zagrabiensem annum jubilei ad regnum Hungarie et has 
partes regni Sclauoniae a sede apostolica annuendum et conceden- 
dum fuisse, promulgari fecisse; cuiusquidem anni jubilei graciosam 
concessionem et indultum tam a regia Maiestate quam legato pre- 
fato immo illius verum et indubitatum transumptum accepimus, 
quapropter vobis universis et singulis dominis supradictis in virtute 
salutaris obediencie et sub pena excommunicacionis mandamus, 
quatenus acceptis presentibus, ac dum et quando cum presentibus 
fueritis requisiti vel alter vestrum fuerit requisitus in ecclesiis et 
monasteriis ac archidiaconatibus vestris verbo vel litteris coram populi 
multitudine huiusmodi graciosam concessionem anni jubilei in hoc 





246 M Doc 197, 198. — An. 1526. 








non presummatis. Datum Bude in dominica Quasi modo. Anno do- 
mini millesimo quingentesimo vigesimo quinto. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum In archiv. 
lib. reg. civit. zagrab. 


197. 
Anno 1525. 17. augusti. Budae. 


Ludovicus ll. rex Hungarie etc. communitati civitatis montis 
Grecensis pro subsidio atque instauracione istius civitatis centum et 
quinquaginta florenos de proventibus tricesimae confert. Budae feria 
quinta proxima ante festum beati Barnabae apostoli 1525. 


Documentum in charta attritum valde. In margine inferiori impressum 
est sigillum. In archiv. lib. reg. civit. Zagrab. 


198. 
Anno 1526. 23. junii. Budae. 


Ludovicus II., Hung., etc. rex vetat capitulo zagrab., ne in area. sua 
tabernis mercatoriis extruendis foro civitatis detrimentum inferat, 
Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris honorabilibus capitulo ecclesie zagrabiensis salutem et gra- 
ciam. Expositum est Maiestati nostre pro parte et in personis fide- 
lium nostrorum prudentum et circumspectorum judicis et juratorum, 
ceterorumque civium civitatis nostre montis Grecensis gravi cum 
querela, qualiter vos istic in medio vestri, in vestro scilicet loco 
capitulari, in preiudicium ipsorum civium nostrorum certas bolthas 
et testudines lapideas erexissetis, in quas nonnullos institores et 
mercatores forenses cum mercibus et rebus eorum venalibus condu- 
ceretis, easque illis extraneis, qui subito venditis eorum mercibus 
eo rursus quo volunt recedunt, locaretis, quo fieret, ut ipsi cives 
nostri, qui questus gracia merces aliunde et ex femotis partibus in 
istam civitatem nostram invehunt et important, suas merces vendere 
non possent, que res cum in evidens damnum et gravamen ipsorum 
civium prefate civitatis nostre derogamenque libertatis et consvetudinis 
ipsorum vergat, pati non possumus neque concedere ut alii extranei 
istic ditescant, nostri vero cives per hoc opprimantur, qui alioquin 
ex eo eciam quod iam Thurco vicini et pene in eius faucibus sunt, 
satis superque oppressi, et propter plurimas eciam expensas, quas 





248 Doc 200. — An. 1526. 


bewczy essent, quas ab eo impresenciarum ob id haberi non possent, 
quod ipse in proxime preterito generali conventu regnicolarum 
nostrarum certas ob causas per nos proscriptus et nota infidelitatis 
condemnatus esset; tum vero, quod iidem (cives et hospites) hoc 
tempore defensioni eciam ac conservacioni prefate civitatis nostre 
montis Grecensis, que . . . . non satis ab hoste tuta esse potest 
superintendere et invigilare debeant . . . . . se ipsorum invigila- 
tionem et . . . . nequeant, infra tempus presentis gravaminis.... 
nostris graciose differendam duximus et prorogandam, immo defe- 
rimus et prorogamus presencium per vigorem. Quocirca fidelitatibus 
vestris et vestrorum cuilibet harum serie mandamus et precipimus, 
quatenus amodo infra tempus premissum causam prefatam dictorum 
civium nostrorum suspendere, differre et prorogare, ac pro suspensa, 
dilata et prorogata habere debeatis. Secus facere nullo modo pre- 
summatis. Presentibus perlectis, exhibenti restitutis. Datum Bude 
sabbato in profesto nativitatis beati Joannis baptiste. Anno domini 
millesimo quingentesimo vigesimo sexto. 


Originale in charta, sat lacerum. In margine inferiori impressum est 
sigillum. In archiv. incl. Accad. Scient. Slavor. merid. 


200. 
Anno 1526. 23. junii Budae. 


Ludovicus II., Hung. etc rex, banis Slavoniae regni jubet, ut cives za- 
grabienses defendant, si quis ab iis vestigal vel portorium extgat. 


Commissio propria domini regis. 

Ludouicus dei gracia rex Hungarie et Bohemie etc. Fidelibus 
nostris magnifico Francisco de Batthyan regnorum nostrorum Dal- 
macie, Croacie et Sclauonie moderno, futurisque banis eorun- 
demque vicebanis, presentes visuris, salutem et graciam. Expositum 
est Maiestati nostre pro parte et in personis fidelium nostrorum 
prudentum et circumspectorum judicis et juratorum, ceterorumque 
universorum civium et incolarum civitatis nostre n.ontis Grecensis 
per modum gravis querele, quod quamvis ipsi antiqua eorum liber- 
tatis prerogativa per divos condam reges Hungarie, nostros scilicet 
predecessores, ipsis graciose concessa et per nos quoque confirmata 
requirente, a solucione cuiuslibet tributi et thelonei tam de personis 
propriis quam de rehus et bonis eorum quibusvis fieri debenda 
penitus et per omnia exempti essent et supportati forent, tamen 
plerique, qui prefatos cives et incolas predicte civitatis montis Gre- 





250 Doc. 202. — An. 15206. 


— — —————M—— ——— —— —— ———— —— 


et manutenere, et si quispiam in processu temporum ad occupa- 
cionem ipsarum possessionum se impediturum vellet et niteretur, 
non possit interim occupare, donec trecentos florenos non solverit 
heredibus ipsius, quos ipse Joannes exposuit in factis nostris et 
castri nostri Medwewara. In quorum fidem nos presentes dedimus 
litteras nostras anullari sigillo nostro obsignatas. Datum in Medwed- 
war in festo sancti Johannis baptiste. Anno domini MDXXVI. 

E transumpto capit. zagrab. anno 1535. Literae hae donationales »de 
glagolitico ia latinum idioma« transumptae, in vol. Il. »Mon. hist. 


civit. Zagrabiae per errorem adscriptae sunt anno 1426.« — Orig. 
in archiv regni Dalm. Croat. et Slav. 


202. 
Anno 1526. 1. augusti. Racae. 


Communitatem civitatis, postquam ad defendendam patriam 40 pedites. et 
Ó equos cum curru ad deducendas pyxides dedit, Franciscus de Bacan 
banus reliquis apparatibus liberat, 


Nos Franciscus de Batthyan, regnorum Dalmacie, Croacie et 
Sclauonie banus etc. Universis et singulis egregiis et nobilibus co- 
mitibus, vicecomitibus et judicibus nobilium comitatus zagrabiensis 
salutem cum favore. Noveritis, quod judex et jurati, ceterique cives 
civitatis montis Grecensis ad presentem expedicionem contra Thur- 
cos fiendam e medio ipsorum quadraginta pedites bonos et sex 
equos curriferos simul cum curru ad deducendas pixides necessarias 
miserunt, quos nos vidimus. Cum itaque si opus fuerit omnes 
incolas huius regni per singula capita cuiuscumque condicionis 
existant, post nos insurgere et movere commiserimus, nolentes civi- 
tatem illam omnino desolatam et hominibus destitutam, sed cu- 
pientes illam magis intactam relinquere, presertim cum sit in con- 
finibus posita, volumus et vobis harum serie committimus, quatenus 
dum et quando iidem cives vos simul vel seorsim requisierint et 
presentes vobis ostenderint, eosdem ab huiusmodi mocione exemptos 
et liberos habere debeatis, nec illos ex civitate ipsa exire cogatis. 
Secus nullo modo facere presumatis. Presentibus perlectis, exhibenti 
restitutis. Datum Rashie in festo ad vincula beati Petri. Anno do- 
mini millesimo quingentesimo vigesimo sexto. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archiv. 
incl. Accad. scient. Slavor, merid. 


Doc 203. — An. 1526. 251 


203. 


Anno 1526. 3. septembris Zagrabiae. 


Christophorus de | Frangepanibus comes, clades quasdam copiarum | regi- 
arum qnuntians, ingentem. exercitum. contra Turcos a rege colligi refert, 
omnesque orat, ut animum suum erigant, regique fidem servent. 


Christophorus de Frangapanibus, Segnie, Weglie, Modrusieque 
comes etc. Magnificis, egregiis et nobilibus dominis, tocius regni 
Slauonie, dominis videlicet et amicis honorandis; item alterius 
cuiusvis status et preemencie hominibus, presentes visuris, lecturis 
et inspecturis salutem cum honore Noveritis nos non sine gravi 
animi nostri displicencia accepisse quosdam dominos regnicolas cum 
gentibus regie Maiestatis, domini nostri graciosissimi, preter mentem 
et voluntatem sue Maiestatis, inconsulte et indeliberate castra cesaris 
Thurkarum pridem invasisse, et inde per infideles insperatam quan- 
dam stragem in eisdem gentibus sue Maiestatis sumpsisse, unde 
sua Maiestatis magis ac magis rebus et saluti sue et sudditorum 
suorum ac regni et sacre corone ob feliciorem eventum et stabili- 
tatem Budam versus se contulisset, ubi copiam gencium non minus 
ut prius tam de polonica quam de bohemica gente sub ductu 
magnifici domini Georgii marchionis Brandemburgensis etc. ad latus 
et futurum subsidium sue Maiestatis congessisse, spectabilem eciam 
et magnificum dominum Johannem wayvodam  Transilvaniensem 
cum quadraginta millibus gentis hungarice, preterea illustrissimum 
principem dominum Ferdinandum archiducem Austrie, sororium 
sue Maiestatis charissimum, cum multis millibus nacionis germanice 
in subsidium convenire, paratosque esse. Nos quoque cum spectabili 
et magnifico domino Johanne Torquato comite Corbauie etc. hic 
Zagrabie cum manu et potencia virium nostrarum in subsidium et 
stabilitatem felicioris eventus et status sue Maiestatis et proteccionem 
regnorum suorum fuisse et esse profitemur, quapropter dominaci- 
ones vestras talismodi casus et infelix eventus ad extremum non 
terreat, neque in desperacionem quoquomodo inducat, quinimmo 
habitis mandatis et requisicionibus suc Maiestatis pariter ad latus 
et subsidium eiusdem, patrieque defensionem ac salutis et bonorum 
eliberacionem divina favente clemencia adesse properemus, horta- 
mur, sue Maiestati et per consequens sacre corone regni Hungarie 
sumpmam propterea felicitatem ostensuros et exhibituros. Presen- 














IL 


NECROLOGIUM, 


EPITAPHIA 


AC INSCRIPTION ES. 


I. 


Anno 1508. 26. mati. Zagrabiae. 


1508. Secundo die festi b. Vrbani pape, reverendus dominus Al- 
bertus, prepositus maior, executor condam venerabilis domini 
Johannis, goricensis archidiaconi, cum aliis coexecutoribus suis 
presentavit triginta sex flor. dominis in sacristia. Ex quibus quatuor 
sunt flor. altaris b. Bernardi in ecclesia b. Emerici ducis con- 
structi, et triginta duo flor. sunt altaris b. Pauli in ecclesia maiori 
fundati; que pecunia fuit apud eundem condam dominum Jo- 
hannem goricensem, tanquam eiusdem altaris gubernatorem in 


reposito. 
Rubrum capitulare, in archiv. incl. Accad. scient Slavor. merid. 


Anno I512. et 1513. Zagrabiae. 


Hoc missale venerabilis dominus Andreas Planckner, arcium et 
decretorum doctor, cathedralis (archidiaconus) et canonicus ecclesie 
zagrabiensis, donavit calendino dominorum Prebendariorum ec- 
clesie eiusdem pro refrigerio anime condam domini Johannis, 
archidiaconi kamarcensis, item fratris sui. 1512 


(Additum alia manu:) Qui obiit octavo die mensis Augusti anno do- 
mini MCCCCCXIII. 


Idem ex novo erexit unam domum penes viam publicam, qua itur 
ad molendinum dominorum de capitulo penes et infra domum 
are s. Ursule. 

Idem legavit ad kalendinum b. virginis dominis Prebendariis chori 
ecclesie zagrabiensis totum corpus biblie in quatuor voluminibus 
magnis, inter turres cathenis affixis, pro commodo devotorum cle- 
ricorum. — Requiescat in sancta pace. — Tempore decanatus 
Gregorii Bosakovecz, prebendarii ecclesie zagrabiensis. Anno et 
die quo supra. 

Item, idem legavit et dedit per suos executores magistrum Grego- 
rium de Waska ac Johannem kamarcensem, archidiaconos nec 
non canonicos ecclesie zagrabiensis, armarium factum ex asse- 
ribus de pino desuper depicto, in quo conservantur ornamenta 


* 


260 Necrologium. — Fpitaphia. 





— — — >. — 


sacerdotalia kalendini b. virginis dominorum Prebendariorum 
zagrabiensium, retro aram maiorem in choro eiusdem virginis 
benedicte in ecclesia cathedrali s. regis Stephani fundate, et alias 
reformaciones jussit fieri in balneo dominorum Prebendariorum 
zagrabiensium. 


Nota in Missali eccl. zagrab In biblioth. incl. Accad. scient. Slavor. merid. 


Anno I513. Zagrabiae. 


Item, dominus condam Andreas, cathedralis (archidiaconus); legavit 
flor. CCCC. in auro pro missa per dominos (canonicos) ad aram 
s. Hieronymi ordinanda ita, ut rector altaris neve prebendarius, 
eandem ordinate singulis annis dicere debeat. 


Rubrum capitulare, ut supra, 


Anno I52I. 29. mali. Zagrabiae. 


1521. feria quarta in profesto sacratissimi corporis Christi. Ego 
magister Bartholomeus, canon. eccl. zagrab. fateor me recepisse 
ab executoribus condam magistri Nicolai de Zenche seu de Was- 
meyurythys etc. quosdam quadraginta flor. in moneta hungaricali 
are s. Nicolai per ipsum fundate, legatos; quos dum primum me 
de domo ipsius are transferre seu mori contigerit, eosdem XL. 
flor. disponere et restituere promitto per se aut executores meos, 
et hoc ad manus capituli huius alme ecclesie etc. attento et in 
casu quo hereditates aliquas sicuti fenilia aut molendinum me 
emere contigerit, quod de eadem pecunia extunc id, de voluntate 
capituli ipsius et non aliter facere possim. 


Rubrum capitula e, ut supra. 


II. 


I 


ANDREAS IVANICH CAN. CATHEDRALIS ZAGRABIENSIS 
ARCIVM ET IVRIS DOCTOR. PATER PATRIAE OLIM. 
OBIIT ANNO MDX. IX. IANVARII. 
PANNONIAE CAESAR CVM BELLO COEPERAT ALBAM 
MOLE SVB HAC TEGITVR PEGASEI FONTIS ALVMNVS. 

Lapis marmoreus positus olim ante gradus in medio sanctuarii in eccl. 


cathedr. E MSC. Raphaelis Levaković, vlde: Farlatti Illir. Sacr. Tom. V. pag. 339. 
gàec inscriptio mihi non liquet. 


Inscriptiones. 261 








2. 

HIC SITVS EST LVCAS PRAESVL VENERABILIS 
ZAGRABIAE TEMPLI LVXQVE DECVSQVE SACRI. 
QVI PIETATE PARENS, NVLLI VIRTVTE SECVNDVS 
ACCEPIT MERITIS ASTRA PARATA SVIS. 

OBIIT ANNO MDX. X. KAL. OCTOBR. 

Olim in sanctuario eccl cathedr. ad cornu epistolae ante altare s. Lucae, 
penes parietem e marmore rubeo monumentum, habens effigiem Lucae antistitis, 
pontificalibus induti, pastorale laeva tenentis, expressam, iuxta pedem dextrum 


insignia eiusdem aere conflata, in scuto gryphum coronam pedibus calcantem. — 
E MSC. Raphaelio Levaković, habet. Farlatti [llir. Sacrum. Tom. V. pag. 338. 


III. 
| I. 
INCLYTO VLADISLAO REGE. LVCA VERO PONTIFICE DI 
GNISSIMO. IOANNES DE MAROCHA ARCHIDIAC. GORICENS. 


ET CAN. HVIVS ALMAE ECCLESIAE HVNC CHORVM DEO 
ET PATRIAE PROPRIIS FECIT FIERI IMPENSIS. MDVII. 


OPVS MAGISTRI IOANNIS NICZE FLORENTINI. MDVII. 
LVCA EPPO PRAESIDENTE. MDVII. 


Inscriptiones olim in medio sedilium canonicalium in sancturio eccl. cathedr. 
E MSC Raphaelis Levakovič, vide: Farllati Illir. Sacr. Tom. V. 339. 


2. 
THO. CAR. STRIGON. A. D. 1517. 


In media turri moenierum eccl, cathedr. insclupta tabulae marmoreae supra 
janum (nunc clausam) arcis. . 
3. 
OPVS PACTV AD LAV 
DE S. EMERICI DVCIS PER 
VEN. D. M. LADISLAVM 
C. E. Z. A. D. MDXX. 


ARTE ET INGENIO 
MAGISTRI PETRI 
PICTORIS ET SCVLPTOR 
NICOLAIQ. CARPENTARIVS. 


Inscriptio supra scamnum, quod olim erat ante aram s. Emerici in 
eccl. cathedr. ad mediam columnam a parte septeintrionali. 


—— Áá— 9 — - 


Il. 


KALENDARIUM 


ECCLESIAE ZAGRABIENSIS. 


(E MISSALI ECCL. ZAGRAB, VENETIIS ANN. 1511. TYPIS EXCUSO.) 


N. B. In kalendario hoc nomina literis cursivis impressa in originali rubro 
charactere scripta sunt. 


Kalendartum eccl. zagrab. An. 1511.. 


KL. Januarius habet dies XXXI. Luna XXX. 
Hore noctis XVI. Diei VIII. 


Aureus 
numerus 
ZII. A 
b 

XI. c 
d 

XIX. e 
VIII. f 
8 

XVI. A 
V. b 

c 

XIII. d 
Il. e 

f 

X. g 

A 
XVIII. b 
VII. c 
| d 
XV. e 
III. f 
8 

XII. A 
I. b 

C 

VIIII. d 
e 


Januari: 


III. 
II. 
Pridie 


Non. 
Non. 
Non. 


Nonis 


VIII. 


VII. 
VI. 


V. 
INI. 
III. 
Pridie 


Idus 
Idus 
Idus 
Idus 
Idus 
Idus 
Idus 


Jdibus 


IX. 


VIII. 


VII. 


. Cal. 


. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 


. Cal. 


. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 


Cal. 
Cal. 


Cal. 


Circumcisio domini. 
Octava Stephani prothomar. 
Octava sancti Johannis evangel. 
Octava sanctorum Innocentum 
vigilia. 
Epiphania domini. 
Hylarii episcopi et martyris. 
Luciani et Maximiani martyrum. 
Julii et Juliani martyrum. 
Pauli primi heremite. 
Gregorii et Galli martyrum. 
Satiri martyris. 
Octava epiphanie Domini, 
et Hilarii ac Remigii episco- 
porum. 
Februarii. Felicis in pincis pres- 
byteri et martyris. 
Mauri abbatis et confessoris. 
Marcelli pape et martyris. 
Anthonii monachi, confessoris. 
Prisce virginis et mart. 
Sol in aquario. 
Marii, Marthe, Audifax et Aba- 
cuk martyrum. 
Fabiani et Sebastianz mart. 
Agnetis virginis et martyris. 


I 
2 
3 
4 
5 
6 
7 
8 


22 
23 
24 
25 


Vincentii martyris. 

Emerentiane virginis et mart. 
Thimothei apostoli. 

Conversio Pauli 

et Preiecti martyris. 

26 Policarpi episcopi et martyris. 


Tot. soll. 
IX, lect. 


IX. let. 


IX, lect. 


Tot. soll. 


Memoria. 


IX, leci. 
Memoria. 


ZIT. lect. 
Simplex. 
JIT,. lect. 
Sollemne. 
III. lect. 


Z1I. lect. 
Sollemne. 
Sollemne. 
Sollemne. 
Memortia. 
Simplex. 

Tot. soll. 
Memoria. 


Base e“ - 


—- „ss zi _ 
- UU - 
= = 


r 


Kalendarium eccl. zagrab. An. 1511. 267 


———- 








KL. Februarius habet dies XXVIII. Luna XXIX. 


III. Cal. 27 Juliani et Fortunati martyrum. 
Pridie Cal. 28. Romani abbatis. 


Aureus Hore noctis XIV. Diei X. 
numerus 
d Februari ı Ignatii episcopi martyris til. lect. 
et Brigide virginis. Memoria. 
XI. e III. Non. 2 Purificatio Marie virginis. Tot soll. 
XIX. f ll. Non. 3 Dlasü episcopi et martyris. Soll. 
VIII. g Pridie Non. 4 Gilberti confessoris. 
A Nonis 5 Agate virginis et martyris. Soll. 
XVI. b VIII. Idus 6 Dorothee virginis et martyris. Soll. 
V. c VII. Idus 7 Amandi et Vedasti martyrum. 
d VI. Idus 8 Juliani martyris et Helene vir- 
ginis. 
XIII. e V. Idus 9 Apolonie virginis. 
Il. f III. Idus ro Scolastice virginis. Simplex. 
g Ill. Idus 11 Desiderii episcopi confessoris. 
X. A Pridie Idus 12 Eulalie virginis Memoria, 
b /dibus — 13 Anthonii presbyteri confessoris. | 
XVIII. c XVI. Cal. 14 Marti. Valentini martyris. Simplex. 
VII. d XV. Cal. 15 Faustini et Jovite martyrum. — Memoria, 
e XIIII. Cal. 16 Juliane virginis. .Se/ in piscibus. 
XV. f. XIII. Cal. 17 Polothronii episcopi. 
HN. g — XII. Cal. 18 Panthaleonis martyris. 
4 . Xl. Cal. 19 Eucharii episcopi. 
Xll. b X. Cal. 20 Septuaginta novem martyrum. 
l. c IX. Cal. 21 Galbini presbyteri et martyris. | 
d ‚VI. Cal. 22 Cathedra Petri. Ver oritur. Tot. soll. 
IX. e — VII. Cal. 23 Zenonis martyris.  Vigilia. 
f VI. Cal. 24 Mathie apostoli. — Locus bissexti. Tot. soll. 
XVII. g V. Cal. 25 Victorini et Victoris martyrum. 
VI. 4 HII. Cal. 26 Alexandri episcopi confessoris. 
b 
C 


XI. 


Nascitur occulta febris Februario multa. 

Potibus et escis si caute minuere velis. 

Tunc cave frigora, de pollice funde cruorem. 
Sugge mellis favum pectoris morbos qui curabit. 


= mes 


268 - 


Kalendarium eccl. sagrab. An. IS1I. 





KL. Martius habet dies XXXI. Luna XXX. 
JJ Hore noctis XII. Diei XII. 


Aureus 


Hmerus 


NI. 


XI. 


XIII. 


Hl. 


aaa „mo m 


Aa 


Marti 


VI. 
V. 
NII. 
III. 
Pridie 


Non. 
Non. 
Non. 
Non. 
Non. 


Nonis 


VIII. 


VII. 
VI. 

V. 
III. 
III. 
Pridie 


Idus. 


Idus 
Idus 
Idus 
Idus 
Idus 
Idus 


fdibus. 


XVII. 


XVI. 
XV. 


IX. 


Cal. 


Cal. 
Cal. 


. Cal. 


. Cal. 
. Cal. 


. Cal. 


Cal. 
Cal. 


ı Albini episcopi et martyris. 
2 Simplicii pape martyris? 
3 Martini militis confessoris. 
4 Venceslai martyris. 
5 Eusebii martyris. 
6 Victoris et Victorini martyrum. 
7 Thome de Aquino. 
Perpetue et Felicitatis martyrum. 
8 Cypriani et Gillemonis con- 
fessorum. 
9 Quadraginta martyrum. 
ro Alexandri et Gaii martyrum. 
rr Rustici et Palatini martyrum. 
12. Gregorii pape, doctoris confessoris. 
13 Macedonii presbiteri confessoris. 
14 Eufrosii et Feliciani martyrum. 
15 Longini militis et martyris, qui 
lancea perforavit latus Domini. 
16 Aprilis. Patricii episcopi confes- 
soris. 
17 Gedrudis virginis. 
18 Alexandri episcopi confessoris. 
Sol in ariete. 
19 Joseph, nutritoris Domini, con- 
fessoris. 
20 Gumberti episcopi confessoris. 
21 Benedicti. abbatis. 
Equinoctium vernale. 
22 Justi episcopi et Pauli confes- 
soris. 
23 Victoriani martyris. 
24 Pigmenii episcopi confessoris. 


Memorta. 


Simplex. 


Memoria. 


Tot. soll. 


Memoria. 


Memoria. 


Soll, 


Kalendarium eccl. zagrab. An. ISII. 269 


Aureus 
numerus . 
IX. g VII. Cal. 25 Annunciatio Marie virginis. Tot. soli. 
A VII. Cal. 26 Gastuli martyris. — 
XVII. b VI. Cal. 27 Rudberti episcopi. 
VI. c V. Cal. 28 Eligii episcopi confessoris. 
d  IIII. Cal. 29 Prisci martyris. 
XIII. e: II. Cal. 30 Quintini martyris. Secundi mar- 
tyris. 
III. f Pridie Cal. 31 Reguli episcopi. 


Martius humores gignit variosque dolores. 
Sume cibum pure, cocturas si placet ure. 
Balnea sunt sana, sed que superflua vana. 
Vena nee abdenda, nec potio sit tribuenda. 


270 


Ke dlendarium eccl. zagrab. An. 1. 


KL. Aprilis habet dies XXX. Luna XXIX. 


Aureus 
NUMETFUS 


XI. 


nona 


X. 
XVIII 
VII. g 
A 
XV. b 
III. c 
d 
XII. e 
I f 
8 
IX. A 
b 
XVII. c 
VI. d 
e 
XIII. f 
II. g 
A 


Hore noctis X. Diei XIIII. 


1 Albini confessoris. 

2 Marcelli pape. 

Theodosie virginis. 

Ambrosii episcopi, 
fessoris. 

Hirenis virginis. 

Sixti pape et martyris. — 

Dionysii episcopi confessoris. 

Celestini martyris. 

Marie egyptiace matrone. 
Ezechielis prophete. 

Leonis pape confessoris. 

Julii episcopi confessoris. 
Eufemie virginis martyris. 

Maii 'Thyburcii et Valeriani 
martyrum. 

Olimpiadis episcopi confessoris. 

Castuli et Carisii martyrum. 
Petri diaconi confessoris. Sol in 

tauro. 

Eleutherii martyris. 

Vincentii martyris. 

Genesii martyris. 

Fortunati et Maximiani mart. 
Gaii pape et martyris. 

Adalberti episcopi martyris. 
Georgi martyris. 

Marci ewangeliste. Letania maior. 

Cleti pape confessoris. 

Germani episcopi confessoris. 

Vitalis martyris. 

Petri martyris. 

Eutropii martyris. 


Aprilis 


IIII. Non. 
III. Non. 
Pridie Non. 


JVonis 
VIII. Idus 
VII. Idus 

VI. Idus 

V. [dus 
III. Idus 
III. Idus 


Pridie Idus 


Jatbus 


XVIII. Cal. 


XVII. Cal. 


XVI. Cal. 
XV. Cal. 


XIII. Cal. 


XIII. Cal. 
XJI. Cal. 
XI. Cal. 
X. Cal. 
IX. Cal. 
VIII. Cal. 
VII. Cal. 
VI. Cal. 
V. Cal. 
IIII. Cal. 
III. Cal. 


Pridie Cal. 


Hic probat in vere vires aprilis habere. 

Cuncta renascuntur, pori tunc aperiuntur. 

In quo scalpescit corpus sanguis quoque crescit. 
Ergo solvatur venter cruorque minuatur. 


22 
23 
24 
25 
26 
27 
28 
29 
30 





docloris et con- 


* 


Sol. 


Memorta. 
Memoria. 
Memoria. 


Simplex. 


Soll. 

Tot. soll. 
Tot, soll. 
Memoria. 
Memoria. 
Simplex. 

Simplex. 


Kalendarium eccl. zagrab. An. ISIIL. 271 
KL. Maius habet dies XXXI. Luna XXX. 
Aureus Hore noctis VIII. Diei XVI. 
numerus 
XI. b Maii. | Philippi et Jacobi apostolorum. Soll. 
ce VI. Non. 2 Anastasii *episcopi confessoris. 
XIX. d V. Non. 3 /nventio sancte crucis, Totum soll. 
et Alexandri, Eventii et Theo- 
dori martyrum. Memoria. 
VIII. e Ill. Non. 4 Floriani martyris. Memoria. 
f III. Non. 5 Euchini diaconi confessoris. 
XVI. g Pridie Non. 6 Johannis apostoli et evangeliste 
ante portam latinam. | Soll. 
V. 4 VWonss. 7 Domiciani episcopi et Juvenalis 
martyrum. 
b VII Idus 8 Apparitio sancti Michaelis. Soll. 
et Stanislai episcopi et martyris. Memoria. 
XII. c VI. Idus 9 Corone virginis. 
Il. d VI. Idus ro Gordiani et Epimachi martyrum Ssmp/ex. 
et Job confessoris et prophete. 
e V. [dus 11 Mamerti episcopi et confessoris. 
X. f IM. Idus 12 Panchratii, Nerei et Achillei 
martyrum. Simplex. | 
g IH. Idus 13 Servatii episcopi confessoris. 
XVIII. A Pridie Idus 14 Bonifacii martyris. . Memoria. 
VII. b /Zióvs. | 15 Sophie vidue. | 
c XVII. Cal. 16 Juni. Peregrini martyris. 
XV. d XVI. Cal. 17 Aquilini martyris. 
II. e XV. Cal. 18 Felicis episcopi confessoris. 
Sol in geminis. 
f XIII. Cal. r9 Pudentiane virginis. III. lect 
XII. g XIII. Cal. 20 Eustachii martyris. 
I. A XII Cal. 21 Victoris et Donati martyrum. 
b XI. Cal. 22 Helene regine. Memoria. 
IX. c X. Cal. 23 Desiderii episcopi confessoris. 
d IX. Cal. 24 Dominici confessoris. 


272 


Aureus 
numerus 


XVII. e 


"es 
-— 
= 
no NR 


Kalendarium. eccl. sagrab. An. ISII. 


VIII. Cal. 


VII. Cal. 
VI. Cal. 
V. Cal. 

IIIT. Cal. 
IIT. Cal. 


.XI. d Pridie Cal 


25 Urbani pape et martyris. 
Estas exoritur. 
26 Eleutherii pape martyris. 


27 Johannis pape martyris. 

28 Germani confessoris. 

29 Maximi episcopi confessoris. 

30 Elevatio dextre beati regis Ste- 
phani. 

. 31 Petronille virginis. 


Maio secure laxari sit tibi cure. 
Scindatur vena, sed balnea dentur amena, 
Cum calidis rebus sint fercula seu speciebus. 


Potibus 


astricta sit salvia cum benedicta. 


^ — — —— _ 


Simplex. 


Memorta. 
ZH. lect. 


Kalendarium eccl. zagrab. An. 1511. 273 
KL Junius habet dies XXX. Luna XXX. 
Aureus Hore noctis VI. Diei XVIII. 
NUumerus 
e Junii ı Nicomedis martyris. Memoria. 
XIX. f  IIIL. Non. 2 Marcellini et Petri martyrum. 77. ect. 
VIII. g III. Non. 3 Donati, Laurentini et Pergentini 
martyrum. 
XVI. 4 Pridie Non. 4 Cypriani martyris. Memoria. 
V. b Nonis 5 Bonifacii sociorumque eius mar- 
tyrum. Memoria. 
c VII. Idus 6 Philippi diaconi confessoris. 
XIII. d VIL. Idus 7 Columbani confessoris. 
II. e VI. Idus 8 Medardi episcopi confessoris. ^ Memoria. 
f V. Idus 9 Primi et Feliciani martyrum. Simplex. 
X. g III. Idus :o Basilidis et Tripolis martyrum. 
A HI. Idus 11 Barnabe apostoli. Soll. 
XVIII. b Pridie Idus ı2 Basilidis, Cyrini, Naboris et Na- 
zarii martyrum. Memoria. 
VIL c — Zdibus 13 Antonii confessoris fratrum mi- 
norum de Padua. Memoria. 
d XVIII. Cal. 14 Juli. Elisei prophete. Zsfivale 
solstitium. 
XV. e XVII. Cal. 15 Viti et Modesti et Crescentie mar. Simplex. 
I. f XVI. Cal. 16 Quirici et Julite martyrum. Memoria. 
g XV. Cal. 17 Ducentorum et sexaginta du- 
orum mart. So/ in cancro. 
XII. 4 XIII. Cal. 18 Marci et Marcelliani martyrum. Z//. lect. 
I. b. XII Cal. 19 Gervasi et Prothasii martyrum. Soll. 
c XII. Cal. 20 Silverii pape et martyris. 
IX. d XI. Cal. 21 Albani martyris cum sociis suis. Memoria. 
e X. Cal. 22 Decem millium militum. Soll. 
' Paulini episcopi confessoris. = Memoria. 
XVII. f IX. Cal. 23 Vigilia. 
VI. g VII. Cal. 24 Nativitas Johannis baptiste. Tot. soll. 
A VII. Cal. 25 Amandi confessoris. 


18 


274 


Aureus 
numerus 
XIIII. b 
III. c 
d 

XI. e 


f Pridie Cal. 30 Commemoratio s. Pauli apostoli. 


Kalendarium eccl. zagrab. An. ISII. 


VI. Cal. 26 Johannis et Pauli martyrum. 
V. Cal. 27 Zadislai regis et confessoris. 

IIII. Cal. 28 Leonis pape. Vigilia. 
III. Cal. 29 Patr? et Pauli apostolorum. 


In junio gentes perturbat medo bibentes 
Atque novellarum fuge potus cervisiarum, 
Ne noceat colera valet hec refectio vera, 
Lactuce frondes ede jejunus bibe fontes. 


Soi. 
Tot. soll. 
Memoria. 
Tot. soll. 
Sol. 


Kalendarrum eccl. zagrab. An. 15I1. 275 


KL. Julius habet dies XXXI. Luna XXX. 


Aureus Hore noctis VIII. Diei XVI. 
NUMErUS 
XIX. g Juli! ı Octava sancti Johannis baptiste. ZX. /ect. 
VIII. A VI. Non. 2 Visitatio sancte Marie. Tot. soll. 
Processi et Martiniani mart. Memoria. 
b V. Non. 3 Augustini episcopi et confes- 
soris. 
XVI. c IM. Non. 4 Octava sancti Ladislai. . IX, lect. 
Translatio s. Martini. Memorta. 
V. d Il. Non. 5 Dominici martyris. 
e Pridie Non. 6 Octava Petri et Pauli apostol. 7X. /eci. 
XIII. f Nonis 7 Vilibaldi episcopi confessoris. = Memoria. 
I. g VII. Idus 8 Kiliani episcopi sociorumque 
eius mart. Memoria. 
A | VII. Idus 9 Octava visitacionis Marie. IX, leci. 
Zenonis marty ris. 
X. b VI. Idus 10 Septem fratrum martyrum. ZH. lect. 
c V. Idus 11 Zranslatio Benedicti abbatis. Soll. 
XVIII. d I. Idus 12 Naboris et Felicis martyrum. 
VII. e III. Idus 13 Margarethe virg. et mart. Soll. 
f Pridie Idus 14 Silee confessoris. 
XV. g ldibus — 19. Divisio apostolorum. Soll, 
III. A XVII. Cal. 16 Augusti. Andree et Benedicti mart. Soll. 
b XVI. Cal. 17 Alexi confessoris. Soll. 
XIl. c XV. Cal. 18 Eustachii episc. conf. Arnulphi 
mart. — .So/ in leone. 
Il. d XIII. Cal. 19 Juste et Ruffine virginum. 
e XIII. Cal. 20 Helye prophete. Memoria. 
IX. f XI. Cal. 21 Praxedis virginis. ZH. lect. 
g XI. Cal. 22 Marie Magdalene. Tot. soll. 
XVII. A X. Cal. 23 Apollinaris martyris. Simplex, 
VI. b IX. Cal. 24 Christine virginis. X Vigilia. — Memoria. 
c VIII. Cal. 25 Jacobi apostoli. Tot. soll. 


Christofori mart. Memoria, 


* 


276 Kalendarium eccl. zagrab. An. I5I1. 


-—— AA — 


Aureus 
NUMETUS 
XIII. d VI. Cal. 26 Anne matris Marie. Sol. 
III. e VI. Cal. 27 Marthe virginis. III. lect. 
Septem dormientium martyrum. Memorza. 
f V. Cal. 28 Panthaleonis, Nazarii et Celsi 
mart. III. lect. 
XI. g Il. Cal. 29 Felicis pape, Simplicii, Faustini 
et Beatricis mart. III. lect. 
A Il. Cal. 30 Depositio sancti Ladislai. So. 


Abdon et Sennes. Memoria 
XIX. b Pridie Cal. 31 Germani episcopi et confessoris. Memoria. 


Qui vult solamen Julio hoc probat medicamen, 
Venam non scindat nec ventrem potio ledat. 

Somnum compescat et balnea cuncta pavescat. 
Prodest recens unda, allium cum salvia munda. 


Kalendarium eccl, zagrab. An. ISII. 277 





KL. Augustus habet dies XXXI. Luna XXX. 


Aureus Hore noctis X. Diei XIIII. 
numerus 
VII. c Augusti ı Vincula Petri. Soll. 
et sanctorum Machabeorum. — Memoria. 
XVI. d III. Non. 2 Stephani pape martyris. III, lect. 
V. e lll. Non. 3 /nventio corporis sancti Stephani 
| prothomartyris. | Sol. 
et Nicodemi, Gamalielis et Abi- 
bon mart. Memorta. 
f Pridie Non. 4 lustini presbiteri confessoris. 
XIII. g Nonis 5 Marie de nive. Tot. soli. 
et Dominici confessoris. (Sim- 
plex.) Oswaldi. Memoria. 
Il. 4 VIII. Idus 6 Zransfiguratio Domini. Tot. soll. 
et Sixti pape, Felicissimi. Simplex. 
b VI. Idus 7 Donati episcopi martyris. ZII. lect. 
et Affre martyris. Memoria. 
X. c VI. Idus. 8 Cyriaci et sociorum eius mart. ///. lect. 
d V. Idus 9 Romani mart. Vigilia. Memoria. 
XVIII. e Ill. Idus ro Zaurentii martyris. Tot. soll, 
VII. £ IIl. Idus i1 Tyburtii martyris. Simplex. 
g Pridie Idus ı2 Clare virginis. Memorta. 
XV. 4 . /dibus 13 Ipoliti et sociorum eius mart. Simplex. 
INI. b XIX. Cal. 14 Septemdris. Eusebii confessor. ^ Memoria. 
Vigilia. | 
c XVIII. Cal. 15 Assumptio Marie virg. Tot. sol. 
et de s. rege Stephano. Memoria. 
XII. d XVII. Cal. 16 Rochi confessor. Arnulphi con- 
fessor. 
l.e XVI. Cal. 17 Octava s. Laurentii mart. IX. lect. 
f XV. Cal. 18 Agapiti martyris. So/ in virgine. Memoria. 
IX. g XIIII. Cal. 19 Magni martyris Memoria. 
A XIII. Cal. 20 Stephdni primi regis Hungarie. Tot. soll. 
XVII. b XII. Cal. 21 Bernardi abbatis. Simplex. 


Autumnus incipit. 


278 
Aureus 
numerus 
VI. c XI. Cal. 
d X. Cal. 
XIIII. e IX. Cal. 
II. f VIII. Cal. 
g VI. Cal. 
XLA VI. Cal. 
b V. Cal. 
XIX. c III. Cal. 
VIII. d II. Cal. 
e Pridie Cal. 


Kalendarium. eccl. zagrab. An. ISI. 


22 Octava assumptionis Marie 
et Timothei et Simphoriani 
23 Vigilia. 
24 Bartholomei apostoli. 
25 Lodovici regis Francie, conf. 
26 lrinei episcopi confessoris. 
27 Octava s. regis Stephani. 
et Ruffi martyris. 
28 Auguslini episcopi. 
et Hermetis martyris. 
29 Decollatio s. Johannis baptiste. 
et Sabine virginis. 
30 Felicis et Adaucti mart. 
31 Paulini episcopi confessor. 


Quisquis sub Augusto vivat medicamine justo. 
Caro dormitet, estum, coitum quoque vitet. 
Balnea non curet, nec multum comestio duret. 
Nemo laxari debet vel fleubothomari. 


IX. leci. 
Memoria. 


Tot. soll. 
Memoria, 
Memoria. 
IX. lect. 
Memor:a. 
Tot. soll, 
Memoria, 
Soll. 

Memoria. 
ZH. lect. 
Memoria. 


Kalendartum eccl. sagrab. An. ISII. 279 


KL. September habet dies XXX. Luna XXX. 


Aureus Hore noctis XII. Diei XII. 
numerus 
XVI. f Septemdris. ı Egidii abbatis. Simplex. - 
V.g III. Non. 2 Depositio s. Emerici ducts. | Soll. 
4 III. Non. 3 Anthonii martyris. 
XIII. b Pridie Non. 4 Marcelli martyris. Memoria. 
Il. c Nonis 5 Magni episcopi confessor. Memoria. 
d VIII. Idus 6 Zacharie prophete domini, pa- 


tris Johannis baptiste. 
X. e VII. Idus 7 Gregorii episcopi confessoris. 


f VI Idus 8 Nativitas Marie. Tot. soll. 
et Adriani martyris. Memoria. 
XVIII. V. Idus 9 Gorgonii martyris. Memoria. 


& 
VII. 4 Mil. Idus ro Hylarii pape confessoris. 
b Il. Idus rr Prothi et Hyacinthi, Felicis et 
Regule. Memoria. 
XV. c Pridie Idus 12 Serapionis martyris. 
III. d Jdibuss ^ 13 Philippi episcopi confessoris. 
e XVIII. Cal. 14 Ocböris. Exaltatio s. crucis. Tot. soll. 
et Cornelii ac Cypriani mart. Memoria, 


XII. f XVII. Cal. 15 Octava nativitatis Marie. IX. lect. 
I. g XVI. Cal. 16 Eufemie, Lucie et Geminiani 
mart. Memoria. 


A XV. Cal. 17 Lamperti episcopi et mart. ZIT, lect. 
Sol in libra. 
IX. b XIIII. Cal. 18 Florencii martyris. Zyuinoctsum 


autumnale. 
c XIII. Cal. ıg Januarii cum sociis suis mar- 
tyrum. 
XVII. d XII. Cal. 20 Eustachii et sociorum eius mart. Memoria. 
Vigilia. 
VI. e XI. Cal. 21 Matthei apost. et evangeliste. Tot soll. 
f X. Cal. 22 Mauricii et sociorum eius mart. Simplex. 


et Emmerami episcopi et mart. Memoria. 


Aureus 
numcrus 


XII. g IX. 
NILA VI. 


b VII. 
Xl. c VI. 
d V. 


XIX. e Ml. 
VIII. f Al. 


Cal. 


Cal. 


Cal. 
Cal. 
Cal. 
Cal. 
Cal. 


g Pridie Cal. 


Fructus maturi septembris sunt valituri 

Et pira cum vino, panis cum lacte caprino. 
Aqua de urtica tibi potio fertur amica.. 

Tunc venam pandas, species cum semine mandas. 


23 Lini pape et martyris. 
24 Gerardi episcopi et mart. 
et Elisabeth matris Johannis 


baptiste. 


25 Cleophe virginis. 

26 Justine et Cypriani mart. 

27 Cosme et Damiani mart. 

28 Venceslai ducis Bohemie. 

20 Michaclis archangeli, 

30 #Hieronymi presbiteri doctoris et con- 


fessor. 


Kalendarium eccl. zagrab. An. I5II. 


Soll, 


Memorta. 
Soll. 
Simplex. 
Tot. soll. 


Tot. soll. 


Kalendarium. eccl. zagrab. An. ISII. 281 


KL. October habet dies XXXI. Luna XXX. 


Aureus Hore noctis XIIII. Diei X. 

numerus 

XVI. A Octobris 1 Remigii, Germani et Vedasti 
episcoporum et confess. Memoria. 


V. b Vl. Non. 2 Leodegarii episcopi et martyr. Memoria. 
XIII. c V. Non. 3 Dionysii episcopi martyr. 


Il. d III. Non. 4 Zrancisci confessoris. Soll. 
et Petronii episcopi. Memoria. 
e III. Non. 5 Faustini martyris. 


X. f Pridie Non. 6 Octava Michaelis archangeli. — /X. Jet. 
g | Nonis 7 Marci pape, Marcellini, Apulei, | 
Sergi et Bachi martyrum. Memoria. 
XVIII. 4 VII. Idus 8 Symeonis confessoris. 
Vil. b VII. Idus 9 Dionysis episcopi, Rustici et Ele- 


utherii mart Soll. 
c Vl. Idus ro Gereonis, Victoris, Cassi et 
Florencii mart. Memoria. 
XV. d V. Idus 1: Cerbonii episcopi confessoris. 


IM. e II. Idus 12 Taraci, Probi, Andronici et Ma- 
ximiliani episcopi. 


f II. Idus 13 Colomani martyris. Simplex. 
XII. g Pridie Idus 14 Calixti pape et martyris. Simplex. 
l. A /dibus | 15 Cerbonii episcopi confessoris. —7//. /ect 
Quirini confessoris. Memoria. 

b XVII. Cal. 16 Novemöris. Galli abbatis confes- 
soris. Simplex. 


IX. c XVI. Cal. ı7 Heronis martyris. 

XV. Cal. 18 Zuce evangeliste. Sol in scorptone. Tot. soll. 

XVII. e XIM. Cal. 19 Januarii episcopi, sociorumque 
eius mart. Memoria. 

f XIII. Cal. 20 Quirini et sociorum eius mart. 

g XII Cal. 21 Undecim millium virginum, mart. Soll. 

XIII. A XI. Cal. 22 Severi episcopi confessoris. Memoria. 
b X. Cal. 23 Severini episcopi confessoris. — Memoria. 


282 Kalendarium eccl. sagrab. An. ISII. 


Aureus 
numerus 
c IX. Cal. 24 Maglorii episcopi confessoris. 7/7. lect. 
XI. d VIII. Cal. 25 Crispini et Crispiniani mart.  NMemoria. 
e VII Cal. 26 2ermetrii martyris, Soll. 
XIX. f VI. Cal. 27 Evaristi pape. Vigilia. 
VIII. g V. Cal. 28 Symonis et Jude apostolorum. Tot. soll. 
A II. Cal. 29 Ducentorum martyrum. 
XVI. b III. Cal. 30 Narcisci episcopi et martyris. ^ Memoria. 
V. c Pridie Cal. 31 Quintini martyris. Memoria. 
et Wolfgangi episcopi confes- 
soris. Vigilia. 


October vina prebet cum carne ferina. 
Necnon auccina caro valet et volucrina, 
Quamvis sint sana, tamen est repletio vana. 
Quantum vis comede, sed non precordia lede. 


Kalendartum eccl, zagrab. An. ISII. 


KL. November habet dies XXX. Luna XXX. 


Aureus 
numerus 
d Novembris 


XIII. 


XII. 


IX. 


XVII. 
VI. 


xml. 


III. 


€ 


Aa on 


III. 


III. 


Pridie Non. 


Hore 


Non. 


Non. 


Nonis 


VIII. 
VII. 
VI. 


V. 


IH. 
III. 


Pridie 


Idus 
Idus 
Idus 


Idus 
Idus 
Idus 


Idus 


[dibus 


XVIII. 


XVII. 
XVI. 


XV. 


Cal. 


Cal. 
Cal. 
Cal. 


. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 


. Cal. 
. Cal. 


noctis XVI. Diei VIII. 


ı Festivitas omnium sanctorum. 

et Cesarii martyris. 

Commemoratio omnium fide- 
lium animarum. 

Quarti confessoris et Proculi 
episcopi. 

Vitalis et Agricole martyrum. 

Emerici ducis Slauonie confessoris. 

Leonardi abbatis confessoris. 

Vilibrordi episcopi confessoris. 

Octava omnium sanctorum 

et quattuor coronatorum. 

Theodori martyris. 

Martini pape martyris. 

Martini episcopi et confessoris. 

et Menne martyris. 

Benedicti, Ysaac et Johannis 
martyrum. 

Briccii episcopi et confessoris. 

Decemóris. Clementini episcopi 
confessoris. 

Secundi martyris. 

Othmari abbatis confessoris. 

Aniani episcopi et confessoris. 

Sol in sagittario. 

Octava Martini confessoris. 

Elisabeth vidue. 

Potentiani pape et martyris. 

Presentatio Marie virginis. 

et Columbani confessoris. 

22 Cecilie virginis et martyris. 

23 Clementis pape et martyris. 


Il 


19 
20 
21 


Tot. soll. 
Memoria. 


IX, lect. 


Tot, soll. 
Memoria. 


IX. let. 
Memoria. 
JII, lect. 
Memoria. 
Tot. soll. 
Memoria, 


Simplex. 


Simplex. 
Simplex. 


IX. ledi. 
Tot. soll. 


Memoria. 
Soll. 
Soll. 


284 Kalendarium eccl, zagrab. An 1511. 





Aureus 
numerus 
Caput hyemis. 
XI. f VIII. Cal. 24 Grisogoni martyris. /7H. lect, 
g VII. Cal. 25 KaAerine virg. et martyris. Tot. soll. 
XIX. Ad VI. Cal. 26 Petri et Alexandri episcoporum. 
VIII. b V. Cal. 27 Lini pape confessoris. Memoria. 
c liil. Cal. 28 Cleti pape confessoris. Memoria, 
XVI. d Ill. Cal. 29 Saturnini, Crisanti, Marii et 
Darie mart. Vigilia. 
V. e Pridie Cal. 30 Andree apostoli. Tot. soll. 


Hoc tibi scire datur quod reuma novembri curatur. 
Queque nociva vita, tua sint preciosa dieta. 
Balnea cum Venere tunc nullum constat habere, 
Potio sit sana atque minutio bona. 


———— 49 9 0^ - um —.- 


Aureus 


NUMEFUS 


XIII. 
II. 


f 
& 
A 
b 
c 
d 
e 
f 
& 
A 
b 
c 
d 
e 


f 


Kalendarium eccl. sagrab. An. ISII. 


Hore noctis XVIII, Diei VI. 


Decembris 


III. 
III. 
Pridie 


Non. 
Non. 
Non. 


Nonis 


VIII. 
VII. 


VI. 


V. 
TII. 


NI. 
Pridie 


Idus 
Idus 
Idus 
Id us 
Idus 
Idus 
Idus 


[dibus 


XIX. 


X VIII. 


XVII. 
XVI. 
XV. 


VII. 


Cal. 
Cal. 
Cal. 


Cal. 
Cal. 


. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 
. Cal. 


Cal. 


. Cal. 
. Cal. 


Longini martyris. 

Bibiane et Candide virginum. 
Tribuni martyris. 

Barbare virg. et martyris. 
Sabe abbatis confessoris. 
Nicolai episcopt et confessoris. 
Octava s. Andree apostoli. 
Conceptio Marie virginis. 

9 Syri episcopi confessoris. 
Melchiadis pape. 

Damasi pape confessoris. 
Pauli confessoris 

13 Lucie virg. el martyris. 

14 Januariü. Zenonis episcopi con- 
fessoris. 


ı5 Valeriani episcopi confessoris. 
Hyemale solstitium. 

16 Ananie, Azarie, Misaelis mart. 

17 Ignatii episcopi et martyris. 

18 Zonimi martyris. — .So/ in 
capricorno. 

r9 Nemesii martyris. 

20 Vigilia. 

21 ZAome apostoli. 

22 Triginta martyrum. 

23 Victorie virginis. 

24 Vigilia.. 

25 Nativitatis domini nostri Jesu 

Christi. 


26 Stephan: prothomartyris. 
27 Johannis apostoli et evangeliste, 
28 Sanctorum. Innocentum. 


KL. December habet dies XXXI. Luna XXX. 


Simplex. 
Tot. soll, 
IX, let. 
Tot. soll, 
Memoria. 


Soll. 


Memoria, 


Tot. soll. 


Tot. soll. 
Tot. soll. 
Tot. soll. 
Tot. soll, 


286 Kalendarium eccl. zagrab, An. ISII. 


Aureus 
numerus 
V. f IM. Cal. 29 ZZAome episcopi et martyr. Sell. 
g II. Cal. 3o Sabini episcopi confessoris. 
Xlll. A Pridie Cal. 31 Sy/vestri pape confessoris. Sol. 


Sane sunt membris res calide mense decembris. 
Frigus vitetur capitalis vena scindatur. 

Lotio sit vana, sed vasis potio cara. 

Sit tepidus potus frigore contrario totus 





ADDENDA. 


A. STATUTA COLLEGII PRAEBENDARIORUM 
CATHEDR. ECCL. ZAGRABIENSIS. 


(ANN. 1466 —1511.) 


B. DOCUMENTA : ANN. 1340. 1361. 1393. 1397. 1484. 1500. 


I9 








202 Statuta Praebendariorum. 


regulatam administrationem ipsius confraternitatis seu Calendini 
collegii nostri conspiciunt et tangunt, ordinatius et regulatius et 
devotius, utque deo ac hominibus placeant, et salus omnium eidem 
confraternitati seu calendino se commendantium fiducialius procu- 
retur et speratur indubitate. Ad laudem igitur imprimis dei omni- 
potentis et honorem ipsius matris misericordie fiant, disponantur 
et peragantur, ex speciali gratia et annuentia reverendorum et vene- 
rabilium dominorum:: prepositi ac dignitariorum et canonicorum 
eiusdem ecclesie zagrabiensis, dominorum et patronorum nostrorum 
dignissimorum infrascriptorum, statuimus, ordinavimus, decrevimus 
et in perpetuum duratura, constitutione salubri pariter et salutari 
articulatim, prout et quemadmodum seriatim patebit intuenti sanccimus 
de anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo octavo, !) 
ultima die mensis januarii, hora terciarum vel quasi, indictione 
decima quarta. Pontificatus siquidem sanctissimi in Christo patris 
et domini nostri, domini Pauli, divina providentia pape secundi 
anno secundo. Regnante vero et feliciter gubernante sceptra regni 
Hungarie serenissimo principe domino Mathia eiusdem Hungarie 
ac Bohemie, Dalmatie et Croatie rege etc. Romanum autem 
imperium tenente gloriosissimo principe et domino, domino Fri- 
derico, duce Austrie; in ecclesia vero  zagrabiensi predicta, 
episcopali sede vacante. Item dominis: Vito, preposito;  Jo- 
hanne Alok de Stan, lectore; Bartholomeo de eadem Stan, cantore ; 
Mathia, preposito chasmensi ; Nicolao Zequil, cathedrali; Leonardo, 
decretorum doctore, dubicensi; Mattheo Kelkes, kamarcensi; Jo- 
hanne gorycensi; Paulo de Kapolycza, Kemlek; Martino de Mar- 
thyncz, Waska ; Georgio, Bexyn; Sigismundo, warasdiensi ac Fabiano, 
chasmensi et Seboldo, medicine doctore, Wrbowcz; archidiaconis; 
Ladislao, custode; item Fabiano de Roycha, Blasio de Nemes, 
decretorum doctore; Elia de Soploncza, Johanne de Zapolya, Thoma 
Thompa, Demetrio artium et decretorum doctore; Gerardo de 
Pathak, Demetrio de Belethyncz, Johanne de Marthynowcz, Andrea 
de Cracouia, Blasio de Glawnycza, Martino de Gragena, Stephano 
de Jalza, Johanne Wythez de Kamarcza, Mychaele de Raynffvncz 
et Petro de Nova civitate, canonicis, dignitates, personatus, archidi- 
aconatus et canonicatus in dicta ecclesia zagrabiensi feliciter tenen- 
tibus, necnon gubernantibus atque possidentibus. 


1) corrige: sexto. 





294 Statuta Praebendariorum. 


talis non obtemperans, consortio nostro ac etiam proventibus usque 
ad beneplacitum nostrum sciat se privacionis penam ipso facto 
incursurum. 


De iuramento decani electi. 


Item, quod statim et immediate post lectionem huiusmodi 
novi decani, idem dominus decanus electus, nobis ex laudabili 
consvetudine, ordinationeque nostra, tactis sacrosanctis dei ewangeliis 


et presentibus nostris statutis, iuramentum sub hac forma prestare 
debebit. 


Forma iuramenti decanatus. 


Ego N. decanus dominorum prebendariorum hüius alme ec- 
clesie zagrabiensis, iuro et promitto, quod fideliter administrabo per 
me inventa et solertem curam adhibebo in procuranda utilitate et 
augmento ipsius confraternitatis, et quod fideliter conservabo tam 
oblata quam acquisita vel relicta eidem confraternitati; sic me deus 
adiuvet et hec sancta dei ewangelia. 


Forma iuramenti novellorum Prebendariorum. 


Ego N. de tali, prebendarius chori huius alme ecclesie zagra- 
biensis, iuro et promitto, dominis et fratribus meis prebendariis 
predicte ecclesie zagrabiensis, fidelitatem, promotionem, procurati- 
onem, secreta celare, statuta, constituciones, laudabilesque consve- 
tudines ipsorum firmiter observare, debitam reverenciam et obedi- 
enciam eisdem dominis et fratribus meis in rebus licitis et honestis 
exhibere; sic me deus adiuvet et hec sancta dei ewangelia. 


De ratione reddenda per decanum suo successori. 


Volumus, ut novus electus decanus noster adiunctis sibi ipsi 
quattuor senioribus et pocioribus fratribus teneatur recipere ratio- 
nem plenariam a suo predecessore decano de omnibus donatis, 
legatis, oblatis et qualitercumque acquisitis, rebusque aliis universis 
collegii seu ipsius confraternitatis nostre, et registrum facere, ne 
quicquam per negligenciam alicuius ommitatur. Quo et ipse in 
mutatione sui officii, suo successori valeat facere et dare ex se ipso 
plenariam et omnimodam rationem. 


De iuramento novellorum Prebendariorum. 


Item iuxta et secundum laudabilem et observatam nostram 
tudinem, omnes domini novelli Prebendarii, quibus dominium 





296 Statuta Praebendariorum. 


> - — ——— — mm Um mm 271 ——— —M mn 





Ut cause fratrum in collegio prius discuciantur. 


Sepius solent differrentie atque controversionum materie inter 
fratres nostros suboriri, et propterea eiuscemodi differrencie et con- 
troversiones, non imprimis in medium nostri, ut deberent, sed do- 
minii proferre, et perinde dominos in nos vel quemppiam fratrem 
nostrum superinde, nobis irrequisitis, ausu temerario, in contemptum 
statuti nostri, conquerendo, provocare et non parum concitare. 
Eamobrem sanctimus, ne de cetero quispiam ex nobis ad domi- 
nium racione previa currat, nisi prius in medio nostri eiuscemodi 
differrencie discusse, cognite et terminate fuerint; cui viam appella- 
cionis non precludimus, alioquin contraveniens premissis iuxta 
beneplacitum nostrum punietur. 


De offitio. nostri decani. 


Volumus eciam, quod dominus decanus noster pro tempore 
constitutus, tamquam superior noster, omnibus negociis nostris col- 
legium tangentibus, exacta et diligenti cura studeat invigilare, in 
fratres non sevire, sed illos pie amare, honorem illorum pro posse 
defendere, insolencias fratrum manifestas vel occultas sibi notas et 
declaratas in medium nostri proponere, et tales pro modo culpe 
nostro eciam ad id accedente consensu punire et castigare valeat, 
ut ceteri exemplati a similibus abstineant; vel minus, si eundem 
dominum decanum nostrum in talibus negligentem et per omnia 
nobis inutilem comperiemus, illum secundum eius negligentiam 
puniendi vel eciam si tale commiserit, suo officio privandi et de- 
stituendi atque spoliandi habebimus facultatem. 


De incontinencia. fratrum. 


Ne vero facilitas venie incentivum tribuat delinquentibus, sta- 
tuimus, ut qui ex nobis comprehensi fuerint incontinencie vicio 
laborare, ac scortum publice tenere, et nos eorum dissoluta vita 
scandalizare, et famam nostram offendere, denigrare, prout magis 
vel minus peccaverint, puniantur, ut quos divinus timor a malo non 
revocat, temporalis saltem pena cohibeat a peccato. 


De infirmis fratribus. 


Decrevimus quoque, quod si aliquis ex fratribus nostris infir- 
maretur, talem dominus decanus noster per se, vel eo aliis prepe- 
dito negociis, per alium quemppiam ex fratribus nostris visitare, 
ipsumque tam salutaribus monitis, quam eciam temporalibus subsi- 


Statuta Praebendariorum. 207 





diis de communi confraternitatis nostre, quantum possibile est et 
indigens fuerit, consolare teneatur. 


De supportandis infirmis et legittime occupatis. 


Non immerito eciam visum est nobis, quod si quispiam fratrum 
nostrorum adeo egrotus extiterit, ut non solum privata negocia, 
verum eciam divina in ecclesia iuxta debitum suum officium, vide- 
licet horas canonicas et alia confraternitatis nostre servicia commode 
supplere valeret minime; vel si quicumque ex fratribus nostris iuxta 
mandatum domini decani nostri aliquibus collegii nostri intentus et 
occupatus fuerit negociis, loco talium huiusmodi officium per alium 
quemppiam ex nobis, servato iusto ordine, sub pena pro arbitrio 
nostro reservanda, supplere et supportare faciat, ne divinus negli- 
gatur cultus. 


De vicissitudinario honore. 


Insuper placuit nobis in supplementum honoris vicissitudinarii, 
ut quandocumque in ecclesiasticis simul et divinis, pariter et secu- 
laribus versamur negociis, semper a iunioribus fratribus senioribus 
in antecedendo et postcedendo, adinstar dominorum, prebeatur de- 
bita reverencia, et e converso, pro loco et tempore debitis. 


De non intrudendo se in alterius supportanciam. 


Demum, quia certi ex nobis non exacto anno servitutis sup- 
portantie alterius fratris, imo eciam per patronum insoluto salario 
eiusdem in huiusmodi alterius fratris supportantias per phas et 
nephas sese intrudere solent, quapropter tales pene premisse sub- 
iacere volumus ipso facto. 


— ——->+.+ = — 


Sequitur secunda pars statuti. 


Premissis igitur constitucionibus et ordinationibus de honestate 
et morum, aliis denique negociis et observationibus ex ordine exaratis, 
iam de divinis et ecclesiasticis nostrum collegium tangentibus, deque 
illorum diligencia observanda et negligencia evitanda duximus ordi- 
nandum. Et principaliter privilegia decimarum nostrarum ad mensam 
nostram prebendalem spectancium de territorio seu districtu Marocha 
provenire debentium, pro perpetua rei memoria statuimus inserenda. 
Quorum tenor sequitur de verbo ad verbum et esttalis; et quidem 
prime, videlicet domini Eberhardi episcopi istius ecclesie zagrabi- 
ensis, benefactoris nostri graciosissimi : 

Eberhardus dei et apostolice sedis gracia episcopus zagra- 
biensis ac supremus cancellarius regie Maiestatis. Omnibus Christi 
fidelibus presentibus et futuris, presentium notitiam habituris, salu- 
tem in omnium salvatore. Ad universorum noticiam harum serie 
volumus pervenire, quod nos considerantes et in archano mentis 
nostre sepius revolventes, quam sit caduca et fragilis presens vita, 
et quamvis hominibus terrena felicitate gaudentibus sponsione fal- 
laci longa temporis promittat spacia, fine tamen interdum coartatur 
brevissimo, et sepe incautos ad ima deicit, quos vane spei solaciis 
demulcebat. Hac igitur consideracione inducti et diligenti indagatione 
reperientes quod in nostra zagrabiensi ecclesia, cui auctore deo, 
licet immeriti, presidemus, preter cottidiana suffragia que per mi- 
nistros ipsius ecclesie pro omnibus Christi fidelibus ad laudem dei 
generaliter fieri consveverunt, pro prelatis et episcopis eiusdem ec- 
clesie, qui ex hac vita decesserunt, nulla unquam fieret specialis 
memoria nec aliqua suffragia agerentur, imo exinde metu mentis 
perculsi ac cupientes quantum cum deo poterimus, sicuti nostre sic 
et nichilominus predecessorum et successorum nostrorum episcopo- 
rum saluti congruis remediis providere et vite future commoda 
nobis et eisdem bonorum actu operum divina opitulante clemencia 
procurare. Habitis superinde unacum fratribus nostris de capitulo 





300 Statuta Praebendariorum. 


festo beate Margarethe virginis. Anno domini millesimo quadringen- 
tesimo quarto decimo. 


Aliud privilegium dominorum capituli ecclesie. zagrabiensis. 


Nos capitulum ecclesie zagrabiensis. Memorie commendamus 
tenore presentium significantes, quibus (expedit) universis. Quod nos 
ea, que in augmentum cultus divini, ecclesieque et salutis nostre 
auxilium disponi possunt, sagaci indagacione animadverventes nul- 
latenus debeant protardari, quodque ea non tam salubriter tamque 
diligenter, nisi per prebendarios chori ecclesie nostre prefate ex- 
pediri .valeant atque possint, eorum paupertati nichilominus in ea 
parte succurre recupientes, ut qui prius circa cultum divinum eiusque 
ministeria diligentes fuerant comperti, per nos tandem remunerati 
atque dotati magis pervigiles eisdem serviciis divinis insisterent, 
eaque que per nos pluribus intentis curis et signanter horis cano- 
nicis et misse beate viginis Marie, cum quibus onerati non suffi- 
cienter provisi fuerant, expleri non possent, per eos accuracius atque 
diligencius exequerentur. Nos ex unanimi voto nostro, atque ma- 
tura deliberacione prehabitis, omnes et singulas decimas nostras, ad 
porcionem videlicet dumtaxat nostram, in districtu de Morawcha 
concernentes et provenire solitas atque consvetas, eisdem iure per- 
petuo et irrevocabiliter duximus fore concedendas atque donandas, 
imo concedimus atque donamus. Harum nostrarum sigilli nostri 
appensione communitarum vigore et testimonio litterarum mediante. 
Datum feria secunda proxima ante festum beati Matthei apostoli et 
ewangeliste. Anno domini millesimo quadringentesimo sexagesimo 
Octavo. 


De missa beate virginis. 


Facile ex tenore litterarum predictarum celebracionem misse 
beatissime atque gloriosissime virginis Marie circa auroram dicende 
quisque comprehendere potest, ad cuius igitur sumpme misse ce- 
lebrationem quemlibet nostrum ex ordine per integram hebdomadam 
astrictum esse volumus; dicendam itaque cum tribus collectis: prima 
videlicet propria; secunda pro episcopis defunctis, et tercia pro 
peccatis. »Exaudi quesumus,« statuimus. 


De non negligenda eadem missa beate virginis, el negligentia aliarum 
quoque punienda. 

Decrevimus itaque, quod qui ex fratribus eam sumpmam mis- 
sam beate virginis dicere negligeret, ad quod dominus decanus 





302 Statuta Praebendariorum. 


per alium quempiam presbiterum dicere et celebrari facere de- 
beat et teneatur sub pena viginti denariorum irremissibiliter exi- 
gendorum. 


De pena negligentium in premissis. 


Qui autem domini fratres in premissis vel in parte premis- 
sorum negligenciam aliquam commiserint, tales videlicet, qui »Pla- 
cebo,« in quindecim; illi vero Vigilie in quadraginta; hii autem, 
qui misse officio in Viginti quinque denariis hungaricalibus; qui 
vero in toto officio huiusmodi non interfuerint in uno integro 
hungaricali floreno mulctabuntur et privabuntur ipso facto. 


Quomodo fissa confraternitatis per singulas festivitates beatissime 
virginis Marie debeat peragi. 


Volumus eciam, quod in quolibet festo gloriosissime virginis 
Marie, matris misericordie, ad mandatum domini decani nostri 
conveniant omnes domini fratres in chorum benedicte virginis 
Marie, ad latus dextrum sanctuarii maioris ecclesie, suprapelliciis 
seu epitogiis sollenniter induti, statim finita prima missa, persona- 
liter vel per alium ad id idoneum usque in finem interesse debeant 
misse confraternitatis de festo eiusdem occurrentis sollenniter de- 
cantande. Que debet dici cum collectis tribus: prima videlicet pro- 
pria; secunda pro commendatis, »Deus, cuius misericordie ;« tercia 
pro peccatis benefactorum, per fratrem quem ordo tangit maturi 
officii hebdomadalis misse beate virginis, cui duo ex iunioribus 
astabunt, prout dominus decanus noster commiserit. 


Ad officia. debita fratrum non surrogandis idiotis. 


Quia certi ex fratribus nostris nullis legittimis negociis seu 
causis prepediti vane solent deambulare et pro se ipsis ad officia 
quevis explenda ignaros et idiotas surrogare, qui non ut decenter 
cantare, sed nec os quidem apte sciant aperire; volumus igitur, 
quod ille, qui in propria persona tali officio interesse nequiverit 
hic per se vel per alium fratrem suum dominum decanum nostrum 
adire et causam legittimam abicionis assignare debeat, "et deinde 
loco sui alium idoneum ordinare et instituere teneatur, alioquin 
si id neglexerit habebitur pro absente et duodecim wyenensium 
subeat penam. 





304 — Statuta Praebendariorum. 


cius divinis propterea invigilemus officiis, statuimus et decrevimus, 
quod ad mandatum nostrum seu domini decani nostri, quandocum- 
que id occurrerit, universi fratres convenire debeant ad decantandam 
missam, per fratrem cui id dominus noster commiserit decanus, 
videlicet de beata virgine in ara eiusdem, cuius finito »Sanctus« 
dividantur fratres in duas partes ad decantandas alias duas missas, 
puta »de Angelis« et » Defunctis« in quacumque ara, sub penis predictis. 


De deportandis funeribus patronorum. 


Ut vivis sic eciam ex hac vita decendentibus dominis et pa- 
tronis nostris graciosissimis obsequi cupientes, nam quemadmodum 
iidem domini patroni nostri reverendissimorum dominorum episco- 
porum funera post decessum eorundem per se debent sepelienda 
deferre, ita nos similiter volumus et statuimus, amodo in antea 
eorundem dominorum patronorum nostrorum funera e domibus ipsorum 
usque ad locum sepulture cum debita reverentia per quattuor aut 
sex fratres iuniores vel alias, si opus fuerit eciam per plures fratres, per- 
sonaliter et non mediatas aliquas personas deferre et deportare sub 
pena carentie tocius legationis talis testatoris defuncti. 


De processione funerali et circa eam necessariis. 


Deinde statuimus, ut in processionibus funerum semper iuni- 
ores fratres nostri thurribulum, urceolum cum benedicta aqua, ac 
eciam vexilla atque alia ad processionem necessaria deportare de- 
beant et erunt obligati. 


De pena absentium in supradictis funeralium processionibus. 


Tandem eciam volumus, quo singulis processionibus funera- 
libus universi domini fratres intersint, alioquin absentes et sine 
scitu domini nostri decani divagentes, totali testamentali, funerali 
videlicet legatione, senciant se esse privatos; illi autem, qui ex 
annuentia ipsius domini nostri decani abfuerint, totalis huiusmodi 
funeralis legationibus et elemosine, dempto uno floreno quem pre- 
sentes fratres tollent pro labore, participes erunt, ad que prout ad 
alia omnia dominum decanum nostrum solertem et vigilantem esse 
volumus, pariter et diligentem. Qui vero tumulationi et »Placebo« 
non interfuerint, decem wyennenses; vigilie autem non interessentes, 
decem solidorum hungaricalium pene subiacere volumus. 


Statuta Praebendariorum. 305 


ee 





De salario domini decani. 


Postremo, ut quoniam dominus decanus noster universa nostra 
negocia diligenti et exacta cura ubique promovet et ordinat, igitur 
ut quos labor premit, congruum est, ut hos dignum quoque se- 
quatur commodum, quo allecti alacriores se ipsos prestent in ob- 
sequiis. Eamobrem nos quoque moti, decrevimus, ut ex omnibus 
testamentariis legationibus, elemosinis occurrentibus et oblationibus, 
exceptis decimis nostris, idem dominus decanus noster tollat dupplam. 


De reposito et expensis nost»i collegis. 


Finaliter statuimus, quia sepius imo frequentia atque diversa 
nobis occurrant negocia, nonnunquam etiam ardua; ne autem ea 
ob penuriam expensarum labefactari contingat quin pocius ea in 
commodum nostrum ad optatum finem deduci possint et valeant, 
in singulis divisionibus nostris pecuniariis unam porcionem ad ne- 
cessitates collegii nostri reservatam semper esse volumus. 


Originale in membrana. In archiv incl. Accad. scient. Slaver. merid. II. b. 147. 


20 


Ihesus Christus, Marie filius, in secula laudetur. Amen. 


Sequitur. turamentum Prebendariorum in hanc formam: 


Ego N. de tali, prebendarius chori alme ecclesie zagrabiensis, 
juro et promitto dominis et fratribus meis prebendariis predicte 
ecclesie zagrabiensis fidelitatem, promotionem, procurationem. Se- 
creta celare et statuta, constitutiones, laudabilesque consvetudines 
ipsorum firmiter observare, debitam reverentiam et obedientiam 
eisdem dominis et fratribus meis in rebus licitis exhibere ; sic deus 
me adiuvet et hec sancta dei evangelia. 


Juramentum decani. Hec est forma: 


Ego N. de tali, decanus dominorum prebendariorum iuro et 
promitto, quod fideliter administrabo per me inventa, et solertem 
diligentiam faciam in procuranda utilitate et augmento ipsius con- 
fraternitatis, et quod fideliter conservabo tam oblata quam acquisita 
vel relicta eidem confraternitati; sic me deus adiuvet et hec sancta 
dei evangelia. | 


Quod nullus dominorum prebendariorum recuset assumere officium 
decanatus sub pena hic descripta. 

In anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo 
octavo, in vigilia beati Laurencii martiris. Ad generalem convoca- 
tionem dominorum Prebendariorum ecclesie zagrabiensis, in eccle- 
sia sancti Stephani prothomartiris, ipsi unanimi voto concluserunt 
in electione decani et fine debito terminaverunt, quod quicumque 
ex eisdem non assumeret officium decanatus vel recusaret, quem 
fratres elegerint, erit privatus consortio et proventibus quousque 
fratribus placuerit. 


Quod nullus fratrum recuset in negotio Kalendini et communitatis 
decanum coadiuvare sub pena Atc expressa. 


Anno domini millesimo quadringentesimo septuagesimo tercio, 
in vigilia beati Laurentii martiris. Domini Prebendarii chori ecclesie 





308 Statuta Praebendariorum. 


ferre, ponere et exaltare, ut omnibus almam sancti regis Stephani 
basilicam ingredientibus luceat, incitamentum, exemplarque sancte 
devotionis existat, operaque nostra bona videantur palam et glori- 
ficetur deus pater, qui in celis est, sub vocabulo et tutela advocate 
nostre matris Marie antedicte, ipsam confraternitatem dedicantes et 
constituentes, nomine quo ab omnibus semper et in evum vocitetur, 
confraternitatem matris Marie eidem inponentes. Et ut ea que pro- 
motionem, continuationem et regulatam administrationem ipsius 
confraternitatis matris misericordie conspiciunt, ordinatis, regulatis 
et devotis, utque deo ac hominibus placeant et salus omnium eidem 
confraternitati se commendantium provincialibus procuretur et spe- 
retur indubitate, ad laudem dei et honorem matris Marie fiant, 
disponantur et peragantur, statuimus, ordinamus et in perpetuum 
duratura constitucione sanccimus. 


De nomine Kalendini, ac confraternitatis capttulum. 


Et primo, quod dicta confraternitas nostra, confraternitas 
matris misericordie, ut prediximus, ab omnibus publice nominetur 
et vocetur. 


De cantatione psalterii et terminatione etusdem. 


Quod in qualibet vigilia cuiuslibet benedicte virginis Marie, 
matris misericordie, in choro eiusdem, in ecclesia sancti regis Ste- 
phani constructo, amodo et per amplius cantabitur psalterium per 
quatuor personas, incipiendo a prima serie usque ad ultimam in- 
clusive. Et post quemlibet nocturnum dicti psalterii cantabuntur 
duo versiculi, videlicet: Maria mater gracie etc. — Gloria tibi do- 
mine etc. Et finitis istis dicetur versiculus: Ora pro nobis mater mi- 
sericordie etc. Et sequantur orationes: /mferveniat pro nobis, — Deus 
venie largitor. — Exaudi quesumus domine supplicum. — Et concludentur : 
Per Christum dominum nostrum. Amen. 


In festis fotis sollempnibus beate. virginis misse officium ipsius Ca- 
lendini qualiter perfici debeat. 


Quod in quolibet festo gloriose Marie virginis matris miseri- 
cordie, ad mandatum decani conveniant omnes fratres in choro 
benedicte virginis predicto, et superpelliciis solenniter induti, statim 
finita prima intersint misse solenniter decantande de beata virgine 
matre misericordie, prout festum requirit, usque ad finem per se 
vel per alium; et concludentur collecte: Prima, de festo ipso, tunc 
concludetur secunda: Deus cuius misericordie, et tercia pro peccatis. 





24 nar Proseeauur ira. 





GELALUTI o adre DUT TUM. Tale vicino sno premissa declaret et 
aput Oc-anum ČLUGETL ECM: OU antem cum premissis non cu- 
fh'etr. "Alu LEaLELrriu prir oapseme 


Seewnce re tarzencl wzssam cus jratrum habent dicere 
)peatt TLBBETL Se’uncisrum jerıa secunda novilunali dicet ille, 
qw nabebr ı7 ordme>Saturle m tabula consignatam. 


Comodo 17:1 Christi faces deber! se inscribi seu IHcOrDOrari in 
Prejatam (cunfraternilatem ncstram. 

Quilibet Chrisu fidelis cuiuscumque sexus, ordinis, dignitatis 
sut conditionis luerit, qui dicte nostre confraternitati incorporari et 
secribi voluerit, per se vel per alium. decano nostro se humiliter 
representet et petat devote ut ascribatur, offeratque prout sue de- 
votioni videbitur, attentis viribus suarum facultatum, ipsius namque 
hoc ipsum reliquimus probitati. Et primo recepta idonea cautione 
ab unoquoque, quod parebit et obediet ordinationibus et statutis 
confraternitatis nostre predicte, fidelisque erit fratribus in procura- 
cionibus et promotionibus ubicumque iuxta posse, demum inscribatur 
nomen ipsius in libro seu matricula confraternitatis, inscribat etiam 
quid. et quantum obtulerit, vel si fuerit pauper, unacum anotacione 
dici et anni; ita. quod. confratres nostri, qui dignitate aliqua, aut 
doctoratu vel magistratu. prefulgent, in suo scribantur ordine; illi 
vero, qui. suni presbiteri, in suo ordine; item laici nobiles in suo 
ordine, mulieres autem nobiles in suo ordine etc. 


Quos candele ardeant ef ıncendantur infra decanfatfione»n missarum 
Karndını sew confraterntfatis, 

In. qualibet festivitate beate virginis Marie, matris misericordie, 
£e scam derüs secundis novilunialibus predictis, et eciam circa funera 
zufCT&fTom omortuorum, dum sunt in ecclesia sub missis aniedictis, 
üecrtos £l servitores sui magnas candellas quas ipsa contraternizas 
nene far ecu in medio chon benedicte virgini& Mas mniseri- 


zurdue mes DL in Carum ordine et candelabris nonan! et gll8-ldig-I. 
Zu a"athBLl sus decaptationce missarum ei »Salve« predičtaram aslae 
ar nnL£IL. ei 

us. zum devofe ne (70 ODRCMS O0 IHPWAYHORO. MT UT 
ZSACSSAMYIZONM: Taf! pmi): cl GRECE quuDISO ^'"pis4M. 

Voimmm a: sut jnícsRCciDIs Den: OMNIDIŠ fBDOSIhPiILG mem 
ass nost Armite- Sammittimus, uso sat o otncim Masern. Meike 
Mi EDSENEIIMI Dpredisiarum. ro otestivitatihbi» Neal VITTINM INT 





312 Statuta Praebendariorum. 


teneatur, ipsumque tam salutaribus monitis, quam etiam tempora- 
libus subsidiis de communi confraternitatis nostre, quantum possibile 
est, si indigens et pauper fuerit, consoletur, etc. 


De infirmo presbitero, confratre. 


Volumus, statuimus et annectimus, quod si aliquis ex ipsis 
confratribus nostris adeo infirmus fuerit, quod commode per se horas 
suas canonicas supplere non poterit, extunc ipse decanus noster pro- 
videat de una persona ex fratribus, qui legat cum eo vel ante eum. 
Que omnia ipsius decani nostri relinquimus industrie et discretioni, etc. 


In electione novi decani. statuta ipsius confraternitatis annuatim 
legantur. 

Volumus, quod hee salubres nostre ordinationes suprascripte 
in vigilia beati Laurencii martiris, quolibet anno, omnibus. Preben- 
dariis in unum congregatis, a principio usque ad finem legantur, 
quatenus quilibet ipsorum, suum sciens officium, promptius invigi- 
lare possit eidem, nec se ignoravisse valeat, si negligenciam commi- 
serit aliquam allegare. 


Pro testamento dominis Prebendaris legato in peractionibus tres 
misse per eosdem decantari solite, quomodo et per quos dici debeant. 


Anno domini millesimo quingentesimo quarto, feria sexta pro- 
xima ante festum beate Margarethe virginis et martiris, ad sonum 
campane solite, universi domini Prebendarii chori ecclesie zagra- 
biensis generaliter congregati, inter cetera ipsorum negotia tractanda 
decreverunt et unanimiter determinaverunt, ut diligentia ad cultum 
divinum eo uberius et devotius augeatur, quod in missa beate 
virginis Marie,pro testamentis quibuscumque se ultra scilicet quinque 
florenos extendentibus, omnes fratres, in superpelliciis usque finem 
Sanctus, reverenter perseverare et permanere debeant, et sub pena 
in novilunio expressa teneantur. Finito autem Sanctus in missa 
beate virginis, fratres ipsi in duas partes dividantur, una scilicet 
pars, sive medietas, ac cantandum missam Benedicite, reliqua vero 
Requiem. Quas missas videlicet beate virginis et Requiem, quibus- 
cumque dominus decanus commiserit, dicere et cantare debebunt 
pería sub premissa. Missam autem Benedicite, dicet quem ordo 
tanget in stilo »Statuit.« Ouicumgue autem ex fratribus infra triduum 
a die huiusmodi testamentalis peractionis missam non dixerit, aut 
dicere non fecerit, ex tunc mox dominus decanus pro tali missam 
dicere faciat, et talem in duabus comparationibus competentibus 





314 Statuta Praebendariorum. 





raret, aut curreret ad conquerendum dominis ipsos provocando contra 
fratres, extunc eo facto privabitur consortio et proventibus uno in- 
tegro anno, et uno die, etc. 


Quod in missis confraternitatis quilibet frater. usque ad finem sit. 


Eodem die idem fratres statuerunt et terminaverunt, quod de 
cetero in missis confraternitatis, videlicet virginis benedicte et Re- 
quiem, omnes fratres finaliter perseverare debeant; si vero aliquis 
ausu temerario recesserit sine licentia decani, extunc talis habebitur 
pro absente. 


Junior frater seniori honores. exhibeat. 


Tandem etiam statuerunt, quod quandocumque ipsi fratres 
vadunt ad offertorium, nullus debebit precedere seniorem sibi in 
eundo ad idem offertorium ; sed observetur ille honor sicut inter 
dominos canonicos observari solitus est. Simili modo, quando fratres 
vocantur ad aliqua convivia communiter, nullus alium precedat se- 
niorem se, ad mensam locando. 


Secreta. ipsorum dominorum Prebendariorum celentur et ocultentur. 


Insuper dicti fratres unanimi voto concluserunt, quod si aliquis 
proderet secreta, et illa que tractantur ın communitate, extunc illico 
privabitur consortio et proventibus anno uno et die uno insuper 
vel quousque fratribus. placuerit. 


Quibus viventibus, regnantibus et imperantibus ipsa predicta statuta 
sunt publicata. 

Sunt autem hee nostre constituciones salutares ordinate et 
publicate in generali nostra congregatione ad sonum campane, que 
ad nostram congregationem celebrandam pulsari solet, facta Za- 
grabie, in domo prebendali discreti viri domini Blasii de Koproncza, 
decani nostri predicti, feria sexta proxima ante festum Purificationis 
virginis benedicte, matris misericordie, que fuit ultima dies mensis 
januarii, hora terciarum vel quasi, indictione quartadecima, ponti- 
ficatu vero sanctissimi in Christo patris et domini, domini Pauli, 
divina providentia pape secundi, anno eiusdem secundo, sub anno 
autem a nativitate domini millesimo quadringentesimo sexagesimo 
sexto. Regnante in Hungaria serenissimo principe et domino, domino 
Mathia, eiusdem Hungarie ac Croacie et Dalmatie rege, Romanum 
autem imperium tenente gloriosissimo principe et domino, domino 
Frederico duce Austrie; in ecclesia autem zagrabiensi, episcopali 





316 Statuta Praebendariorum. 





Post festum beate Ursule fit pro episcopis defunctis (qui in districtu 
et territorio de Moraucha decimas dederunt et consensum ad casdem do- 
minis Prebendariis chori ecclesie zagrabiensis), solemnis peracho quomodo 
decantari et perfici. debeat. 


Anno domini millesimo quingentesimo quarto, in festo beati 
Johannis ante portam latinam, ad sonum campane solite, universi 
domini Prebendarii chori ecclesie zagrabiensis generaliter congre- 
gati, inter cetera ipsorum negocia tractanda, decreverunt et unani- 
miter determinaverunt, ut diligencia ad cultum divinum eo magis 
augeatur, quod quicumque in solemni peractione pro omnibus epis- 
copis, propter decimas, feria secunda proxima post festum beate 
Ursule et sociarum eius quomodolibet anno fienda, in toto non 
interfuerit, talis in uno integro floreno privabitur; pro Placebo, 
quindecim solidis; pro Vigilia, quadraginta solidis; pro cantu misse, 
viginti quinque solidis. Et quicumque fratrum infra triduum mis- 
sam non dixerit, viginti solidis inremisibiliter privabitur; preterea 
conclusum est, quod nemo ex eis per alium supportari possit, sed 
personaliter interesse debeat, nisi infirmitate prepeditus fuerit, et se 
legitime excusare poterit. Quicunque Placebo, usque ad secundum 
psalmum; Vigilie usque ad primum psalmum et misse usque tercium 
Kirie non interfuerit, talis pro absente habebitur; et hoc propterea 
ordinatum est, quia semel tantummodo fiunt in anno. 


De eadem solemni peractione 


Quod nullus fratrum pignorantiam valeatse excusare, per eos- 
dem dominos Prebendarios generaliter et unanimi voto annexum 
et determinatum est, quod in predicta solemni peractione perpetuis 
futuris temporibus, quatuor iuniores per se vel pulsatorem apre- 
ciando, ad Placebo, Vigilias et missam predictas, ter ter pulsent et 
in processione aspergendo sepulcra iam dictorum episcoporum, 
vexilla, turribulum cum navicula et ture, iuxta mandatum decani 
apronitent et deferant sub pena viginti quinque solidorum, etc. 


De eisdem decimis de Moraucha. 


Anno domini millesimo quingentesimo octavo, universi domini 
Prebendarii chori ecclesie zagrabiensis, in generali eorum congre- 
gatione decreverunt et determinaverunt, quod annuatim duo fratres 
Prebendarii, unus senior et alter junior, qui per fratres deputabun- 
tur ad dicandum ipsas decimas, post extorsionem ipsarum decimarm: 
et depositionem rationis eisdem, ut prefertur, quolibet anno i 


Statuta. Praebendariorum. 317 





duo decimatores in matriculam seu ladudalam ipsius communitatis, 
ut solent domini de capitulo, purgatum registrum ipsis fratribus 
dent et reponant, sub pena et carentia portionis earumdem decimarum, 


Pro restauratione et reparatione. balnei collecta. pro sacerdote. de- 
functo in missa ebdomadali beate. virginis Marie eiusdem, qualibet. die 
per dominos. Prebendarios chori ecclesie sagrabiensis dicenda, 


In anno domini millesimo (quadringentesimo; nonagesimo 
octavo, universi fratres, videlicet Prebendarii chori ecclesie zagra- 
biensis, ad sonum solite campane generaliter congregati, unanimi 
voto, prius tamen maturo consilio prehabito, concluserunt et firmiter 
observare spoponderunt ac decreverunt unam collectam, in missa 
beate virginis in choro eiusdem decantari singulis diebus mane 
solita, ad sepissimas peticiones venerabilis domini Mathie de Don- 
bro, canthoris et canonici prefate ecclesie zagrabiensis, vita sua 
comite, videlicet: Deus, cui proprium est misereri etc; post deces- 
sum vero ab hac vita, aliam collectam, videlicet: Presta quesumus 
domine, ut anima etc, Pro quibusquidem collectis idem dominus 
chantor pro reparatione ac restauratione balnei, quod magnam 
ruinam et signanter in tectura patiebatur, volens itaque obviare 
dicte ruine, dictus dominus chantor pro refrigerio anime sue assi- 
gnavit centum florenos auri dictis dominis Prebendariis; preterea 
prefati fratres assumentes onus prefatum astringentes seipsos, sci- 
licet presentes et futuros Prebendarios, obligantesque ad dicendas 
prefatas collectas, ad quod obligamen (omnes consenserunt) penes 
formam iuramenti in matrica existentis. Item, ego Georgius de 
Roicha, decanus consensi et pro maiori cautela unusquisque manu 
propria se introscripsit adherendo et consentiendo dispositioni pre- 
habite. Stephanus similiter de Roicha, Stephanus de Iwanis, Mar- 
tinus de Narth, Michael de Zthenichnak, ego Andreas de Ywanich, 
Tomas de Ciglena, Gregorius de Margerlac, Thomas de Megereche, 
Stephanus de Lobor, Dominicus de Pekerzerdahel, Nicolaus de 
llycza, (Franciscus) de Capolna, Bartholomeus succentor, Blasius de 
civitate, Johannes de Brumen, ego Anthonius Zewer, consensi, 
Anthonius de Zyncze, Martinus de Ywanicz, Petrus de Chasma, 








is fuluri que erunt. observanda, 

fratrum et ipsorum familie secundum 
na minori quatuor viennenses, de 
de quinque cornibus unum 


318 Statuta Praebendariorum. 





viennensem. Parvas idrias proprias habere debebit, presentes autem, 
que ei dabuntur, pro inventario conservabit dum dimittet ipsum 
balneum, totidem reliquet. Anbas fornaces, quando indigebunt, re- 
formare tenebitur, Cados antiquos similiter reformabit, novos dum 
et si placebit habebit a fratribus. Ad radendum barbas fratrum ha- 
bebit cum suis servitoribus apta rasoria, non illa laicalia, quibus 
raduntur rustici. Videtur honori fratrum et omnium dominorum 
hic existencium maxime condignum, ut dum aliqui extranei, potis- 
sime clientes alicuius reputationis in balneo fuerint, fratres inspici- 
entes honorem proprium unusquisque iuxta suum statum patientiam 
poterit habere, scimus enim, quod semper clientes infesti sunt cle- 
ricis, ne videant ipsas servitrices fratribus servientes, dehonestent 
aliquem, prout visum est sepius idipsum fieri. Articulus autem ipse 
non est revelandus balneatori, quilibet fratrum poterit cogitare intra 
se secundum suum honorem, quid tunc faciendum erit; dum vero 
tales non sunt, extunc prout decet fratribus singulis, tam senioribus 
quam iunioribus honor exhibeatur. 


De missa beate virginis singulis sabbatinis diebus. statim post pri- 
mam missam eiusdem. virginis in ara sepedicte virginis gloriose pro Ge- 
orgio Bexino per dominos Prebendarios chori ecclesie zagrabiensis, legi 
consvela. 


Nos universitas dominorum Prebendariorum chori ecclesie za- 
grabiensis tenore presentium significamus, quibus expedit universis. 
Quod quia venerabilis dominus Georgius de Ywanich, archidiaconus 
de Bexin et canonicus dicte ecclesie zagrabiensis, ob spem et reme- 
dium salutis anime sue, parentum et omnium benefactorum suorum, 
pro arduis negociis nostris, nobis incumbentibus et nos urgentibus, 
centum florenos auri puri, boni et iusti ponderis; item unum ca- 
licem argenteum deauratum cum patena, unam casulam de veluto 
et unam cappam similiter de veluto nigri coloris, unam de alba 
kamuka cum cruce aurea et duas ampulas argenteas, nobis pro deo 
contulit et donavit, ac alias elemosinas iuxta suam facultatem ad 
confraternitatem nostram facere promiserit, ideo nos nolentes esse 
immemores et ingrati tantorum beneficiorum suorum promisimus et 
serie presencium promittimus, quatenus amodo et deinceps ac in 
perpetuum iz ara gloriose et beatissime virginis Marie, in dicta ec- 
clesia zagrabiensi fundata et constructa, ac per eundem dominum 
Georgium archidiaconum decorata, singulis diebus sabbatinis unam 
missam de eadem virgine gloriosa cum duabus collectis aliis, una 
videlicet, ipso vivente: pro peccatis et alia pro: omnibus benefacto- 





320 Statuta Praebendariorum. 


nobis pro huiusmodi nostre communitatis necessitatibus evitandis, 
diuturnaque nostra apud eandem ecclesiam persistencia atque como- 
diore et niditorieque ibidem in prefata ecclesia servitute et cultibus 
divinis inpendenda, florenos mille auri, monete hungaricalis, boni 
ct iusti ponderis, ad usum necessitatesque et emolumentum perpe- 
tuum nostre communitatis presentium scilibet omnium et futurorum 
Prebendariorum, successorum nostrorum, dedit, donavit et tradidit. 
Volentes autem nos prefato domino Andree, preposito chasmensi 
in quibus potuimus opera et laboribus nostris pro tanto in nos, 
communitatemque nostram beneficio collato, gratificari, promisimus 
et assumpsimus, testimonioque presentium conscienciose, in consci- 
entias nostras sacerdotales, successorumque nostrorum promittimus 
et assumpmimus perpetuis futuris temporibus qualibet die in eb- 
domada unam missam in ara beatissime Marie virginis, in dicta 
ecclesia zagrabiensi, in choro videlicet eiusdem gloriose virginis 
. constructa et fundata, sub missa maiori, legendo dicere, perficere 
et absolvere, ita videlicet et taliter: quod die dominico ex ordina- 
tione et beneplacito prefati domini Andree prepositi, missa de 
sancta et individua Trinitate, cum collectis: secunda de beata virgine ; 
tercia, pro peccatis indulgendis; Feria secunda, de sancto Andrea 
apostolo, similiter cum collectis: secunda de beata virgine, tercia 
pro poscendis suffragiis sanctorum: Concede quesumus omnipotens 
deus ut intercessio nos sancte dei genitricis; Feria tercia pro de- 
functis, cum collectis; prima: Deus, qui nos patrem et matrem; secun- 
da: Deus, venie largitor ; tercia: Fidelium Deus omnium. Feria quarta, 
pro peccatis, cum collectis: secunda, de beata virgine; tercia de 
passione Christi. Feria quinta, de corpore Christi, »Cibavit,« similiter 
cum collectis: secunda de beata virgine; tercia de sancto rege 
Stephano. Feria sexta, de passione domini »Humiliavit«, eciam cum 
collectis: secunda de beata virgine; tercia pro peccatis. Sabbatho 
.denique de assumptione Marie virginis gloriose, cum collectis: 
secunda de passione domini; tercia de quatuordecim auxili- 
atoribus; quarta pro parentibus et quinta, pro peccatis. Ita, 
quod iste due ultime collecte, quarta scilicet et quinta inmediate 
prescripte, sua dominatione dumtaxat vivente, continuabuntur. Item in 
festivitatibus beatissime Marie virginis usque ad octavas inclusive 
earumdem festivitatum et in aliis totum solemnibus semper de 
festo cum collectis et orationibus secundis et terciis prenominatis ad 
dies suos pretactos, huiusmodi missam quotidie dicemus et celebra- 
bimus et hoc pollicemur et promittimus effective observare et 
adimplere modo premisso perpetuis futuris temporibus. Hoc adici- 


>» m 


AE 


Statuta Praebendariorum. 321 


—— —— — —— — ——— u o — 


endo et declarando, quod post mortem iam fati domini Andree 
prepositi chasmensis etc., et decessum suum ab hoc seculo, missa 
pro peccatis descripta simul cum orationibus variatis, ad missam 
pro defuncto sacerdote commutentur et devolvantur. Ad que omnia 
et singula ac singulorum premissa nosmetipsos et successores nostros 
sub iuramento prescripto, tenore presentium semper futuris perpe- 
tuis temporibus duratura et per nos, successoresque nostros obser- 
vanda obligavimus, immo obligamus in omnem eventum. Promisimus 
insuper et promittimus prenominato domino Andree preposito chas- 
mensi, canonicoque et vicario sepefate ecclesie zagrabiensis, ut opus 
istud salubre per nos et successores nostros efficacius perpetuis fu- 
turis temporibus adimpleatur, quemlibet nostrum nominatim in libro 
Kalendini sive statuti nostri manu propria subscribere, quod et 
successores nostri in assecutione suorum bonorum facere tenebuntur 
eo facto. In cuius rei memoriam et testimonium, firmitatemque per- 
petuam presentibus sigillum nostrum auttenticum, quo utimur in 
kalendino nostro, duximus appendendum. Datum feria quinta proxima 
post festum beati Emerici ducis. Anno domini millesimo quingen- 
tesimo undecimo. — Leonardus de Iwannicz, decanus; Stephanus 
de Roycha, Franciscus de Zekchw, Georgius de Warasdino, Blasius 
de Nedelcz, Blasius de Gradech, Martinus de Gerzemche, Nicolaus 
de Rokonog, Gaspar de Donbro, Johannes de Y woannich, Gregorius 
de vico sutorum, Johannes de Podbresye, Nicolaus de Kapolna, Di- 
onisius de Gwdolwcz, Stephanus de Ywanych, Michael de Mlaka, 
Blasius de Zeyanahrazthya, Benedictus de Prodauiz, Johannes de 
vico sutorum, Martinus de Sypek, Gallus de Welyka, Johannes de 
vico sutorum, alter Johannes :de Reznyk, Georgius de Zalathnok, 
Michael de Roychya. Nos ifague universi et singuli prenominati 
Prebendarii ecclesie zagrabiensis ac tota communitas unanimi voto 
prius sufficienti et maturo consilio prehabito, illos idem mille flo- 
renos exposuimus et convertimus in commodum non parvum nobis 
et successoribus nostris proveniens perpetuis futuris temporibus du- 
raturum, videlicet eximendo bullas cum absolucione et indulgentiis 
plenariis, ut in ipsis bullis clarius apparet; quas bullas semper vo- 
lumus habere in capsa, in quam tempore iubilei pecunie inponuntur. 


Orig in membr. In archiv. incl. Accad. scient. 'Slavor. merid. II. b. 148. 





324 Add. Ann. 1340. 1301. 


conservare, ipsos penitus de vestra societate ac de tenutis vestris 
abicientes. Secus si regie Maiestatis indignacionem gravem vos in- 
currere pertimescitis, facere non audentes. Et hoc volumus ubique 
in locis publicis palam proclamari, nec per quempiam vestrorum 
huiusmodi proclamacionem in foris vestris presummatis prohibere. 
Datum in Wyssegrad feria quarta proxima post festum Pasce do- 
mini. Anno eiusdem MCCC quadragesimo. 


Nagy Imre. Codex diplom. hungar. Andegavensis, vol. IV. pag. 15. 


Anno 1361. 8. aprilis. Simigii. 


Coram conventu s. Egidii de Simigio, nuntii civitatis montis Grecensis 
contra sententiam. Laurentii magistri tavernicorum inique latam recusant 
ac congregationem | nobiltum regni Slavoniae appellant. 


Nos conventus monasterii sancti Egidii de Symigio. Memorie 
commendamus quibus expedit universis presencium per tenorem, 
quod Petrus, filius Rubini, Stephanus, filius Farcasii et Mathias, 
filius Kuchyne, procuratores civium de Grech zagrabiensi coram 
nobis comparentes per modum protestacionis nobis significare cu- 
rarunt, quod in causa, que inter ipsos cives de Grech et capitulum 
ecclesie zagrabiensis iuxta continenciam literarum quondam magistri 
Laurencii magistri thavarnicorum regalium in presencia magnifici 
viri Johannis filii quondam Nicolai palatini vertebatur, per ipsum 
magistrum Johannem et barones nulla iusticia eisdem civibus fuis- 
set inpensa, et ipsi ad congregacionem nobilium comitatus zagrabien- 
sis tunc fiendam, ipsam causam instantissime peciissent ab eisdem 
baronibus prorogari, qui peticioni ipsorum in hac parte admittere 
recusassent. Unde ne ipsis civibus grande preiudicium generaretur 
in hac parte in futurum, sicut tunc, ita nunc ipsum magistrum Jo- 
hannem et omnes barones, ne in ipsa causa ulterius procederent 
vel literas eorum contra ipsos cives emanari facerent vel in aliquo 
eisdem civibus injuriam facerent prohiberent contradicendo et con- 
tradixerunt prohibendo coram nobis, appellantes ipsam causam in 
congregacionem prenotatam. Datum feria quinta proxima post oc- 
tavas festi Pasche domini. Anno eiusdem MCCCLX primo. 


Originale in charta, a tergo vestigium sigilli. In archiv. lib. reg. civ. Zagrab. 


Add: Ann. 1393. 1397. 325 


8. 


Anno 1393, 24, octobris. Posonii. 


Sigismundus Hung etc. rex Johanni comiti Frankapan mandat, ut oc- 
cupatas pro portorio merces civium zagrab. ipsis reddat. 


Sigismundus dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. 
marchioque Brandemburgensis etc. Fidelibus suis viro magnifico 
domino Johanni comiti Modrusse, Wegle etc. regnorumque pre- 
dictorum nostrorum Dalmacie, Croacie et Sclauonie bano vel eius 
vicebano ac castellano suo de Medue salutem et graciam. Ex que- 
rulosa significacione fidelium civium nostrorum civitatis nostre 
montis Grecensis de Zagrabia nobis facta percepimus, quomodo vos 
merces dicte civitatis nostre ex parte dicti castri nostri minus juste 
et indebite per informacionem quorumdam hominum occupare ni- 
teremini et velletis (in dampnum et) preiudicium valde magnum. 
Super quo fidelitati vestre firmo regio damus sub edicto, quatenus 
rebus sic se habentibus, dictas merces predicte nostre civitatis in 
nullo impedire et occupare sed easdem in suis vigoribus et statu 
priori libere permittatis . . . . . et aliud sub obtentu nostre gracie 
nullatenus facere audeatis. Et hoc idem injungimus futuris dictorum 
regnorum nostrorum banis vel vicebanis ac predicti castri castellanis 
dantes ipsis similibus regiis sub preceptis. Datum (Posonii) feria 
sexta proxima post festum undecim millium virginum. Anno do- 
mini millesimo tercentesimo nonagesimo tercio. 


Originale in charta. A tergo impressum est sigillum. In arch. d. Levini 
Horvat. 


4. 


Anno 1397. 22. martii. In Somogywar. 


Sigismundus Hung. etc. rex nobilibus Johanni et Nicolao de Zech prae- 
Cipit, ut sine mora restituant. jobagivnibus civitatis montis Grecensis 36 
boves et 3 equos, quos vi receperunt. 


Sigismundus dei gracia rex Hungarie, Dalmacie, Croacie etc. 
marchioque Brandemburgensis etc. Fidelibus suis magistris Johanni 
et Nicolao, filiis Nicolai de Zech, salutem et graciam. Dicitur nobis 
in personis providorum virorum judicis, juratorum et universorum 
civium nostrorum de Zagrabia, quomodo vos triginta sex boves 
jobagionum ipsorum ac tres equos recepissetis et eisdem restituere 


326 Add: Ann. 1397. 1484. 


non curassetis nec curaretis de presenti. Super quo fidelitati vestre 
firmiter precipientes mandamus, quatenus habita presencium 
noticia rebus sic se habitis, ipsos triginta sex boves ac tres equos 
eisdem jobagionibus dictorum civium nostrorum reddere et resti- 
tuere debeatis, qui si feceritis, bene quidem, alioquin committimus 
fideli nostro magistro Ladislao, filio Pauli de Gara, ut ipse com- 
perta prius omnimoda veritate, vestri ex parte omnimode satisfac- 
cionis et iusticie complementum exhibere et impendere nostre 
Maiestatis in persona debeat. Presentes post lecturam reddi iube- 
mus presentati. Datum in Somogwar feriä quinta proxima ante 
dominicam Reminiscere. Anno domini MCCC nonagesimo septimo. 


Originale in charta. In margine inferiori impressum est sigillum. In archi- 
vio lib. reg. civ. zagrab. 


5. 


Anno 1484. Zagrabiae. 


Capitulum eccl. zagrab. et abbas monasterii ord. Cistercitensis sagrab. 
Pacto conveniunt, ut macella claustri reformentur et tributum fori capitu- 
laris a civibus abbatis capitulo exoloatur. 


Quod reverendissimus ac venerabiles domini, Georgius epis- 
copus rosonensis ac suffraganeus et canonicus ecclesie zagrabiensis, 
Blasius decretorum doctor de Kemlek, Stephanus goricensis, Geor- 
gius de Bexin, vicarius in spiritualibus generalis ac Paulus varas- 
diensis, archidiaconi et canonici eiusdem ecclesie zagrabiensis in 
ipsorum ac tocius capituli eiusdem ecclesie zagrabiensis personis ab 
una et dominus frater Petrus abbas monasterii beate Marie virginis 
Zagrabie fundati, Cisterciensis ordinis, ab altera, coram nobis per- 
sonaliter constituti per ipsos pari voluntate confessum extitit in 
hunc modum: quod licet inter predictum capitulum et prefatum 
dominum Petrum abbatem racione et pretextu macelli per ipsum 
capitulum in area ipsorum capitulari noviter preparati ac tributi de 
civibus ipsius domini Petri abbatis Zagrabie commorantibus et exi- 
stentibus ipsique capitulo debentis gravis controversionis materia 
mota fuerit ac pululata extiterit ex eo, quod macellatores seu carni- 
fices pretitulati dicti Petri abbatis in macellis suis et dicti monasterii 
juxta idem monasterium et penes fluvium Medvednicza appellatum 
ac circa pedem pontis eiusdem fluvii edificatis et habitis, peccora 
macra et immunda et impregnata mactare, ipsisque dominis dicti 
capituli ac eciam aliis hominibus scilicet domesticis et advenis 





328 Add: Ann. 1464. 1500. 


libere castigare, penare et emendare secundum eorum culpam et 
demerita valeant atque possint, cuiusquidem emende seu pene 
duas partes habeant prefatus dominus abbas aut successores sui, 
terciam vero partem percipiat idem judex capituli prelibati. Memo- 
rati eciam cives ipsius domini Petri abbatis in dicta Zagrabia com- 
morantes, illi dumtaxat, qui modo preallegato prescriptas merces de 
exteris regionibus et provinciis ad partes deducunt et deferunt 
Hungarie et Sclauonie ac alias provincias et e converso, de huius- 
'modi rebus et mercibus more jobagionum aliorum regnicolarum 
tributum seu telonium predictis dominis capitulo semper solvere 
debeant et teneantur; ceteri vero cives domini abbatis ipsius vici 
ab omni solucione eiusdem tributi, excepto quodam tributo Fylyar- 
schyna appellato, quod ab antiquo et hactenus solverint, exempti 
et supportati habeantur, salvo si cives ipsius domini abbatis racione 
huiusmodi solucionis tributi usque octavas festi beati Jacobi apo- 
stoli proxime venturi vel in eisdem octavis cum dominis capitulo de 
jure suo, si quod pretendunt se habere de non solvendo tributo, 
huiusmodi expediri valuerint et id faciendi liberam habeant facultatem 
terminum usque prescriptum, denique tamen ad ipsam solucionem 
tributi cives dicti domini abbatis lite huiusmodi pendente sint obli- 
gati. Ad que omnia premissa et premissorum singula eedem partes 
se obligarunt et inscripserunt similiter coram nobis vigore et testi- 
monio presencium mediante. Presentes sigillis egregiorum Petri 
Bochkay de Razynakereszthwr et Ladislai Roh de Dethe, viceba- 
norum et comitum nostrorum crisiensium fecimus consignari. Datum 
Zagrabie predicta. 


Coaevus conceptus in charta, in archiv. venerab. capituli zagrab. Act. Cap. 
ant. fasc. 17. nr. 80. 


Anno 1300. 6. maii. Budae. 


Wladislaus Hung. etc. rex possessiones Jakopovec, s. Kelemen, Ceperlinec, 
Imbrihovec et Svinušam, quas. capitulum zagrab. a matrona. Lucia de 
Zemće dono accepit, eidem. capitulo confirmat. 

Commissio propria domini regis. 

Nos Wladislaus dei gracia rex Hungarie, Bohemie etc. Me- 
morie commendamus tenore presencium significantes quibus expedit 
universis. Quod pro parte et in personis fidelium nostrorum hono- 
rabilis capituli ecclesie zagrabiensis exhibite sunt nobis et presentate 





330 | Add: Ann. 1500. 


tinenciis universis libere et pacifice tenendi ac possidendi liberam 
habeat potestatis facultatem; ubi vero eandem dominam Luciam 
divino permittente judicio ab hoc seculo decedere contigerit, extunc 
eedem porciones possessionarie, possessionibus in predictis habite, 
cum ipsarum utilitatibus et pertinenciis quibuslibet mox et in con- 
tinenti in et ad prefatum capitulum ecclesie zagrabiensis devolvi, 
redundarique et condescendi debeant pleno jure; nullum jus, nul- 
lamve juris et dominii proprietatem, quod et quam ipsa domina 
Lucia hucusque in iisdem porcionibus possessionariis habuisset, aut 
in futurum habere posse speraret, sibi ipsi et suis heredibus reser- 
vando, se totum jus, omneque dominium in prefatum capitulum 
pleno jure transferendo. In cuius rei memoriam, firmitatemque 
perpetuam, presentes litteras nostras privilegiales pendentis et 
autentici sigilli nostri munimine roboratas, eidem capitulo prescripte 
ecclesie zagrabiensis, juris eiusdem ad cautelam duximus conce- 
dendas communi justicia requirente. Datum feria tercia proxima 
ante festum beati Gregorii pape: Anno domini millesimo quin- 
gentesimo. — Nos igitur humillimis et devotis supplicacionibus pro 
parte eiusdem capituli ecclesie zagrabiensis nostre, modo quo supra, 
porrectis Maiestati, regia benignitate exauditis et clementer admissis, 
prescriptas litteras annotati conventus de Zala, non abrasas, non 
cancellatas, nec in aliqua sui parte suspectas, sed omni prorsus 
vicio et suspicione carentes, presentibusque litteris nostris privilegi- 
alibus de verbo ad verbum sine diminucione et augmento aliquali 
insertas, quoad omnes earundem continencias, clausulas et articulos 
eatenus, quatenus eedem rite et legittime existunt emanate, viribus- 
que earum veritas suffragatur, ratas, gratas et acceptas habentes, 
premissis dacioni et collacioni, aliisque omnibus et singulis superius 
in tenore earundem litterarum expressis, nostrum regium consensum 
prebuimus, immo prebemus benevolum pariter et assensum. Quod 
nihilominus ob illam spem et devocionem, quam erga beatum Ste- 
phanum regem in cuius glorioso nomine ecclesia ipsa kathedralis 
zagrabiensis fundata esse dinoscitur, gerimus et habemus, speciale 
totum et omne jus nostrum regium, si quod in prescriptis porcio- 
nibus possessionariis qualitercumque haberemus, aut eedem nostram 
ex quibuscumque causis, viis, modis et racionibus concernerent 
Maiestatem, simul cum cunctis suis utilitatibus et pertinenciis qui- 
buslibet memorato capitulo dicte ecclesie zagrabiensis in et pro 
perpetua elemosina dedimus, donavimus et contulimus, immo damus, 
donamus et conferimus jure perpetuo et irrevocabiliter tenendi, 
possidendi pariter et habendi, salvo jure alieno. Harum nostrarum 


Add: Ann. 1500. 331 


quibus secretum sigillum nostrum, quo ut rex Hungarie utimur, 
est appensum, vigore et testimonio litterarum mediante. Datum 
Bude in festo beati Johannis ante portam latinam. Anno domini 
millesimo quingentesimo. Regnorum nostrorum Hungarie etc. anno 
decimo, Bohemie vero tricesimo. 


. Originale in membrana, sigillum appendet. In archiv. ven. Cap. zagrab. 
Act. Cap. ant. fasc. 52. nr. 6. 


INDEX 


personarum, 


locorum et rerum. 


(Mumeri paginam denotant.) 


A. 


Abawyvariensis comitatus 122. 209. 210 
Abbacia, vicus, 55. 56. 131. 147. 158. 328 
abbates s. Mariae, Cistercit. 113. 151. 
abbates Cistercit: 

Wynnandus. 150. 

Petrus. 827. 
abbatum Cister, privilegia. 112. 
abductio tritici et foeni. 127. 
abnegatio literarum. 198. 
abrasio schedulae, 72. 
absentia. 173. 
absolutio ab expensis litis. 187. 
absolutio a poenjs eccles. 165. 
abusio contra jura. 11. 84. 
accessus tutus. 157. 
accessus minime tutus. 187. 
acetum. 118, 
actio legittima. 30. 
actor magis principalis. 149. 
actus judiciarii. 129. 180. 
actus potentiarii, 127. 220. 
acus argentea. 92. 
Adamowcz, poss. 105. 224. 
adhibitio. 198. 
adinventiones inconsvetae. 22. 
adjudicatio causae. 66. 


| 





administrator proventuum episc. zagrab, 


124. 
advenae. 326. 
adventus reginalis Maiestatis, 7. 
aedificia civit. Grecens. 115. 
aedificia lignei operis. 15. 
aedificia parva et rustica. 80. 90. 
aedificium non vulgare. 95, 
aestimatio domus. 184. 
affıxio cedulae appellationis. 157. 
agaso Pawlycz. 3. 
Agnes Keleminecz. 59. 
Agnes, coniux Ztrwgar. 19. 
Agnus Dei. 19. 


agrestes homines. 148. 
agricola Georgius. 27. 
» Keleminec. 59 
»  Martinus. | . 
agricultura. 19. 
agriensis praepositus: 
Philippus More. 140. 145. 
Alap de Balthasar. 14. 20. 62. 63. 72. 
119. 176. 
Alba, civit. 260. 
albensis eccl. 11. 
Albertus, praepos eccl. zagrab. 7. 8. 
48. 50. 91. 95. 109. 259. 
Alemania. 108. 327. 
Alemani vastatores. 66. 68. 
Alemanus Jacobus Flicz. 28. 
Alexander VI. papa. 2. 
Alexander de Naghgora. 104. 
Alexius Thwrzo. 243. 
Alfonsus Thuz de Lak. 2. 
alienatio jurium civit. Grec. 66. 
alimoniae defectus. 40. 
allegationes, 67. 197. 150. 158. 178. 
Alok Johannes de Stan. 292. 
Alsolyndwa, poss. 198. 
Alsozdencz de Blasius. 152. 
altaria: 
altare magnum in eccl. cathedr. 45. 
altare in choro b. v Mariae. 260. 818. 
» b. Bernardi in eccl. s. Emerici. 259. 
s. corporis Christi. 182. 
s, Emerici. 187. 188. 184. 
s. Hieronymi. 260, 
s Ladislai. 198. 
s. Michaelis, 95. 
s. Nicolai. 260. 
s. Pauli. 259 
ss, Trinitatis. 132. 133. 134. 185. 
136. 139. 140. 142. 202. 
s. Ursulae. 959. 
» Lucae episc. zagrab. 20. 
» episc. Osvaldi. 65. 


V 7 v v "» V v Ww 


ur 


334 | Index. — A. 


altare b. virginis in eccl. Crisiensi, 211. 
212 


altare cum tabula, 132. 

altare, vide: ara. 

altaris annexio. 132. 138. 

altaris dotatio. 182. 

altaris gubernator, 259. 

altaris purgatio. 132. 

altaristae in eccl, cathedr. 184. 

altaristae eccl cathedr: 
Petrus s. Jeronimi. 
Johannes s. Ursulae. | 131 
Johannes s. Catherinae. 

altaristae civit. Grec. 26. 

altarista Johannes de Crisio. 4. 

altercationes. 150. 

Ambrosius Bokoych. 105. 

Ambrosius, jurat. civ. 46. 68. 

Ambrosius, barberius. 131. 

Ambrosius, sutor. 27. 

ammissio possessionis, 171. 

amphora pro oleo. 118, 

ampulae. 132. 

ampulae argenteae. 318. 

ampullae de plumbo. \ 118 
» » vitro cristallo " 

Andreas Both, banus. 88. 56. 60. 61. 117. 

Andreas, episc. zagrab. 208, 

Andreas, praepos. Strigoniens. 9. 

Andreas Alfonsus Thuz. praep. glogo- 
cens. 2, 

Andreas, praepos. chasmens. 91. 9b. 
101. 109. 110. 319. 

Andreas Chesius, dd. can. zagrab. 158. 
161. 16% 173. 

Andreas Dr. theolog. archid de Bexin 
1. 43. 50. 52. 

Andreas, archid. kathedralis. 260. 

Andreas Dr. archid de Kemlek. 7. 50. 
52. 56. 193. 

Andreas, Dr, theolog. canon. eccl. zagrab. 
21. 24. 26. 30. 66. 

Andreas Plankner dd. arch. kathedr. 
269. 

Andreas de Cracovia, can. 292. 

Andreas Dr. de Iwanych. archid. ca- 
thedr. 8, 260, 

Andreas dd. 187. 

Andreas Polonus 118. 

Andreis de Anthonius, capell. regis. 9. 

Andreas de Beryzlovecz, 102. 

Andreas de Iuuoanich. 819. 

Andreas de Kamarya. 18. 

Andreas de Marocha. 141. 

Andreas de Myrkowcz. 107. 

Andreas de Zalathnok. 151. 

Andreas de Zamabor. 819. 

Andreas de Zawersya. 108. 

Andreas Bwdor. 9. 14. 106. 

Andreas Hennyngh. 44. b8. 68. 69. 228. 

Andreas Hobetych. 43. 


Andreas Ribarych. 64. 74. 

Andreas Selye. 174. 

Andreas Zekel. 107. 

Andreas, vicarius capit. 105. 

Andreas, civ. 59. 64. 74. 200. 

Andreas, juratus. 199. 

Andreas, literatus. 7. 

Andreas, villicus. 124. 

Andreas, carnifex 823. 

Andreas, spanus Dl. 

angustia loci eccl cath. 79. 90. 

animalia civium. 30. 47. 48. 

animalia fratrum Heremitarum 53, 

animus injuriandi. 183. 156. 

animus obstinatus. 215. 

annualis revolutio. 82. 

Anna consors Deeshazy. 238. 239. 241. 

Anna uxor Dobrowolych. 223. 

Anna vidua Pauli. 16. 

annus jubilei. 244. 

annus studii artificii. 211. 218. 

anuli. 92. 

anulus piscatoris. 100. 

anseres, 78. 

antiphonae. 169. 

Anthonius. 200. 

Anthonius, canon. mag. 10. 

Anthonius senior, can. 96. 

Anthonius de Andreis, capell. regis. 9. 

Anthonius de Bradna, 22. 

Anthonius de Kuttyna, can. 9. 

Anthonius de Megwrechye, can. 48. 50. 
52. 

Anthonius prabend. eccl. s. Marci. Bl. 

Anthonius altarista. 15. 

Anthonius Jantholych. 19. 

Anthonius Tharko 107. 

Anthonius Wrabeth. 819. 

apparatus magni curruum. 126. 

appellatio. 152. 154. 156. 162. 168. 
171. 187. 

appellatio instantissima. 158. 

appellatio frivola. 156. 

appellatio sedis apost. 167. 

appelationis exhibitio. 


» perlectio, 
, - affixio. 157. 158. 
> traditio 


appropriatio. 58. 77. 
aprodianus, 215. 
aqua benedicta. 304. 812. 
aqua pluvialis. 174. 
aquarum innundatio. 131. 
aquilegiensis dyocesis, 29. 
arae: 
ara s. Elyzabeth. 236. 
» s. Martini in hospitali Grec. 200. 
» b. virg in eccl. s. Francisci. 92, 
ara vide: altare. 
arbitri inter partes. 32. 


| arbitrium proborum virorum. 18. 





336 


baptizandi infantes. 178. 

barbarum rasura. 818. 

Barbarych Georgius. 224. 

barberius Ambrosius, 181. 

Barczay Georgius, archid. de Werbo- 
wcz. 10 

Barnabas pleban. de Rokonok. 108. 

Bartholomaeus, cantor, can. 131. 199. 

Bartholomaeus archid. dubicens. 10. 

Bartholomeus de Klokoch, can. 236. 

Bartholomaeus, can. zagrab. 260. 

Bartholomeus de Kapolna. 319. 

Bartholomaeus Stan. 292. 

Bartholomeus, comes 323. 

Bartholomaeus, succentor. 56. 

Bartholomaeus, praebendarius. 111 

Bartholomaeus Wagych. 145. 

Barylowych Johannes. | 
u » , Michael f 67. 69. 

Bathor de Stephanus. 247, 

Bathor Michael. 165. 

Bathyan de Balthasar. 8. 9. 49. 105. 
124, 176, 

Bathyan de Benedictus. 63. 86. 89. 

Bathyan de Franciscus. 248. 250. 

Bayna, possessio. 38. 56. 60. 61. 

Beatrix de Frangepan. 29. 47. 53. 

Bečić Šimun. 24, 

Bedek, colonus capit. 20. 

Bedekoych Franciscus. 107, 

Bedennyvza, locus. 95. 101. 104. 

Bela IV. rex. 280. 

Belawar, locus. 206. 217. 

Beletyncz de Demetrius, can. 292. 

Bellossowcz. poss. 106: 

Belthewk, poss. 228. 247. 

Benedictus de Bathyan. 63. 86. 89. 

Benedictus de Prodaniz. 319. 

Benedictus presb. de Varasdino. 4. 

Benedictus Erdewg. 108. 

Benedictus Slatchych. 92. 

Benedictus, jurat. civ. 63 174. 

beneficia in eccl. zagrab. cathedr. 5. 

Berczkoych Petrus, 15. 

Beregzouz, locus, 219. 

Berizlawych Georgius. 141. 

Berlek Michael, decan. praebend. 157. 
169. 170. 235. 

Bernardus de Thurocz, vicebanus 20. 

Bernardus Petri, notarius. 24. 

Bernhardus de Thworocz. 9. 

Beryzlo Petrus, episc. banus. 48. 196. 
128. 176 1:9. 182. 186. 188. 189. 
191. 192. 196. 

Beryzlo Franciscus 181. 

Beryzlowcz de Andreas. 102. 

Bethlenfalwa, poss. 248. 

Bexin de archid, Andreas. 48. 50. 52. 
» >»  » Johannes Bradach. 77. 
> » » Georgius. 170. 

biblia cathenis affixa, 269, 


— —— ——— oem 


Index. — B. 


biccelum evaginatum. 14. 
Bina Johannes, 29. 

bireta de skarletho. 4. 
Birowlin Franciscus. 75. 
birsagium. 169. 

birsagiorum gravamina. 215. 
bladum. 4. 146. 

Blasek de Ztwpen. 44. 


: Blasius d. d. can. zagr. 326. 


Blasius de Alsozdencz. 152. 
Blasius de Gradecz. 319. 
Blasius de Dombro, can. 62. 683. 
Blasius de Glawnycza. can. 292, 
Blasius de Hrazthye. 319. 
Blasius de Nedelch. 319. 
Blasius de Nemes, can. 292. 
Blasius de Progowcz. 18. 19. 
Blasius de Welyke. 158 
Blasius de Zeyanohrazthye. 147. 
Blasius pleb. s. Marci, 158. 
Blasius pleb. s. Johannis. 158. 161. 
Blasius, praebend, 113. 148. 149. 
Blasius capellanus s, Emerici. 55. 
Blasius, juratus civ. 15. 74. 174. 
Blasius, castellanus. 124. 
Blasius Arky. 14. 107. 
Blasius Kaas. 107. 
Blasius Pohkowych. 56, 
Blasius Sporar. 175. 
Blasius, carnifex. 118. 
Blasius frenipar. 15. 
Blasych Michael. 108. 
Bochkay Petrus, 14. 227. 328. 
Bogacho de Petrus, 107. 
Bokoych Ambrosius. 105. 
Bolfangus, jurat. civ. 59. 
Bolondos, poss. 228. 238. 289. 
boltha in eccl. cathedr. 8. 12. 
bolthae pro mercibus. 84. 102. 
104. 106. 246. 241. 
Boltižar Mikčevečki. 24. 
Bolye Johannes. 59. 
bombardarius. 245. 
bona citra Zavum. 181. 
Bonthossowcz de Georgius. 106: 
Bonthossowcz de Stephanus. 107. 
Borothwa Johannes. 104, 
Borsochi Nicolaus, 124. 
Bosyako, castrum, 206. 
Bosakovecz Gregorius dec. Praeb. 259. 
Both Andreas, banus. 38. 56. 60 117. 
boves, 46 218. 325. 327. 
boznensis episc. 
Michael Pezerew. 71. 98. 122 
brachium par. 84 
brachium saeculare, 168. 
Bradach Johannes archid. Bexin. 77. 
Bradach Ladisl vicar. tempor. episc. 72. 
Bradach Emericus 104. 217. 
Bradach Gregorius. 194. 217. 
Bradach Johannes. 217. 


108. 


Index. 


Bradach Laurentius ) 911 

Bradach Stephanus. 

Bradach, nobiles. 206. 

Bradna de Anthonius. 22. 

Brandemburgensis marchio Georgius. 99. 
128. 125. 175.186, 206.207.220.251. 

breviaria in pargameno. 118. 

breviarium bonum. 166. 

breviarium eccl. zagrab. 287. 

Brezovicza, poss. 141. 

Breztye 75. 

Brictius, 118. 

Brodarićius Stephanus. 8. 48. 

Brumen de Johannes, 319. 

Brumnich Mathias, civ. 26. 30 

Brysych Johannes. 19. 

Bwcha de Elias, can. 185. 

Buda civit. 2. 5. 6. 9 10. 12. 20. 21. 
81. 85. 36. 38. 39. 45. 48. 54. 56. 
57. 60. 62. 68. 65. 68. 10. 71. 98. 
99. 100. 114. 122. 123. 127.129. 140. 
147. 156. 160. 167. 177. 179. 181. 
189. 192. 195. 196. 206. 207. 208. 
216. 218. 219. 225 227. 229. 231. 
232. 233. 234. 241 243. 244. 246. 
247. 218. 249. 251. 252. 253. 254. 

budense capitulum. 76. 

budensis domus. 3. 

Bwdor Andreas. 9. 14. 106. 

Bwdrowcz, possess. 14. 106. 

bullae apostolicae. 112. 113. 

bullae cum absolutione. 321. 

bursae. 92. 

Bwthka de Petrus. I, 

Bwsthyncz de Philippus. 107. 

bwzdogan (cambuca). 93. 

Buzlay Moyses, mag. cur. reg. 129. 

Bwzthowcz, poss. 107 

byssus 19. 118. 

Bythek, poss. 70. 123. 175. 

Byxke de Petrus. 229. 


C. 


cadi in balneo, 318. 

calcaripares. 209. 210. 211. 212. 216. 
calculare. 52. 

caldar. 171. 

caldar ad balneum. 169. 

caldaria ferrea. 118. 

calices deaurati. 117. 132. 

calix argenteus, deauratus. 318. 
calix unus, 170. 

Call, loc. 93. 

calmaria 118. . 

calumnia, 63. 

calumniator publicus 50. 
camarcensis vide: Kamarcensis. 
cambuca ferrea. 82. 93. 


337 


camera. 132. 
camera inferior. 202. 
camera da ligno. 209. 
camera de muro. 201. 
camisiae. 92. 
campanae. 118. 299. 
campana maior. 201. 
campana praebend. 293. 
campanae pulsus. 235. 
campanator. 315. 
campus capituli, 126. 
campus civitatis. 47. 64. 
canalia. 118. 
cancellaria regis minor. 229, 
candelabra cuprea. 118. 
candelae kalendini praebend. 310. 
candelae ad missam 137. 
canonici dignitarii. 1. 2. 
canonici dupplarii, 43, 
canonici simplices. 1.2. 43. 
canonici absentes. 78. 
cantera tria. 118. 
cantoratus resignatio. 17. 
cantus in missa. 48. 
capella s. Stephani protomart. 293. 
capella b Fabiani et Sebastiani. 174. 
capellani canonicorum. 147. 154. 
capellani s. Marci, 15. 
cappellani eccl. s Mariae. 116. 151, 178. 
capellani curati. ) 161. 
> non curati. 
capellani Alfonsi Thuz. 8, 
capellanus regis. 9. 
capellanus bani, Marcus. 117. 
capellanus episc. Lucae. 8. 
capellanus praepos. chasmens, 158. 
capellanus de Crisio. 4. 
cappellanus de litera latina. 183. 
capetaneatus banorum. 242. 
capetaneatus segniensis. 61. 
capetaneus gentium levis armaturae 62. 
capetiae frugum. 19. 
capitulare. 166. 
capones boni. 138. 
cappa. 4. 
cappa nigra. 801. 
cappa de veluto. 318. 
capulum mortis, 83. 
carceres in Gemlecz. 8. 
Carinthia. 54 
carmasyn diversi coloris.93. 
carnes. 73. 
carnifices: 
Andreas Ribarych. 64. 
Andreas, 8323. 
Blasius. 118. 
Georgius Mandlecz. 174. 
Mathaeus. 16. 
carnifices monast. Cistercit. 327. 
carpentarii 184. 


re 


carpentarii: 
Iwanus. 323. 
Nicolaus. 261. 
carpyth ad scamna. 118, 
carta papirea, 161. 194. 
caseus, 1:8. 
Castellanfy Georgius 106. 
castellanus curiae episc 124. 
castellanus de Medwed. 30. 
castellanus de Okych 124. 
castellanus de Zthennycznyak. 169. 
castellum Golgoczense. 2. 4. 
castellum Rakonok, 58 
castellum Zwybowcz 8. 
castra caesaris Thurcorum. 251. 
castren.es de Medwedwar. 237. 
castrum Peech. 2. 
castrum vetus episc zagrab, 0. 
casula de veluto. 318. 
casulae. 132. 
catenae de argento 92. 
Catharina uxor Thomae sutoris. 74. 
cathedralis eccl fortificatio 6. 
causae sedis apoctolicae. 80: 112. 113. 
causae personarum eccl. zagrab. 81. 90. 
causae proprietatis. 85. 
causae prorogatio 324. 
causae rationabiles 150. 
causarum auditor generalis. 55. 
causarum praeb. discussio. 296. 
cedula appellationis, 157. 
cellarium 201. 
cellarium bipartitum. 182, 
cellarium muratum 202. 
cellaria praebend civit. 73. 
cellarium coloni capit 20. 
cendathum nigrum. 8. 
censura ecclesiastica 164. 168 
census annuus. 150 17]. 
census communis. 73. 
census consvetus. 138 
census unius floreni, 28, 
centenaria stanni. 7. 
cera, 212. 213. 
cera rubea. 161. 
cera viridis 194. 
cervicale nudum. 118. 
chachedonia. 92. 
Chaktornya 60. 62. 128. 
chanadiensis ecclesia. 17. 
Chapolowcz, poss. 106. 
characteres optimi 190 
charta, 50. 
Chasma. 3. 4. 7.8. 20.51.190. 173.174. 
Chasma de Petrus. 319. 
chasmense capitulum. 8. 9. 60. 51. 80. 
81. 112. 124. 140. 144. 197. 224. 
chasmense pallatium. 13. 18. 
chasmenses canonici: 
Michael cantor. | 186. 
Mathias custos, / 


Index. — C. 


chasmensis praepositus: 

Dr. Andreas Chesius 161. 187. 
chasmensis lector, cantor, custos, 166. 
chasmensis archid. 

Johannes 72. 
chasmensis canon. custos Matheus. 7. 
chasmensis arx. 41. 48. 50. 77. 83. 95. 
chasmensis eccl. collegiata. 90. 
Chaucha, consors Zowynowych. 223. 
Chawlowych Nicolaus. 74. 
Chaulowych Paulus. 82. 
chemeleth (subductura). 19. 

Cheperlinz possessio. 829. 

Chernich Stephanus, jobagio. 186. 
Chernkowcz, poss. 67. 69. 141. 
Chernomerecz, poss. 70. 123. 175. 
Chersek Stephanus, pleb. 56. 
Cherzweczzenthpeter, parochia. 22. 
Chesius Andreas. dd can. zagrab. 158. 

161. 163. 178. 

Chezmyche de Johannes. 108. 
Chirquisthe, terra, 33. 200. 

chorus, 96. 

chorus eccl. cathedr. 132. 261. 
chorus b. virg. in eccl. cathedr. 

320. 
chowely, fossata. 78. 
Christophorus de Frangapanibus. 251. 

250. 

Christophorus castellanus. 3. 4, 
Cristofforus, juratus. 199. 227. 
Christophorus, lapicida. 137. 
Chwcherye. 75. 

Chutkowcz, villa. 75. 76. 
Chyglar Martinus, 124. 
chyzarok, (gladiatores.) 209. 
Cileae comes. 119. 

Cilie comes Ulricus. 66. 68. 
ciphi argentei. 19. 

cistae. 163. 

Cistercit. abbas: 

Petrus. 326. 

Cistercitense monasterium. 79. 80. 90. 

112. 170. 326. 
citatio. 44. 187. 
citatio praetensa. 167. 
citatio peremptoria. 22. 55, 159. 163. 

173. 
citatio publica. 173. 
citatio cum inhibitione. 172. 
citatio civium ad judicium. 122. 
cives capituli zagrab. 160. 
cives abbatis Cistercit 328. 
civium Grec. multitudo. 126. 
civium oppressio. 

» — vexatio. | 206. 
civitas episcopi. 80. 
claustrum b. v. Mariae, (Remete), 29. 

82. 53. 
claustrum b. Mariae Magdalenae, Čas- 
mae. B. 


308. 





340 


Crapina. 119. 

Crayachych Johannes. 18. 
Crayachych Nicolaus. 19. 
credita, 192. 

creditores. 1. 125. 

crimen detentionis legatorum. 49. 
crinalia. 92. 

crines. 82. 


Crisium, civitas. 4. 15. 22. 59. 64. 95. 
96. 101. 105. 108. 186. 206. 212. 


224. 227. 

Crisiensis civitas inferior. 210. 211. 

crisiensis comes: 
Paulus Kerecheny. 224. 

crisiensis comitatus. 14. 97. 98. 105. 

crisiensis comitatus congregatio nobi- 
lium. 23. 

crisiensis plebanus Johannes 3. 4. 

Cristalowecz, villa, 48. 107. 

crocum. 104. 106. 

Crogh, campus capit. 194. 

cruces parvae argenteae. 19. 

cruces, (signa metalia). 125. 

Cruciferi rebelles 127. 

crucis dominicae signum 85. 

crux argentea. deaurata. 117. 

crux aurea 318. 

cubuli vini. 3. 19. 118. 

cultus divinus in eccl. cathedr. 39. 78. 
132. 147. 170.203.219. 225 235.236. 

cultus divinus in eccl. s. Mariae, 116. 

Cumanorum judex. 122. 

cuppa maior argentea, deaurata. 2. 

cuppa minor argentea, deaurata. 8. 

curia. 184. 

curia romana 148. 188. 

curia regis. 299. 

curia legationis. 157. 159. 160. 162. 163. 
164. 171. 177. 

curia episcopatus. 103. 

curia nobilitaris. 135. 

curia in domo 137. 

curia media. 74. 

curia una 15. 

curiae haeredum. 223. 

curiae hospitalis in Zagorya. 119. 

curialis chasmensis 124. 

Curilovié Valentin. 94. 

currus, 3, 

currus ad deducendas pixides. 250. 

cursor Thomae card archiepisc. 162. 

cussini nudi. 118. 

cussini de thaffata 93. 

custodiae pro tutela patriae. 181. 

custos eccl cathedr. 42. 43. 

custos custodiae zagrab. 91. 

cutelli. 92. 

Czaren Fabianus, judex. 94. 

Czednykoych Stephanus. 239. 

czeha, 212. 214. 


Index. — D. 


czeha: 
calcariparum. 
seratorum. 
fabrorum. 
gladiatorum. 
czeha sutorum, 96. 
czeharum magistri. 213. 214. 
Czirquische, loc, 94. vide; Chirquische. 
Czwetnych Petrus. 48, 

Czerye, parochia, 56. 

Czerye, possessio, 66. 76. 231. 


210. 211. 216. 


D. 


damna. 65. 97. 98. 119. 
damnorum illatio. 942. 
damnum satorum. 53. i 
deambulatio per eccl. 310. 
debita pecuniaria. 36. 80. 32. 
debita testamentaria 55. 
debitorum detentio. 29. 
decanus praebendar: 44. 149 293. 


294. 
eius electio, offi- ) 295. 296. 30D. 
cium, salarium. 806. 312. 


decanus czehae sutorum. 96. 
decessio ab intestato. 1. 191. 
decimae archidiaconorum. 78. 
decimae hospitalis s Elizabeth. 76. 
decimae de Gradecz. 

> Petinye ! 41. 46. 
decimae de Marocha. 299. 300. 303. 316. 
decimae in pecuniis. ) 41 

»  » specie. ' 
decimarnm exactio. 308. 
decimarum extorsio. 316. 
decimarum perceptio. 78. 
decimarum registra. 308. 
decimatores. 308. | 
decreta regni Slavon, 125. 


decretum generale. 87. 99. 242. 


decursus aquae pluvialis. 200. 

Dedych, poss. 70. 128. 175, 

Dees de Emericus, can. 114. 

Deeshazy Stephanus. 238. 239. 211. 247. 
Deeshazy Anna. 241. 
defensio patriae. 251. 
defensio regni 242. 
defensio civit. Grech. 234. 245. 248. 
defensio eccl. cath. 79. 

defensio opportuna 90. 

deliberatio deligens. 150. 
deliberatio finalis. 221. 222. 
deliberatio prelatorum et baronum. 
demerioriatio aedificiorum. 83. 
demerita. 63. 

Demetrius. 25. 33. 46. 74. 109: 
Demetrius woyvoda, 43. 

Demetrius d, d. can. 292. 





342 


domus inferiores, 201. 202. 
domus superiores. 203. 
domus totalis. 15. 
domus cum curia. 184. 
domus cum aedificiis et fundo. 200. 
domus consistorialis civit. Grec. 28. 
domus praebend. civit, 73. 
domus in civit, Grec. 104. 
domus arae s. Ursulae. 259. 
domus arae s. Nicolai. 260. 
domus Emerici Therek. 98. 
domus in Werhowcz. 200. 
domus penes viam publicam. 259. 
domus appreciatae. 102. 
domus indebita ademptio.98. 
donatio. 76. 
donatio elemosinaria. 188. 
Donkowcz, poss. 108. 
Dorothea Keleminecz. 59. 
Dosicza, vicus. 26. 
Dragachych Martinus. 67. 69. 
Dragffy Johannes. 228. 229. 247. 
Dragossych Johannes. 141. 
Drobitel, nom. propr. 9. 
Drobythel Johannes. 104. 
Drobythel Matheus, lect. can. 95. 
dubicenses archidiaconi: 
Nicolaus. 3. 
Bartholomaeus. 10. 
Nicolaus. 00..52. 65. . 
Gallus. 75. 193. 
Dwbychak Ladislaus. 108. 
dubitatio. 180. 
Dubrava. 253. 
duellum cum infidelibus, 249. 
dukati. 253. 
Dumbro, possess. 16. 
Dunaj. 254. 
duppla. 151. 
dupplarii canonici. 43. 
Dwsycza, vicus. 30. 44. 
dux Sclavoniae: vide: 
Corvinus Johannes. 
Duym, comes. 328. 
Dyankowcz de Dionisius. 4. 
dwzna, (supellectile). 118. 


E. 


ebdomada resurrectionis Domini. 178. 
ebdomadales missae. 147. 
Eberhardus episc. 298. 

Ebres, poss. 104. 

ebriati homines, 29. 


eccl cathedr. s. Stephani, 8.5. 6.7.8. 


19. 85. 90. 
116. 121. 126. 147. 157. 159. 171. 


16. 34. 40 41. 49. 51. 
184. 192. 202. 226. 259. 260. 


eccl. s. Emerici. 15. 52. 55. 80. 81. 90. 


91. 112. 118. 285. 269. 


Index. 


| 


— E. 


eccl. s, Emerici plebanus: 
Thomas. 15. 

eccl. b. virg. Mariae de Abbacia, bl. 
112. 113. 116. 131. 138. 150. 152. 
154. 156. 162. 165. 167. 169. 170. 
178. 188. 187. 226. 

eccl. s Johannis in Nova villa. 15. 52. 
161. 172. 299. 

eccl. s. Joannis plebani: 
Gregorius. 15. 
Blasius. 158. 159. 

eccl s Anthonii de vico Latinorum. 
15. 172. 

eccl. s. Anthonii pleb: 
Franciscus, 15. 

eccl. s. Nicolai, Zagrabige. 51. 

eccl s Francisci in area capit. 52. 

eccl. s. Marci. 15. 24. 29.51. 158. 159. 
172. 198. 


eccl s. Marci plebani: 


Martinus, 15. 29. 
Blasius. 158. 159. 
Nicolaus. 193, 
Anthonius, praebend. 51. 
eccl. s. Margarethae. 15. 47. 158. 159. 
eccl. s Margarethae plebanus: 
Petrus. 15. 158. 159. 
eccl. s. Martini, de vicosutorum. 161.172. 
eccl. hospitalis b. Mariae 200 
eccl s. spiritus. Chasmae. 171. 
eccl. s. crucis, Crisii. 211. 
eccl. b. virginis Strigonii. 172. 
eccl, s. Laurentii Strigonii. 172. 
eccl, s. Nicolai Strigonii. 172, 
eccl. s. Petri Strigonii. 172. 
eccl. de Bradna. 22. 
eccl. s Elene in Koruska, 4. 
eccl. s. Nicolai in Gragenna. 4. 22. 
ecc] OO. SS. 22. 
eccl. s. Symonis, 166. 
edictum in valvis eccl. cathedr. 24. 
edictum publicum. 54. 111. 178. 
egeni in hospitali s. Elizabeth. 117. 
egritudinum agmen. 83. 
Egudoucz. 20. 


. eleemosina non vulgaris. 117. 


eleemosinae. 1. 28. 148. 

Elena. 16. 

Elena de Frangapan. 206. 

Elena Keleminecz. 59. 

Elena, relicta Emerici.175. 

Elena, socrus Georgii Primus. 92. 


|: Elena vidua Mathei Skrylak. 46. 


Elyas. 12. 18. 

Elias de Bwcha. 145. 146. 180. 
Elias de Czyrquische. 94. 200. 
Elias Saphranychyn. 74. 

Elias de Soploncza, can. 292. 
Elizabeth, relicta Cristophori. 187. 
Elizabeth, uxor Pauli, 189. 184. 
Emericus de Dees, can. 114. 





344 





s. Alberti. 20. 

s Andreae apost. 122. 
ss, Andreae et Benedicti. 44, 
Augustini. 31. 188. ) 
. Barnabae. 65. 
Bartholomaei. 23. 

. Brictii 64. 136. 

. Caeciliae, 48. 

. Egidii. 46. 

‚ Elizabeth. 55. 

. Francisci, 89. 

. Galli, 60. 287. 
Georgii. 146. 

. Johannis bapt. 22. 250. 
. Jobannis ante port. lat. 7, 881. 
. Johannis evang. 192. 

. Katharinae. 10. 

. Laurentii. 18. 146. 
Lucae 14. 

. Margarethae. 14. 

. Mariae Magd. 233.234. 
. Mathaei apost. 54. 

. Michaelis. 32. 

. Nicolai. 220. 242. 
Scholasticae. 216. 

. Simonis et Judae. 198. 
s. Stephani protomart. 186. 
s. Stephani reg. 13. 30. 105. 
s. Thomae ap. 56. 

s. Valentini. 2. 

Pacchae domini, 


nun 6 m$ mn oso m » uo wv m m oo m dod 


b. Georgii, termini 
s. Stephani regis, solutionis 
b. Martini, 138. 


nativitatis Domini, 
feudum. 150. 
fides christiana. 189. 
fideiussor. 189. 
fideiussoria cautio 44. 
fidelitas s coronae, 85. 
figurae in missali. 120. 
Filippus vide: Philippus. 
filius magistri czehae, 212 
fines dioec. zagrab. 157. 
fiscus regius, 36. 
Fistrowycza, mulier. 64. 
fleubothomia. 817. 
Flicz Jacobus, civ. 28 
Florencia, civit. 22. 


floreni, 2. 8. 7. 12. 16. 20. 27. 30. 
32. 33. 39. 45. 46. 50. 51. 56. 59. 
61. 64 65. 73. 74. 89 92. 94. 137. 
146. 169 170. 175 176. 182. 184. 

193. 200. 211. 212. 

213. 223. 298. 936. 246. 250. 259. 


187. 188. 191. 


260. 318. 320. 321. 
florenus hungaricalis 802. 
floreni ad terram defendendam. 181. 
florenus pro mulcta 43. 
fluvius Medwednycza. 162. 165. 167. 
187. 


Index. — F. 


—— ——— —— — —— 


fluvius Zernak. 94. 
fluvius tempere pluviali decurrens. 
61. 199. 
fodinae metalli. 219. 
Fodorowcz de Johannes. 108. 
foenile commun Grech. 78. 
foenile praebend. 286 
foeenile praebend. s. Martini. 73. 
foenile hospitalis. 118. 
foenilia. 260. 
foenilia capituli. 21. 120. 
foenum. 78. 197. 171. 
fons baptismatis, 178. 
forenses homines de Carinthia. 54. 
fores eccl. cathed. 110. 
fores ecclesiae chasmens. 178. 
formae originales. 164. 
fornaces in balneo 318 
fortificatio eccl. cath 6. 
forum, 84. 86. 87. 196. 212. 
forum in area capituli. 72. 73. 85. 88. 
96. 97. 98. 99. 101. 102. 1083. 10%. 
106. 107. 108. 
forum civit. Grec. 72. 84 85. 102. 
forum competentius. 103.* 
forum liberum. 104. 
fossata, 78. 
fossatum antiquum. 227. 
fractio laborum. 212. 
frameae. 127. 
Pranciscus Balassa, banus. 38. 
Franciscus segniens. episc, 250. 
Franciscus pleb. s. Anthonii. 16. 
Franciscus praebendarius. 52. 
Franciscus de Bathyan. 248. 250. 
Franciscus de Geresd. 319. 
Franciscus de Marocha. 84. 87. 97. 98. 
99. 101. 114. 122. 126. 128. 
Franciscus de Rawen. 14. 
Franciscus de Zechko. 319. 
Franciscus Bedekoych. 107. 
Franciscus Beryzlo. 181. 
Franciscus Birowlin. 75. 
Franciscus Keczer. 106. 120. 124. 
Frangapan Christophorus. 251. 255. 
Frangapan Ferdinandus. 47. 218. 
Frangepan Beatrix. 29, 58. 
Frangapan Elena. 206. 
frenipares: 
Blasius, 15. 
Gwrko. 82 
Johannes. 174. 
Valentinus 126. 
frater adoptivus, 82. 
frater Fabianus in Petrowcz. 4. 
fratres de observantia in Petrowcz. 
3. 4. 
Fridericus, dux Austriae. 292. 
fructus tenues  Cistercit, monasterii, 


fructuum perceptio. 77. 199. 





346 Index. — G. 





gratia spectativa. 9. Johannes, judex. 


graviminis innovatio 159. Johannes. 
Grech. civitas. communitas mons. Dominicus. 
11. 12. 15. 21. 22. 25. 26. 27. 28. Matheus, 
30. 32. 33. 35. 86. 87. 38. 39, 44. Ivan, ko 63 
46. 47. 51. 58. 55. 57. 58. 59. 60. Benedictus. Jur. cons. 99. 
61. 68. 65. 66. 68. 70. 72. 73. 74. Gregorius. 
16. 82. 84 85, 86. 87. 92. 98. 97. Stephanus. 
99. 101. 105. 114. 115. 122, 124. 126. Ambrosius 
128. 129. 159. 160. 174. 175. 176. Emericus Mikulych, judex 
178. 180. 188. 190, 191. 194. 195. Stephanus. 
196. 197. 199. 205. 206. 207. 208. Blasius. 
209. 217. 218. 219. 222. 224. 225. Georgius. 
227. 229. 230. 231. 988. 284. 238. Mathias. TP 14 
239. 241. 948. 245. 246. 247. 248. Johannes. Jur. cons, ff. 
250. 255. 323. 324. 325. Simon. 
Grecenses judices, jurati, con- Valentinus. 
siliarii. | Nicolaus. 


Johannes, fil. Anthonii, judex. 
Hans. 
Valentinus. 
Michael. 
Martinus. 
Blasius. 
Petrus. 
Johannes, 
Fabianus. 
Emericus Mikulych, judex. 
Jacobus. : 

Michael. | 


| jurati, consilar. 15. 


Georgius. 
Michael. 
Petrus, ' 
Fabianus. 
Emericus. 
Georgius. ' 
Emericus (Mikulych) judex. 28. 
Michael Oprasnych. 
Ivan, senior judex, 
Valentek. 

Georgius, sutor. 
Jacobus Nemecz, condam judex. 32. 
Emericus Mikulych, judex. 

Michael, 
Thomas. 
Valentinus 
Petrus. 
Michael. 
Ambrosius, 
Stephanus. 
Stephanus, 
Gregorius, judex. 57. 58. 59. 64. 
Bolfangus 
Georgius. 
Valentinus, 
Michael. 
Stephanus, 
Vrbanus, 
Gregorius, 
Mathias. 


| jur. cons. 32. 


jur. con. 46. 


jur. cons. 59. 60. 


jur. cons. 25.27. 88. 


Johannes Posegay, judex. 76. 
Michael, fil. Anthonii, judex. 
Valentinus 
Georgius. 
Petrus, 
Stephanus. : . 
Fabianus, jur. cons, 93. 
Mathias, 
Thomas. 
Georgius 
Fabianus Czaren, judex 94, 

Mathej, fil. Ladislai, judex. 91. 
Felix, judex 95. 

Michael Oprasnych, judex. 95. 
Michael (Oprasnych?) literatus, judex. 
126. 128. 

Emericus Mikulych, judex. 

Michael, 
Petrus, 
Benedietus. 
Mathias. 
Georgius. 
Stephanus 
Blasius. 
Mathias. 
Michael Oprasnych, judex. 190. 
Emericus Mikulych, judex. 
Johannes. 
Petrus. 
Mathias 
Thomas. 
Andreas. 
Georgius. 
Georgius 
Christophorus. 
Stephanus, fil. Michaelis, judex. 209. 
Michael, fil. Mathei, judex. 

Michael. 
Georgius. 
Georgius. 
Martinus. 
Mathias. 
Nicolaus, 


jur. cons 174. 


jur. cons. 199. 


jur. cons. 222. 





hospitium sodalium czehae. 215. 
hostes potentes. 212. 

hostilis invasio. 82. 

Hrastya, villa. 99. 100. 231. 
Hrazthowycza, castrum. 182. 
Hrazthye de Blasius. 319, 
Hrwsowcz, poss. 67. 69. 


humanitas communitatis civit. zagrab. 189. 


humerale de purpura. 118. 
Hungariae reges, vidc: 

Bela IV. 

Karolus. 

Sigismundus. 

Mathias. 

Wladislaus. 

Ludovicus. 
Hungariae regni vastatio. 127. 
Hwzarcz de Johannes 107. 
hwzarones 19. 
hypotheca bonorum. 8. 


l. J. 


Ibrajin basa 253. 254. 255. 
idiotae. 302. 309. 
idria pro aqua. 118. 
Igercz Paulus. 15. 
Iglan Mathias 323. 
Iglychych Paulus. 103. 
ignominia 148. 
illatio damnorum capit. zagr. 
illigatio iterata. 166. 
Ilya. 323. 
Jiycza. 223. 
Illychky Petrus. 46. 
imago crucifixi 92. 
impetitio 151. 153: 
impetitores, 32. 119. 196. 205. 
impetratio domus praebend. 138. 
impressio missalium. 120. 
Imprych Petrus 67. 

141. 
incarceratio. 21. 
incendium domorum. ?1. 
incola novus 228. 
incontinentia. 296. 
incursiones Turcorum. 
indivisae res. 18. 
indulgentiae. 321. 
indumenta altaris 132. 
indumentorum altaris lotio. 

» » purgatio 

» ventilatio, 


19. 90. 


| 182. 


» 
infamia 148. 
infideles notorii. 328 
infirmi supportandi. 297. 
infirmitas gravis. 18. 48. 
informatio plena. 62. 
ingenia regis bellica. 245, 
ingenium campestre. 245 


233. 234. 


69. 84. 101. 105. 


| 
| 
| 
| 


| ‘Janko de Prybych. 56. 


Index. — I. f. 


inhibitio 58, 16. 124. 125. 145. 288. 239. 

injuriae intollerabiles 196. 

injuria non inferenda 295. 813. 

innundatio aquarum 73. 

inopia civit. Grech. 234. 

inquietationes, 225. 

inquisitio 20. 97. 

inscriptio in matriculam kalendini pracb. 
810. 

insinuatio 67. 69. 

installatio. 10. 17. 

instantia secunda. 188. 

institores. 72. 85 246. 

institores forenses, 247. 

institores: 
Stephanus 323. 
Synko. 82. 

iustituta ss patrum. 50. 

instrumentum publicum. 4. 99. 50. 158. 

insultus hostium Thurc. 245. 

insurrectio exercitualis. 250. 

intentio sinistra 218. 215. 

interdictum ecclesiasticum, 135. 

interlocutio. 298. 

introductio in possessionem. 66. 

intoitus pecuniae. 51. 

intromissio in dominium. 58. 66. 77.199. 

intrusio in supportanciam. 297. 

inventaria praebendariorum. 134. 204. 

inventarium hospitalis s. Elizabeth. 117. 

investigatio. 86. 

invocatio divinae ultionis 203. 

invocatio nominis Christi. 150. 

Ispan Mathias. 108. 

Italia. 49. 327. 

Ivan knez. 258. 

Ivan senior judex. 32. 

Iwan, jurat. civ. 63. 

Iwan Zynek, sutor. 46. 

Iwanus, carpentarius. 323 

Iwanych, (curia episc, insula, provincia.) 
3. 10. 11. 51. 56. 113. 198. 

Ivanich de Andreas, archid. kathedr. 
260. 319. 

Iwanich de Johannes. 319. 

Iwanych de Gregorius 151. 

Iwanich de Leonardus. 319. 

Iwanich de Stephanus. 174. 193. 319. 

Jacobus Dr. in medicis. 29. 

Jacobus, juratus 25. 27. 88. 

Jacobus Flicz 28, 

Jacobus Nemecz 82. 

Jacobus Roschych. 239. 

Jacobus Syrocha. 328. 

Jakchowcz, possessio. 829. 

Jalsych Joannes, custos eccl, cathedr. 8. 

jalza de Stephanus, can. 292. 

jama, poss 107. 

Jambrekowych Georgius 108. 


Jamnycza. 67. 69. 84. 101. 106. 141. 





359 


Index. — XK. 





fohannes familiaris Alfonsi Thuz. 8. 
jubilaei proclamatio. 244. 
jubilei tempus. 321. 

judex temporalis capituli. 327. 
judex civit. Grecens. 115. 122. 
judex delegatus. 187. 

judex senior.}59. 

judex tepidus. 72. 73, 

judices competentes, 167. 
judices declararii. 178. 

judices nobilium, 114. 

judices ordinarii. 160. 187. 
judices seniores. 16. 


judiciaria: attractio. 
» lis. 
» cessio. 29. 
» adjudicatio. 


judicio astare. 180. 

judicis praesentia. 180. 
judicium civium. 65. 
judicium debitum. 65. 
judicium ecclesiasticum. 18. 
judicium moderativum. 114. 
judicium novum. 67. 69. 
judicium saeculare. 18. 


Julius II. papa. 28. 77. 79. 100. 109. 


110. 
jura antiqua. 57. 
jura efficacissima. 158. 
jura vetusta capituli. 121. 
jura civit. Grec. 66. 123. 205. 207. 
jura possessionaria, 66. 68. 224. 
jura hospitalis s, Elizabeth. 118. 
juramentum 56. 75. 150. 
juramentum ad s. evangelia. 211. 
juramentum tertia manu, 56. 
juramentum praepositi s. Mariae. 116. 


juramentum praebendariorum. 208. 294. 


306. : 
juramentum strictissimum, 102. 
jurgia. 148. 
jurispatronatus collatio. 226. 
juris remedium oportunum. 239. 
jurium restitutio. 32. 
jus regium. 139. 330. 
jus patronatus episc. 17. 
jus patronatus in eccl. cathedr. 5. 
juspatronatus capituli. 117. 188. 
jus cathedrae archidiaconi. 116. 


jus patronatus abbatiae b. Mariae. 226. 


jus donationis. 94. 

jus emptitium, 61. 

jus haereditarium. 27. 135. 
jus successorium. 46. 59. 175. 
juvenes. 218. 


K. 


Kaas Blasius. 107. 
kalendae Junii, 79. 


| 


kalendinum Praebendariorum. 259. 291. 
306. 
kalendinum s, Petri, 64. 
kamarcensis archid. 
Johannes. 50. 52. 82. 131. 145. 148. 
169. 
Paulus, 150. 166. 169. 170. 
Gregorius. 201. 202. 203. 
Kamarya, possessio. 18. 19. 
Kamarya de Andreas. 18. 
Kamarya de Mathias. 108. 
Kamenyak, vinea 118, 
kamoka. 118. 170. 
kamoka depicta floribus. 118. 
kamuka alba. 318. 
Kamychacz, castellum. 54. 56. 60. 61. 
Kanyafewlde, possessio. 221. 
Kanysa de Georgius, banus. 60. 62. 123. 
Kapolna de Bartholomeus. 319. 
Kapolna de Johanues, 229, 
Kapolna de Nicolaus. 819. 
Kapolycza de Paulus, can. 292. 
Karolus Hung. rex. 323, 
Kaskowcz, poss. 107. 
Kasnar Johannes. 108. 
Katherina uxor Johannis. 174. 
Katherina Keleminecz, 59, 
Kathycza, filia Petri. 135. 138. 139.140. 
Keczer Franciscus 106. 190. 194. 
Keleminecz Agnes. 59. 
Keleminecz Clemens, 59. 


Keleminec Elena. 
» Katherina | 59, 
» Dorothea. 


kelih, (calix). 24. ' 
Kelkes Matheus, can. 292, 
Kelowych Petrus. 44. 
Kemlek. 9. 

Kemlek archidiaconatus, 7. 
Kemlek de archidiac. 

Andreas. 50 52. 56. 193. 
Kengyelowcz de Petrus. 107. 
Kerecheny Paulus, vicebanus. 221. 224, 

241. 

Kerhen Michael. 106. 

Kerser Georgius, 108. 

Kersthal Gregorius, 103. 

Kewlked Stephanus jobagio. 109. 103. 

104. 106. 107. 

Kezerych Valentinus, 19. 
Kladusa. 2. 
Klokoth, castr 101. 104. 286. 
Kobasić Georgius 252. 
Kobilya, possessio. 66. 76. 231. 
Kokot, nom propr. 46. 
Kokoryawchy Fabianus. | 115 

» Gregorius. ' 
Kolarychkyn Martinus, 227. 
Komor, poss. 107. 
Konzka de Petrus. 107. 
Kooth, (Kuće) possess. 185. 188, 189. 140. 





3523 n s e 


literae fassionales, 58. 603. 77. 138. 
184. 185. 

litterae impignoratitiae 119 

litterae inhibitoriae. 159. 

litterae introductoriae. 119. 123 144. 176. 

litterae metales. 100. 

litterae monitoriae. 159. 

litterae obligatoriae. 194. 

litterae patentes 10. 114. 138. 194. 209. 

litterae praeceptoriae. 97. 101. 196. 

litterae privilegiales 41. 72. 139, 152. 
230. 329 


litterae procuratoriae. 106. 114. 128. 
145. 175. 

litterae prorogatoriae. 123. 176. 

litterae protestacionales. 198. 

literae regis. 5. 

litterae rescriptionales, 114. 

litterae restatutoriae. 239. 

litterae sententionales 66 68. 

literae statutoriae. 58. 77. 144. 176. 199. 

litterae testimoniales 158. 155. 

litteralia instrumenta. 66. 67. 69. 150. 
158. 154. 

literalium instrumentorum denegatio. 197. 

litterarum exhibitio. 67 69. 

litterarum jurispatronatus deperitio 226. 

literatus Andreas. 7. 

litteratus Andreas de Beryzlowcz. 102. 

litteratus Andreas de Marocha.: 141. 

literatus Dionisius. 3 

literatus Emericus Mikulych 28. 59. 63, 
223. 227. 230. 238. 

literatus Georgius 230. 231. 

literatus Johannes 23. 67. 69. 124. 

litteratus Johannes de Chernkowcz 141. 

litteratus Michael. 126. 128. 

litteratus Michael Malecz. 46. 

literatus Petrus 194 

litteratus Petrus de Kengyelowcz. 107. 

litteratus Nicolaus. 55. 56, 

literatus Paulus. 16, 137. 183. 184. 

literatus Stephanus. 55. 56. 131. 151. 

litteratus Valens. 174. 

literatus curialis. 3, 

literis vacare. 185. 

lis contestata. 150. 

lites. 98. 220. 

lites odiosae. 148. 

litis consortes. 159. 162. 163. 164. 

litis processus. 197. 

Lobor de Stephanus. 819. 

loca aliena. 208. 

loca credibilia. 58. 

loca tributorum. 45. 

locus consistorialis capit. zagrab. 109. 

locus judiciorum in capitulo. 110. 111. 

locus minime tutus. 167. 

locus vacuus civit, 9b. 

Lomnycza, poss. 108. 

Loxych Johannes, 105. 


Index, — M. 


Lucas. episc. zagrab. 5. 6. 7. 17. 19. 
20. 89. 41. 46. 49. 62. 71. 75. 77. 
19. 83. 90. 95. 190. 261. 

Lucas pleb de vico sutorum. 55. 56. 161. 

Lucas, pleb. s. Margarethse. 179. 

Lucia, relicta Ladislai Zemche. 329. 330. 

lucrum camerae. 219. 

Ludbreg, civit. 118. 

Ludovicus, Hung. rex. 155. 160. 178. 
180. 191. 194. 196. 198. 205. 206. 
207. 217. 218. 219. 220. 225. 226. 
228. 230. 231. 282. 233. 234. 235. 
238. 239. 241. 242. 248. 215. 246. 
217. 248. 

Luka, vicus. 90. 

luminaria ad missam. 42. 


macella 826. 827. 

maccellatores. 827. 

magisterium. 211. 

magistri czehae. 211. 212. 215. 

magistrorum consortium, 213 214. 

mala fama 

Malecz Michael 44. 

malevoli homines, 188. 

malini na Dunaju 254. 

mandata apostolica. 109. 

mandata regia. 127. 

mandatum speciale regis. 181. 

mandatum Johannis Corvini. 21. 

mandatum capituli. 116. 148. 

mandatum statutorium. 186. 

Mandlecz Georgius. 174. 

mane ante missarum sollemnia. 29. 

manus alienae. 39. 

manus laica 40. 

mappae altaris. 132. 

marca cerae. 213. 214. 

marca denariorum. 72. 73. 

Marcus Horwath, banus. 54. 56.60. 61. 

Marcus, canon zagrab. 117. 

Marcus frat. Remet. 28. 29. 32. 58. 

Marcus organista. 7. 

Marcus Ersych. 108. 

Marcus Kranecz. 15. 

Marcus Posegay. 288. 

Marcus Wchych. 228. 

mardurinales proventus. 36. 

Margaretha Banffy. 198 228. 

Margaretha Hennyng. 238. 289. 

Margaretha de Mikčevec. 28. 32. 

Margaretha Wegyczna. 135. 138. 189. 
140. 

Margaretha, consors Blasii, 175. 

Margaretha, soror Blasii de Progowcs. 
19. | 

Margita. 24. 

Marince, villa. 24. 28. 141. 144. 


* 





354 


Michael, custos eccl. cathedr 8. 50. 72. 

Michael de Rayffnicz, can. 292. 

Michael, cantor cap chasmen. 171. 186. 

Michael de Crisio, can. časm. 50, 

Michael, canon. chasmens 327. 

Michael de Mlaka, praebend. 111. 135. 
138. 139. 140. 142. 193. 

Michael Berlek, decan. praebend. 157. 
169. 170. 285. 

Michael de Marencz, 141. 

Michael de Mlaka. 819. 

Michael de Obed. 113. 

Michael de Roicha. 321. 

Michael de Schitaryeuo. 141. 158. 240. 

Michael de Thernowcz. 3, 

Michael de Woynowez, 107. 

Michael de Ztenychnak. 319. 

Michael altarista. 15. 

Michael Barylowych. 67. 69. 

Michael Bathor. 165. 

Michael Blasych. 108. 

Michael Gywgekowych. 144. 210. 

Michael Kerhen. 106. 

Michael Leschak. 106. 

Michael Malecz. 46. 

Michael Modych. 145. 

Michael Oprasnych. 28. 32. 95. 182. 
190. 199. 200. 223. 230. 231. 238. 

Michael Therek. 165. 

Michael corigiator, 12. 

Michael, pellifex. 64. 

Mykch, banus. 323. 

Mikčevećki BoltiZar. 

Mikchovecz de Balthasar. 

Mykola de Gregorius. 175. 

Mykwlassych Georgius. 107. 


l 21 
í 28. 32. 


Mikulych Emericus, judex. 25 27. 28. 
33. 46. 64. 74. 174. 199. 227. 230. 


231. 
Mylethyncz, poss. 108. 
Mylethyncz de Demetrius.14. 
Mylycza, uxor phisici. 228 
Milyn Fabianus 61. 199. 200. 
milites idonei. 242, 
Mina, civis. 323. 


minae, 14. 18. 
minarum impositio. 88. 127. 
minera auri. 

» argenti | 

» cupri. 

» ferri 219. 

» plumbi. | 

» stanni, 


Myrkowcz de Andreas, 107. 

missa de ss. Trinitate. 3£0. 

missa b. virginis. 169. 203. 299. 300. 
302. 820. 

missa Assumptionis Mariae. 20, 

missa in honorem b, Mariae, czehae 
Crisiensis, 212. 

missa quotidiana in eccl. b. Mariae, 116. 


Index. — M. 


missa „Cibavit.“ 820. 

missa ,Humiliavit.^ 202. 820. 

missa in honorem s. Stephani regis »Os 
justi.« 39. 40. 41. 45. 203. 

missa »Statuit.« 310. 

missa de Angelis. 304. 

missa de s. Joanne. 236, 

missa de s. Gregorio. 202. 

missa maior in eccl. cathedr. 20. 65. 
136. 118. 202. 

missa de dominica 65. 

missa confraternitatis praebend, 314. 

missa pro peccatis, 169. 

missa pro defunctis »de Requiem.« 65. 
169. 286. 299. 812. 

missa pro defunctis episc. 301. 

missa pro sacerdote defuncto. 193. 

missae. 3. 4. 18. 

missae duae. 132. 202. 

missae ordinariae. 16. 

missae perpetuae. 16. 20. 

missarum annexio, 203. 

missarum celebratio. 133. 184. 

missarum fundatio. 182. 133. 

missalia in pargameno 118. 

missalia eccl. zagrab. 120. 

Myske Nicolaus. 229. 

Mlaka, poss. 111. 135. 138. 139. 
145. 169. 

Mlaka de Michael, praebend. 139. 319. 

Modrusium. 24. 

Modrusse comes. 32D. 


140. 


Modych Johannes. 
» Mathias. 
» Michael. 145. 
» Simon. | 
» Thomas. 


moenia civit. Grecens. 115. 

moeniorum civit, restauratio. 246. 

molendinator Valentinus Pethko. 94. 

molendinum. 150. 260. 

molendinum capituli. 259. 

molendinum eccl. b. virg. 131. 162. 165. 

molestationes. 225. 

molestiae in capitulares. 78, 

molestationes civium. 196. 

monasterium desertum Cistercit. 79. 80. 
81. 90. 150. 326. 

monasterium b. Adriani de Zala. 329. 

monasterium s. Francisci. 99. 

monasterium s. Egidii de Symigio. 324. 

monasterium b. Mariae, (Remete). 28. 

moneta hungaricalis. 171. 260. 

moneta pro tempore currens. 150, 

monilia deaurata, 99. 

monilia muliebria. 99. 

monitio canonica. 22. 55. 163. 164. 165. 
172. 

montes infra castrum Medwed, 58. 

monticulus Korythache. 70, 

Monozlo de Martinus, 174. 





356 


obsequium civium. 189. 

occultatio jurium, 163. 

occupatio possess, 58. 66. 68. 69. 125. 

octavae Epiphaniarum, 67. 69. 193. 145. 
175. 224. 

octava ss. Trinitatis, 22. 

octavae visitationis Mariae, 82. 

Octavae festi b. Jacobi 3928. 

octavae b. Michaelis. 114. 

octavae primitus celebrandae. 57. 

Oczteni Johannes. 29. 

offertorium missae de Requiem 315. 

officia humanitatis, 191. | 

officiales capituli, 116. 

officiales Georgii march. Brandemburg. 
206 201. 

officiolatus in castro Medwe. 105. 

officina. 120. 212. 214. 215, 

officium judicatus, 61. 

officium praebendariale. 95. 

Okych, castrum. 124. 206. 

Olahus Bannfy. 165. 

oleum. 45. 104. 827. 

onus solutionis duppli. 1^1. 

oppignoratio clenodiorum. 220. 

opplecha, (indumentum). 92. 

oppositio contra rempublicam 127. 

Oprasnych Michael, civ. 28. 32. 96. 
182. 190. 199. 200. 223. 230. 231. 
238 

Oppressiones civium. 196. 

orationes. 3. 4. 18. 53 200. 

ordo juris. 67. 69. 

organum ecc] cathedr. 7.185. 

organista eccl. cathedr, Marcus, 7. 

Orgowan Johannes. 108. 

ornamenta altarium 118. 

ornamenta sacerdotalia, 259. 

ornamenta sacerdotalia de kamoka. | 18 

» » » purpura. 

ortus, 46. 

orticulus. 74. 

Osel Nicolaus. 23. 107. 

Oswadchych Petrus. 107. 

Oswaldus, episc. zagrab. 20. 65. 

Othmich Gregorius. 101. 

ova. 73. 138. 

oves fratrum Heremitarum, 53. 


P. 


Pades de, Johannes. notarius. 19, 24. 3]. 
palatiuusı 
Emericus de Peren. 209. 210. 216. 
247. 
palatium episcopale. 6. 
palatium chasmense, 13.18. 
pali. 125. 
pallium nigrum. 4. 
Palotha, parochia. 4. 


Index. — P. 


palus acutus. 127. 

Palychna, poss, 107. 

panes. 73. 188. 

panis pro missa, 42. 

Pannonia, 260, . 

pannus. 104. 106.107.327. 

papiri cedula. 162. 

parta, (coopert, capit. femin). 24, 

partium voluntas, 184. 

Parys Johannes. 224. 

pascuatio, 53. 

Pastor Sowan Johannes. 22. 223. 

Patavium. 7. 

patellae. 118. 

patena. 817. 

pater patriae. 260. 

Pathak de Georgius. 103. 202. 

Pathak de Gerardus, can. 292. 

patrona monaster. Remet. 29, 

patroni naturales. 147. 

patroni praebendariorum. 95, 204. 

patronus eccl. s. Stephani. 85. 

patronus eccl. s. Mariae. 115. 

Paulus II. papa, 292. 

P. cardin. s. Eusebii. 100. 

Paulus de Warda, praepos s. Sigismundi. 
179. 192. 

Paulus, archid. kamarcensis. 150. 166. 
169. 170. 

Paulus, archid. varasdinens. 826. 

Paulus de Kapolycza, can. 292. 

Paulus Roycha, canon zagrab. 7, 131. 
198. 

Paulus Zyzek, canon. 49. 50. 51. 

Paulus capellanus de Crisio, 4. 

Paulus de Gara, 826. 

Paulus de Nezpessa. 294. 

Paulus Chaulowych. 82. 

Paulus Horwath Iglychych. 108. 

Paulus Igercz. 15. 

Paulus Kerecheny. 221. 222. 994. 241. 

Paulus Kunich. Z6. 80. 31. 44. 


Paulus Suchicz. 75. 

Paulus Waychekowych. 44. 

Paulus literatus 16. 137. 188. 184. 
Paulus sutor. 56. 


pauperes. 315. 
pauperes in hospitalibus. 52. 
pauperes in hospitali s. Elizabeth. 117. 
paupertas civit Grec. 39. 
paupertas magistri czehae. 215. 
pavimentum balnei. 171. 
Pawlycz, agaso. 3. 
Pawokowych Gregorius. 43. 
Pawokowych Nicolaus. 44. 
peciae de purpura. 182. 
pecora. 19. 
pecora macra. 
» immunda. | 326. 
» impregnata. 
pecora bona. 327. 





358 


laustra tritici. : 

P »  Siliginis. ) 126. 

plebaniae collatio, 183. 

plebanus de Nova villa. 299. 

plebanus in Vrabchia. 237. 

plebs translata. 116. 

Pleso, poss. 135. 188. 139. 140. 

Plethernycza de Johannes. 327. 

pluviale teinpus. 61. 

Pobresya, poss. 46. 111. 

Pobresye de Johannes. 819. 

Podmaniczky Johannes, 1. 

Pohkowych Blasius. 56. 

poena ammissionis bonorum. 243. 

poena condigna. 63. 

poena excommunicationis. 148. 

poena infidelitatis. 28. 243. 

poenae pecuniariae, 168. 

poena 4 000 ducatorum. 173. 

poenae pro mercatoribus et venditoribus, 
13. 

poenae partes duae, 328. 

Polonus Andreas. 118. 

Polyak Petrus, 106. 

Polyana, poss. 106. 107. 

Polycz, poss. 72. 

pomerium monast. Remet. 29. 

pondus olei. 45. 

Pongrachewcz de Stephanus. 4. 

pons fluvii Medvednicza, 826. 

ponwy, (patellae). 118. 

poplon de thaphota. 19. 

Popowich Nicolaus. 323. 

porci. 11.19. 26. 30.146. 327. 

portae bonorum, (taxa exercit.) 181.182. 
242. 

Posega, castrum. 91. 

Posegawar de Georgius. 198. 

Posegay Johannes. 20. 62. 76. 

Posegay Marcus, 238. 

Posonium. 24U. 325. 

possessio potentionalis. 18. 

possessio quieta, 187. 

possessiones circumvicinae, 96. 

possessionis reambulatio. 240. 

potchelicze, (coopert. mulier.) 93. 

Powsahegh, parochia. 22. 

prebendae assumptio. 138. 

praebendae auctio. 147. 

praebendarum collatio. 204. 

praebendarum desolatio. 203, 

praebendarii s. Martini in civit. Grec. 
64. 73. 

praebendarii eccl. cathedr, vide: za- 
grab. eccl. praebendarii. 

praebendariorum causae. 221. 292. 

praebendariorum communitas. 236. 

praebendarivrum ordines quatuor. 208. 

Praedicatorum ordo 198. 

Prega 220. 

Praepositura b, virg. vicus. 92. 191. 184, 


' 
min —— ———— ————————————————————————————————————— —MMÓ—MÓÓMÓMÓMMMÀ—À———— — - 


Index. — P. 


praepositus Quinqueeccl. 185. 

prepositus eccl, s. Mariae, 81. 112. 178. 
296. * 

praepositus b. Mariae: 
Demetrius. 162. 

praescriptio. 170. 187. 

praesentia bani. 66. 67. 68. 69. 

praetorium, 132. 201. 

praetorium civit. Grecens. 28. 

praetorium de ligno. 202. 

prandium. 148. 211. 212 

Praschowczy, nom prop. 9. 

Prasnycza, poss. 51. 108. 

preces importunae. D. 

Prekzawecz Georgius. 176. 

Prekrysye. 176. 

presbiter infirmus. 312. 

pretii augmentatio. 212. 

pretium domus, 182. 

pretium vile. 182. 

Prezecznafew, poss. 72., 

Prezeka, poss. 108. 

primitiae i. e. missa, 77. 

Primus Georgius. 92. 

privatio consortii canonic. \ 50 
» honore stalli can, j 

privilegia civit. Grec. 66. 69. 

probationes. 150. 

processio. 178. 

processus. 67. 69, 

proclamatio. 54. 

procrastinatio. 125. 

procurator. 187. 

procurator fiscalis. 237. 

procurator legittimus. 9. 86. 159 160. 
164. 178. 

procuratores civium. 824. 

procuratores curiae Jegationis. 165. 

procuratores partium. 101. 

proditores civit. Grech. 323. 

Prodauiz de Benedictus. 819. 

profestum Penthecostes. 21. 

profestum corporis Christi, 218. 260. 

profestum b virg. de nive, 71. 

profestum b. Barbarae, 11. 56. 

profestum b. Fabiani et Sebastiani. 6]. 
200. " 

profestum b. Georgii. 189. 

profestum nativitatis b. Joann. bapt. 
241. 248. 249. 

Progowcz de Blasius, 18. 19. 

progressus liber. 85. 

prohibitio, 324. 

prohibitio artes exercendi. 215. 

promontoria Heremitarum. 54. 

promontorium zagrabiense, 28. 32. 

promotio ad canonicatum. 133 204. 

propugnacula 6. 81. 112. 113. 

propugnacula congruentia. 90. 

propositiones partium. 127. 

prorogatio litis, 248. 





360 


res pretiosae. 92. 

res privatae, 115. 

res venales 78. 246. 

res venditae. 51. 

reservaculum ad frameam 92. 
reservatio redditus canon. 77. 
residere ad latus eccl. cathedr. 117. 
residere in capitulo. 105. 


resignatio canonicatus, 11. 17. 183. 185. 


responsoria, 
restatutio. 229. 
restauratio muri civit. 39. 115. 
restitutio possessionum. 240. 
revisio montis 75. 
Reznyk, parochia. 183. 230. 
Reznyk de Johannes. 819. 
Ribarych Andreas. | 

» ? Demetrius. f 64. 74. 
Ripach Petrus, can, 131. 148. 183. 
rixae. 29. 
robora, 73, 
Rodes, poss. capit. 21. 
Rogozdna, possessio, 19. 
Roh Ladislaus. 328. 
Roicha, vicus. 319, 
Roycha de Fabianus, can. 292. 
Roicha de Michael. 321. 


Roycha de Paulus, canon. zagrab. 7. 


181. 193. 

Rokonok, castrum, parochia. 108. 206 
217. 

Rokonok de Nicolaus. 319. 

Roma. 79. 100. 

Roschych Jacobus. 239. 

rostos, (craticula) 118. 

rubetum. 227. 

Rubinus, civis. 324. 


rubricae de veneratione festivitatum. 287. 


ruina muri civit. Grec. 89. 115. 
ruina domus praebendalis. 203. 
rumor communis. 49. 

rysow, ornam. 92. 


S. 


sabbatum. 151. 


sabbatum aute festum purificationis. b. 


Mariae. 177. 
sabbatum ante dominicam Oculi. 177. 
» » festum b Andreae apost 


55. 


sabbatum ante festum b. Fab. et Sebast. 


201. 


sabbatum ante festum b. Galli 243. 


sabbatum infra octavas Assumptionis. 


159. 


sabbatum post festum assumpt Mariae. 
80 


sabbatum post festum corporis Christi, 


12. 100. 


—— M — —— À—  — mn — —— — — 
—— —————— —M——————M mn Un —— ——— ———— 


Index. — SS. 


mn ——À —————————— ——— ——— — ——À ——— —— - 2 — .— - —- 


sabbatum post festum Circumcisionis 


sabbatum in profesto Purificationis, 94, 
sacerdotes confessarii. 245. 
sacrarium eccl, cathedr. 149. 159. 
sacrista Gregorius. 118. 
sacristia eccl cathedr. 7. 48. 178. 197. 
259. 
sacrilega manuum injectio. 287. 
salarium famuli, 215. 
Sampo Johannes 2241. 
Sampwsych Johannes. 108. 
sanctuarium eccl. cathedr. 20. 307. 
sanguinis effusio, 249. 
Saphranychyn Elias. 74. 
Saranych Johannes. 141. 
Sarapusych Ladislaus. 4. 
sartores: 
Nicolaus. 28. 
Martinus Radlin. 83, 
Thomas Persych. 82. 
Thomas. 92. 187. 
satisfactio condigna. 48. 
satisfactio omnimoda, 65. 89. 197. 
scala 118. 
scandalum, 63. 
scaphi. 118. 
scarleth, 19. 
scedulae fassionis abrasio 79. 
scelesta facinora Stephani lectoris. 49. 
scepusiensis praepositus: 
Georgius de Mekche. 145. 
Schotus. 120. 
scholastici. 161. 
scholasticus Martinus. 174. 
schrinia. 118 168. 
Schytaryo, pagus 67. 69. 119. 141. 
Schytario de Georgius. 108. 
Schytaryo de Michael. 158. 240. 
Sclavonia, 127. 
scortum. 296. 
scripta manu propria. 50, bl. 
scripturae. 153. 
scrophae. 19. 
sculptor Petrus. 261. 
scultellae plumbeae. 19, 118. 
Seboldus dr. medic. can. 292. 
secreta celanda. 295. 
secretorum occultatio, 814. 
secretum sigillum Wladislai regis. 8D. 
securitas civibus data. 190. 
sedere pro tribunali. 159. 
sede: apostolica. 153. 156. 157. 167. 
7. 
sedes banalis. 66. 69. 
sedes episc. vacans, 40. 
sedes incertae, 88. 
sedile sacerdotis. 92. 
seditiones. 189. 
seductio famuli. 219. 
Segniensis capetaneatus. 61. 198. 





362 


spanus Andreas. bl. 
sperecche, ornam, 92. 
spes restitutionis. 30. 
spolia. 48. 

sponda. 118. 

spontanea cessio. 17. 
Sporar Blasius. 115. 
Spychko Georgius. 105. 
stacio. 28. 

staciones. 78. 

stallum ante altare. 182. 
stallum pro duabus personis. 118. 
Stan Bartholomaeus. 292. 
Stan de Johannes. 292. 
stannum. 7. 

Stansa, civ. 61. 

Stansa Martinus. 27. 
stare in termino. 175. 
status viduitatis. 215. 
statuta capituli zagrab. 78. 


statuta praebendariorum, 198. 291. 321. 
statutorum capituli aprobatio pontif. 78. 
statutio possess. 66. 68. 123. 111, 145. 


224. 
statutionis executio. 240 
statuifactio poss. 77. 199. 
statutorum praebend. lectio. 293. 312. 
statutum regni Slavoniae. 12%. 
Stheff, nom. prop. 51. 


Stephanus, lector eccl. cathedr. 10. 12. 


49. 51. 52. 62. 63. 71. 72. 
Stephanus, archid. goricens. 326. 
Stephanus de Jalza, can. 292. 
Stephanus Chersek, plebanus. 56. 


Stephanus de Iwanych, praebend. 193. 


319. 
Stephanus Herich, praeb. 819. 
Stephanus altarista. 200. 
Stephanus presbiter de Crisio. 4. 
Stephanus de Abbacia. 158. 
Stephanus de Bathor. 247. 
Stephanus de Bonthossowcz. 107. 
Stephanus de Gwdowcz. 106. 
Stephanus de Hom. 101. 105. 
Stephanus de Iwanich. 174. 


Stephanus de Lepsyncz. 151. 153. 157. 


158. 174. 
Stephanus de Lobor. 319. 
Stephanus de Pongrachewcz. 4. 
Stephanus de Prasnycza, 51. 
Stephanus de Thelegd. 38. 
Stephanus de Werbewcz. 247. 


Stephanus Gregorii de Bachyn, notar. 


publ. 4. 
Stephanus litteratus. 55. 56. 131. 


Stephanus, jurat. civ. 46. 59. 63. 74. 93. 


174. 
Stephanus, aurifaber. 25. 126. 
Stephanus, institor, 828 
Stephanus Balthorych. 44. 
Stephanus Bradach. 217. 


Index. — S. 


Stephanus Brodarić. 48. 
Stephanus Czednykoych. 289. 
Stephanus Chernich, jobagio. 186. 
Stephanus Deeshazy. 238. 289. 241. 247. 
Stephanus Hentczlffy. 221. 222. 
Stephanus Herkfy. 107. 
Stephanus Kewlked, jobagio. 102. 103. 
104. 100 107. 
Stephanus, fil. Farcasii 324. 
Stephanus, fil, Michaelis, judex. 209. 
Sterlikar Thomas, notar. publ. 29. 
stilus palatii, 168. 
stipendiarii. 14. 
stipendium militare. 242. 
Stradba Johannes. 828. 
strages insperata. 251. 
Strigonium. 144. 149. 157. 165. 167. 
186. 187. 
strigoniensis dioecesis. 172. 
strigoniensis archiepisc: 
Thomas 149. 154.156. 161. 178. 186. 
187. 198. 
structura muri civit. 247. 
stuba. 201. 202. 
stuba balnealis, 151. 
stuba super cellarium, 132, 
studia. 185. 
studia in Italia, 49. 
suba dorsina. 19. 
suba mardurina de tabi. 8. 
suba mardurina, harvasio cooperta. 4. 
suba mardurina rubeo harvazio tecta. 3. 
subba de pellibus variolinis. 8. 
suba ventrina 19. 
subditi capituli zagr. 155. 
sublector Georgius. 113. 
subscriptio manu. 108. 
subscriptio notariorum.50. 
substituti. 49. 
suburbium civit, Grec. 86. 46. 73. 159. 
successores. 64. 
succumbere in judicio. 66. 68. 
Suchicz Paulus. 75. 
sudaria, 93. 
suggillatio. 148. 
Swgowych, jobagio. 135. 
sumptus graves. 83. 
sumptus gravissimi. 153. 
suprapellicia. 302. 308. 
Supanich Johannes, 72. 124. 
suppellectilia. 19. 
supplicatio civ. Grech. 191. 
supportatio in servitiis divinis. 186. 
sutores: 
Ambrosius, 27. . 
Jwan Zynek. 46. 
Paulus. 56. 
Thomas et Nicolaus Chawlowych. 74. 
sutorum czeha. 26. 
sutorum vicus. 55. 118. 161. 319. 
suspensio a divinis. 165. 





364 


Index. — U. V. W. 





Thomas pleb. s, Emerici. 15. 
Thomas. jurat. civ. 46. 98. 199. 
Thomas, civis 31. 

Thomas, gladiarius. 323. 
Thomas, sartor. 92 137. 
Thomas sutor. 74. 

Thomas Modych. 145. 

Thomas Persych. 82. 

Thomas Puckorcz. 75. 

Thomas Sterlikar, notar, publ. 29. 
Thomas Zechy, tricesimator. 115. 
Thompa Johannes. 101. 
Thompa Thomas, can. 292. 
Thopplychyca, poss. 108. 221. 
Thoplychycza de, Ladislaus. 4. 
thorus legittimus 211. 
Thurci. 14. 79. 242 246. 950. 
Turcarum incursus, 6. 

thurcica rabies. 8. 146. 
Thurcorum caesar. 243. 
Thurcorum confinia. 90. 
Turchorum metus. 92, 
Thurcorum incursiones. 121. 
Thwrocz Bernhardus. 9. 20. 
thurribulum. 804. 

Thwrzo Alexivs 243 

Thwrzo Nicolaus. 9247. 

Thuz Andreas Alfonsus, 2. 
Thuz Sophia. 2. 

Tilinium, loc. 103 

tina, (vas vini). 118. 

titulus donationis. 141. 

titulus emptionis. 64. 74. 200. 
titulus legittimus. 187. 

titulus permutationis. 83. 

toga de scarleth. 19. 


m 


transgressio, prima, secunda, tertia. 72. 


transgressor. 73. 
Transilvan woyuoda Johannes. 251. 
tribulatio. 158, 


tributa 85. 44. 45. 57. 195. 207. 230. 


241. 328. 


tributaiia solutio. 47. 48. 180. 195, 906. 


207. 217. 283 248. 827. 
tributarii 180. 217. 
tributarii regales. 180. 
tributarii nobilium, 180. 
tributi capit. arenda. 22. 
tributorum loca, 234. 2365. 
tributorum occupatio. 195. 


tributum de civibus abb Cisterc, 3926. 


328. 
tributum zagrabiense, 22. 
tricesima. 12. 39. 
tricesima zagrab. 243. . 
tricesimae inconsvetae, 155. 
tricesimae occupatio 244. 
tricesimae regales. 207. 
trecesimales proventus. 54. 246, 
tricesimarum dispendium. 208. 
tricesimarum errectio, 244. 


| 


tricesimarum exactio. | 115. 155. 160. 
» solutio. / 207. 208. 280. 
tricesimarum filialia. 244 
tricesimatores. 12 38. 54. 
tricesimatores reg. 55. 207. 
tricesimatores: 
Joannes Posegsy. 20. 
Joann Sowan Pastor 22. 
Thomas Zechy. ) 115 
Johannes de Gywla . 
tricesimatores zagrab. 155. 160. 248. 
triennium. 115. 
trigrae ferreae 118. 
triticum. 18. 75 126. 
trunci arborum. 195. 
tumulatio. 8, 804. 
turbationes. 191. . 
turbatores illegittimi 247. 
turbatores libertatum, 57. 
turma 124. 
turres duae eccl. cathedr. 8. 258. 
turris civit, collapsa. 115. 
tutela patriae 181. 
tutela specialis. 38. 


U V. W. 


Ulricus, com. Ciliae, 66. 68. 
unguis. 92. 
universitas nobilium regni Slavoniae 
34. 8b. 
Vrbanus, rector hospitalis, 15. 
Vrbanus jurat. civ, 59. 
Vrbowcz, archidiaconatus. 10. 
urgens publica regni necessitas. 16. 
Ursula. 94. 
Ursula, fil. Martini; 27. 
Ursula relicta Thomae. 92, 
Vrsula, consors Wchych. 228. 
usanna (jentaculum) 211. 
usurpatio. 76. 125. 
usurpatio possessionum, 199. 
usus antiquus fori. 
» vetustus fori. | 8b. 88. 
usus mercium. 85. 
utensilia, 78. 
waciensis dioecesis, 179. 
waciensis episc. Ladislaus, 145. 
vadum Kyralrew. 70. 
Wagych Bartholomaeus, 145. 
Wagyczna Margaretha. 135. 138. 139. 
140. 
Valens litteratus. 174. 
Valentek, jurat. civ 82. 
Valentinus de Bakold. 319. 
Valentinus, notar. chasmens. 897. 
Valentinus juratus civ. 15. 46. 59. 74. 
93 


Valentin Curilovié, 94. 
Valentinus Gerdenych, 48. 





366 Index. — Z. 





vinea circa s. Simonem. 166. 


| zagrab. ecclesiae: \ 
vinea Georgii carnificis. 174. 


eccl. cathedr. s. Stephani. 


vinea de novo plantata, 236. » s, Emerici in area capitul. 
vineae particula. 27. » b. v. Mariae ord, Cistercit, 
vineales particulae. 46. » $. Johannis in Nova villa. 
vini conductio. 80. » s. Anthonii de vico Lati- 
vini venditio. 54. norum. 

vini venditio in monast. Remet, 29. » s. Nicolai Zagrabiae, ord 


Praedic. 
» s. Francisci in area capitul, 
s. Marci in civit. Grech. 
$. Margarethae in suburbio. 
s Martini de vico sutorum. 
hospitalis b. Mariae in ci- 
vit. Grech. 
zagrab. episcopi: 
Ladislaus de Kobol. 321. 
Eberhardus. 298. 
Oswaldus. 3, 6. 7. 8. 9. 16. 90. 65. 
Lucas. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 13. 16. 
17. 19. 20. 39. 41. 46. 48. 49. 50. 
51. 62. 71. 75. 77. 19. 83. 89. 90. 
95. 190. 261. 
Simon. 197. 220. 221. 226. 244. 953. 
zagrab. eccl. capitulum: 1. 8. 5. 
6. 7. 8. 9, 10. 13. 16. 17. 20. 21. 
22. 34. 40. 41. 48. 49. 60. 51. 87. 
65. 66. 67. 16. 77. 78. 80. 81. 82. 
84. 85. 87. 89. 95. 97. 98. 99. 101. 
102, 109. 111. 116. 117. 119. 120. 
122. 124. 126. 128. 129. 130. 131. 


vinum. 8. 19. 20. 30. 51. 73. 146. 

vinum pro missa. 42, 

violatores libertatum. 57. 

violenta ablatio mercium, 

violentia potentum. 146. 

violentiae. 85. 171. 

virgultum. 59. 94. 175. 

visitatio infirmorum. 311. 

visitatio officinarum, 212. 

vitae emendatio, 77. 

vites novellae, 75. 

Vitherbium. 167. 

vitra. 118 

vituperia. 215. 

Vitus praep. zagrab. 292. 

Wladislaus Hung. rex. 1. 6. 8. 31. 84. 
35. 38. 44. 47. 53. 54. 56. 58. 60. 
61. 62. 64. 66. 68. 70. 76. 84. 86. 
87. 97. 98. 99. 114. 115. 119. 120. 
122. 126. 128. 129. 180. 188. 140. 
142. 144. 145. 210. 261. 328. 

voces novae (in organo). 185. 

vojvoda. 254. 


vide: ecclesiae, 


vuv V vy 


Woxyncz, poss. 106. 184. 186. 145 146. 147. 148. 149. 
Woykfy Nicolaus. 104. 152. 158, 154. 105. 156. 159 160. 
Woynowcz de Michael, 107. 161. 162, 167. 181. 182. 183. 186. 
Vrabcha, promontorium. 20. 187. 190. 192. 193 197. 198. 201. 
Vrabchiae, plebania, 237. 207. 208. 219. 220. 221. 225. £98. 
Wrabeth Anthonius. 319. 229. 285. 238. 240. 242. 246. 324. 
Wiragowcz, poss. 108. 826. 828. 


Wrhowcz. villa. 199. 
vulnerationes. 29. 


zagrabienses canonici: 
saecu. XV. 


Vychko Hladwsych. 135. 
Wynnandus, abbas Cistercit. 160. 
Wynnychno de Johannes. 104. 
Wyrywth, (Vurot) vicus, 44. 
W'vssegrad 119. 324. 

Wythez Johannes, can. 292. 
Vythkoych Georgius. 16. 


Z. 


Zabok de Simon 105. 
Zagorya. 119. 


Vitus, praepos. 

Johannes Alok de Stan, lect. 

Bartholomeus de Stan, cant. 

Mathias, praepos. chasmens, 

Nicolaus Zequil arch. kathedr. 

Leonardus dd. arch. dubicens. 

Matheus K elkes arch. kamarcen. 

Johannes arch. goricens, 

Paulus de Kapolycha arch. 
Kemlek. 

Martinus de Marthyncz arch. 
de Waska. 

Georgius arch. de Bexin. 

Sigismundus arch. varasdinen, 


299. 815. 


Zagrabia, arx, civitas, urbs. 8. 4. 7. 8. 14. 
22. 23. 24. 27. 31, 38. 44. 49. 51. 
65. 82. 89. 95. 96. 101. 107. 110. 
111. 113. 124. 127. 128. 129. 180. 
137. 138. 160. 167. 175. 176. 177. 
187. 198. 198. 221. 222. 286. 241. 
245. 251. 252. 256. 326. 


Fabianus arch, chasmens, 

Seboldus med. Dr. arch. de 
Wrbowcz. 

Ladislaus custos. 

Fabianus de Roycha. 

Blasius de Nemes dd. 

Elias de Soploncza. 





368 Index. — Z£. 


a m m —_ — — ——————  — P — oma —— ——  —— 


Nicolaus de civitate, 319. ' Zayezda, poss. 107. 
Georgius de Warasd 132. 133. 188. , Zech de Johannes. } 928 
139. 140. 142. 2319. 321. > » Nicolaus. | "4^ 
Blasius de Nedelcz. 319. 321. Zechko de Franciscus. 319. 
Stephanus de Iwanvch, 174. Zechy Thomas, tricesimator. 115. 
Leonardus de Iwanvch. 319. 321. Zekel Andreas. 107. 
Blasius de super. (:radecz, 319. 321. Zela, vicus. 48. 
Andreas de Zamabor. 319. Zelyna, fluv. 299. 
Martinus de Gerzenche. 319. 321. , Zemche de Ladislaus. 329 
Nicolaus de Rokonok. 208. 319. 321. Zemche de Nicolaus. 183. 197. 260. 
Valentinus de Bakold. 319. Zenthgewrghwara. 50. 
Franciscus de Zekchw. 319. 321. Zenth-K elemen, possessio. 829. 
Gaspar de Dombro. 319. 321. Zenthmiklos, parochia. 28. 
Johannes de Iwanych. 113. 819. 321. ' Zequil Nicolaus, can, 292. 
(iregorius de vico sutorum. 113. 319. . Zerdahel, locus. 113. 115. 
321. Zernak, fluv. 94. 
Johannes de Podbrežje. 111. 319. 321. ' Zeuer Matheus. 16. 
Nicolaus de Kapolna 319. 321. ‚ Zewerienensia castra 242. 
Dionisius de Gi wdowcz, 140. 152. 159. Zeyanohrazthye, locus, 118. 147. 
161. 162. 163. 164. 319. | Zinche, poss. 319. 
Michael de Mlaka. 111. 135. 138. . Zlathar, locus. 103. 
139. 140. 112. 193, 319. 321. zlati (aurei flor). 94. 


Blasius de Zeyanohrazthye. 113. 147. | Zlawchyna de Simon. 106. 


919. 321. Zledaryowcz de Georgius. 107. 
Benedictus de Prodauicz. 319. 321. | Zomzedwar, castrum. 44. 58. 68. 69 
Johannes de vico sutorum, 113. 319. | 206. 217. 228. 

321. Zowynowych Georgius. 228 
Martinus de Sipek. 319. 321. ' Zryn, castrum. 182. 

Gallus de Welika, 113. 186. 319, ' Zryn de Nicolaus. 181. 
321. ' Zthanko de Seryawynch. 124. 


Johannes de Reznyk. 235. 819. 321. Zthansa, civ. 199. 
Georgius de Zalathnok. 319. 391. Zthennycznyak, castrum. 169. 


Michael de Roycha. 319. 321. ' Ztenychnak de Michael, 819. 
Leonardus de Obed 113. 172. Zthobycza, possess. 14. 
johannes de Ludbreg. 113. ' Zthwbycza de Johannes. 104. 


Johannes de Krapina. 201. 202. 203. Zthwbycza de Martinus. 104. 

Michael Berlek. 157. 169. 170. 235. | Zthwbycza de Mathias. 104. 

Nicolaus de Rakonok. 208. | ztrasa, (custodia). 181. 182. 
zagrab. comitatus, judices nobi- | Ztwpen, (Stupno) vicus, 44. 

lium: 41 58. 62. 66. 67. 68. 76. ! Zthwpnyk. poss. 198. 

82. 84. 86. 87. 97. 98. 101. 102. | Ztrwgar Nicolaus. 19. 

114. 126. 129. 130. 135. 150. 162. | Zwhodol, poss. 106. 

198. 221. 224. 229. 231. 939. 241. | Zwhodol de Leonardus. 108. 
zaklad, (pignus). 253. | Zwyblya, possessio. 66. 76. 281. 
Zala, oppid. 329. Zwybocz, castellum. 8, 
Zalathnok de Andreas, 151. | Zwynusa, possessio. 829. 

Zalathnok de Georgius. 319. Zygeth, campus capit. 124. 
Zamobor, castrum, 9. 206. 217. | Zynek Iwan. 46. 

Zamabor de Andreas. 319. zyrow pinz (decimae). 299. 
Zapolya de Johannes, can. 292, Zytech, (Sisak). 26. 44. 

Zawa, fluv. 70. 99. 124. 169. 175. 181. Zythecensis plebanus Gregorius. 80, 
Zawersya de Andreas. 103 








3 k105 013 388 959 


Return this book on or before date due.